Praživotinje

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Praživotinje (Protozoa). Danas u biosferi postoji oko 35000 praživotinja koju su većinom mikroskopskih dimenzija i građene su od samo jedne stanice koja vrši sve funkcije.

Leishmania donovani

Obitavaju u slatkim i slanim vodama ali i u vlažnom tlu, a dijelimo ih u četri glavne skupine:

Oko 10000 praživotinja spada u skupinu parazita dok ostale žive slobodno. Dišu pomoću difuzije a pomoću kontraktilne vakuole izbacuju višak vode iz tijela što im omogućuje održavanje stalne koncentracije citoplazme (pojava kod slatkovodnih praživotinja). Većina posjeduje organe za kretanje. Bičaši imaju jedan ili više bičeva, ameba lažne nožice a trepetljikaši imaju tijelo prekriveno trepetljikama. Razvile su se prije otprilike 1,5 milijardi godina.

Pojam se danas smatra zastarjelim i sve je manje u upotrebi a bio je popularan u većem dijelu 20.-tog stoljeća. Ustanovljeno je da protozoa unutar sebe nisu blisko povezani, i da su neki rođaci životinja, gljiva i algi[1].

Razmnožavanje i hranjenje[uredi VE | uredi]

Praživotnje se razmnožavaju binarnom diobom (iz jedne jedinke nastaju dvije identične) i konjugacijom (izmjenjivanje jezgri na staničnoj razini). Praživotinje se mogu hraniti difuzijom, ali i fagocitozom poput papučice. Bičaši biljnog podrijetla imaju mogućnost samostalnog stvaranja hrane zahvaljujući procesu fotosinteze.

Bolesti[uredi VE | uredi]

Neke vrste praživotinja uzrokuju različite bolesti. Sluzavci poput amebnu uzrokuju dizenteriju ili tako zvanu grižu koja je popraćena simptoimima poput krvavog proljeva, umora i gubitka apetita. Opasnije bolesti koje uzrokuju praživotinje su: tripanosomijaza, piroplazmoza, trihomonijaza, a najubojitija je malarija a prenosi se preko ženke komarca koja nosi plasmodium. Bolest izaziva napade i tešku groznicu a može dovesti do smrti ako se ne liječi na vrijeme.

Vanjske povezice[uredi VE | uredi]

Praživotinje (Protozoa)

Izvori[uredi VE | uredi]