Praživotinje
Izvor: Wikipedija
Danas u biosferi postoji oko 35000 praživotinja koju su većinom mikroskopskih dimenzija i građene su od samo jedne stanice koja vrši sve funkcije.
Obitavaju u slatkim i slanim vodama ali i u vlažnom tlu, a dijelimo ih u četri glavne skupine:
Oko 10000 praživotinja spada u skupinu parazita dok ostale žive slobodno. Dišu pomoću difuzije a pomoću kontraktilne vakuole izbacuju višak vode iz tijela što im omogućuje održavanje stalne koncentracije citoplazme (pojava kod slatkovodnih praživotinja). Većina posjeduje organe za kretanje. Bičaši imaju jedan ili više bičeva, ameba lažne nožice a trepetljikaši imaju tijelo prekriveno trepetljikama. Razvile su se prije otprilike 1,5 milijardi godina.
[uredi] Razmnožavanje i hranjenje
Praživotnje se razmnožavaju binarnom diobom (iz jedne jedinke nastaju dvije indetične) i konjugacijom (izmjenjivanje jezgri na staničnoj razini). Praživotinje se mogu hraniti difuzijom, ali i fagocitozom poput papučice. Bičaši biljnog podrijetla imaju mogućnost samostalnog stvaranja hrane zahvaljujući procesu fotosinteze.
[uredi] Bolesti
Neke vrste praživotinja uzrokuju različite bolesti. Sluzavci uzrokuju amebnu dizenteriju koja je popraćena simptoimima poput proljeva, umora i gubitka apetita. Opasnije bolesti koje uzrokuju praživotinje su: tripanosomijaza, piroplazmoza, trihomonijaza, a najubojitija je malarija a prenosi se preko ženke komarca koja nosi plasmodium. Bolest izaziva napade i tešku groznicu a može dovesti do smrti ako se ne liječi na vrijeme.
