Pravopis hrvatskoga jezika/Popis pridjevskih oblika država

Izvor: Wikipedija

Ovo je popis točnih pridjevskih oblika država.

NAPOMENE:
1. Svi pridjevi (na -ski, -ški, -čki) pišu se malim početnim slovom, osim kad su dio službenoga naziva (npr. Zelenortska Republika).
2. Što se tiče državnih imena koja se sastoje od više riječi, naveli smo samo ona koja imaju uobičajeni pridjevni oblik. Neka nemaju takav oblik, nego se pišu u genitivu. Na primjer, nije dobro reći "saudijskoarapski izvoz" nego "izvoz Saudijske Arabije" ili samo "saudijski izvoz".

Vidi i: Popis država

Indeks: 0-9 A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P Q R S Š T U V W X Y Z Ž


A[uredi | uredi kôd]

  • Afganistan – afganistanski
  • Albanija – albanski
  • Alžir – alžirski
  • Andora – andorski
  • Angola – angolski
  • Argentina – argentinski
  • Armenija – armenski
  • Australija – australski
  • Austrija – austrijski
  • Azerbajdžan – azerbajdžanski

B[uredi | uredi kôd]

  • Bahami – bahamski
  • Bahrein – bahreinski
  • Bangladeš – bangladeški
  • Barbados – barbadoski, barbadoški[1]
  • Belgija – belgijski
  • Belize – belizeovski, belizeanski, belizejski, beliški
  • Benin – beninski
  • Bjelorusija – bjeloruski
  • Bjelokosna Obala – bjelokošćanski
  • Bocvana – bocvanski
  • Bolivija – bolivijski
  • Bosna i Hercegovina – bosanskohercegovački n1
  • Brazil – brazilski
  • Brunej – brunejski
  • Bugarska – bugarski
  • Burma – burmanski[1]
  • Burundi – burundijski, burundski[2]
  • Butan – butanski

C[uredi | uredi kôd]

  • Cipar – ciparski
  • Crna Gora – crnogorski

Č[uredi | uredi kôd]

  • Čad – čadski
  • Češka – češki
  • Čile – čileanski, čilski

D[uredi | uredi kôd]

  • Danska – danski
  • Dominika – dominički
  • Dominikanska Republika (Dominikana) – dominikanski[1] (i prema dominikanci)

[uredi | uredi kôd]

  • Džibuti – džibutijevski, džibutijski, džibutski, đibutski[1]

E[uredi | uredi kôd]

  • Egipat – egipatski
  • Ekvador – ekvadorski
  • Eritreja – eritrejski
  • Estonija – estonski
  • Etiopija – etiopski

F[uredi | uredi kôd]

  • Fidži – fidžijevski, fidžijski[1]
  • Filipini – filipinski
  • Finska – finski
  • Francuska – francuski

G[uredi | uredi kôd]

  • Gabon – gabonski
  • Gambija – gambijski
  • Gana – ganski
  • Grčka – grčki
  • Grenada – grenadski
  • Gruzija – gruzijski
  • Gvajana – gvajanski  n4
  • Gvatemala – gvatemalski
  • Gvineja – gvinejski

H[uredi | uredi kôd]

  • Haiti – haićanski, haitski[1]
  • Honduras – honduraški
  • Hrvatska – hrvatski

I[uredi | uredi kôd]

  • Indija – indijski
  • Indonezija – indonezijski, indoneški
  • Irak – irački
  • Iran – iranski
  • Irska – irski
  • Island – islandski
  • Istočni Timor – istočnotimorski
  • Italija – talijanski
  • Izrael – izraelski

J[uredi | uredi kôd]

  • Jamajka – jamajčki,[3] jamajčanski,[2] jamajkanski[1]
  • Japan – japanski
  • Jemen – jemenski
  • Jordan – jordanski
  • Južna Koreja – južnokorejski
  • Južni Sudan – južnosudanski
  • Južnoafrička Republika – južnoafrički[1]

K[uredi | uredi kôd]

  • Kambodža – kambodžanski, kambočki[4]
  • Kamerun – kamerunski
  • Kanada – kanadski
  • Katar – katarski
  • Kazahstan – kazahstanski, kazački, kazaški (Kazasi), kazakstanski
  • Kenija – kenijski
  • Kina – kineski
  • Kirgistan – kirgistanski, kirgiski,[1] kirgiški
  • Kiribati – kiribatski
  • Kolumbija – kolumbijski
  • Komori – komorski
  • Kongo – kongoanski, konžanski
  • Koreja – korejski
  • Kosovo – kosovski
  • Kostarika – kostarikanski, rijetko kostarički
  • Kuba – kubanski
  • Kuvajt – kuvajtski

L[uredi | uredi kôd]

  • Laos – laoski,[1] laoški
  • Lesoto – lesotski
  • Letonija – letonski, latvijski[1] (prema Latvija), lotiški (prema Lotiška)
  • Libanon – libanonski
  • Liberija – liberijski
  • Libija – libijski
  • Lihtenštajn – lihtenštajnski
  • Litva – litavski, litvanski
  • Luksemburg – luksemburški

M[uredi | uredi kôd]

  • Madagaskar – madagaskarski, malgaški
  • Mađarska – mađarski, madžarski
  • Makedonija – makedonski, macedonski
  • Malavi – malavski, malâvījskī
  • Maldivi – maldivski, maledivski
  • Malezija – malezijski
  • Mali – malijski
  • Malta – malteški
  • Maroko – marokanski, rijetko maročki[5] (i prema Maroč, maróčki)
  • Mauretanija – mauretanski, mauritanski
  • Mauricijus – mauricijski
  • Meksiko – meksički, mehički (v. Klaićev Rječnik), mejički[6]
  • Mijanmar – mianmarski, mijanmarski, mjanmarski
  • Mikronezija – mikronezijski, mikroneški
  • Moldavija – moldavski
  • Monako – monegaški, monački (i prema monak, monah, redovnik)
  • Mongolija – mongolski
  • Mozambik – mozambički

N[uredi | uredi kôd]

  • Namibija – namibijski
  • Nauru – nauruanski, nauruski, nauruški
  • Nepal – nepalski
  • Niger – nigerski
  • Nigerija – nigerijski
  • Nikaragva – nikaragvanski
  • Niue – niueški, niueanski
  • Nizozemska – nizozemski
  • Norveška – norveški
  • Novi Zeland – novozelandski, zelandski[7]

NJ[uredi | uredi kôd]

  • Njemačka – njemački

O[uredi | uredi kôd]

  • Obala Bjelokosti – bjelokošćanski (prema Bjelokosna Obala)
  • Oman – omanski

P[uredi | uredi kôd]

  • Pakistan – pakistanski
  • Palau – palauanski
  • Palestina – palestinski
  • Panama – panamski
  • Paragvaj – paragvajski
  • Peru – peruanski
  • Poljska – poljski
  • Portoriko – portorikanski
  • Portugal – portugalski

R[uredi | uredi kôd]

  • Ruanda – ruandski
  • Rumunjska – rumunjski
  • Rusija – ruski

S[uredi | uredi kôd]

  • Salomonski Otoci – salomonskootočni, solomonskootočni, salamunskootočni
  • Salvador – salvadorski
  • San Marino – sanmarinski[1]
  • Saudijska Arabija – saudijski
  • Samoa – samoanski
  • Sejšeli – sejšelski
  • Senegal – senegalski
  • Sijera Leone – sijeraleonski[1]
  • Singapur – singapurski
  • Sirija – sirijski
  • Sjeverna Koreja – sjevernokorejski
  • Slovačka – slovački
  • Slovenija – slovenski
  • Somalija – somalski
  • Srbija – srbijanski, srpski
  • Sudan – sudanski
  • Surinam – surinamski
  • Svazi – svazijski

Š[uredi | uredi kôd]

  • Španjolska – španjolski
  • Šri Lanka – šrilankanski, šrilanski, šrilanški
  • Švedska – švedski
  • Švicarska – švicarski
  • Škotska – škotski  n2  n3

T[uredi | uredi kôd]

  • Tadžikistan – tadžikistanski, tadžički
  • Tajland – tajlandski, tajski[4]
  • Tajvan – tajvanski
  • Tanzanija – tanzanijski; tanganjički (prema Tanganjika)
  • Togo – togoanski, tožanski
  • Tonga – tonganski,[8] tonški[9]
  • Trinidad i Tobago – trinidadtobaški[2]
  • Tunis – tuniski, tuniški[9]
  • Turkmenistan – turkmenistanski, turkmenski
  • Turska – turski
  • Tuvalu – tuvaluanski,[10] tuvalski, tùvaluskī,[11] tuvaluški

U[uredi | uredi kôd]

  • Uganda – ugandski
  • Ukrajina – ukrajinski
  • Urugvaj – urugvajski
  • Uzbekistan – uzbekistanski, uzbečki

V[uredi | uredi kôd]

  • Vanuatu – vanuatski
  • Vatikan – vatikanski
  • Velika Britanija – britanski
  • Venezuela – venezuelanski
  • Vijetnam – vijetnamski

W[uredi | uredi kôd]

  • Wales – velški, kimrički

Z[uredi | uredi kôd]

  • Zair – zairski
  • Zambija – zambijski
  • Zapadna Sahara – zapadnosaharski
  • Zapadna Samoa – zapadnosamoanski
  • Zelenortska Republika – zelenortski
  • Zimbabve – zimbabveanski

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Napomena[uredi | uredi kôd]

  1. n1  Pridjevski oblik bosanskohercegovački ne treba miješati s bosansko-hercegovački, koji se odnosi na zemlje Bosnu i Hercegovinu.[12]
  2. n2  Pridjevski oblik ٭škotlanđanski nije standardni oblik.[13]
  3. n3  Pridjevski oblik škoćanski, kad i ako se rabi, upotrijebit će se češće kao pridjevski oblik od imena naroda Škoćani, Škoćanin, Škoćanka,[13] iako ima primjera uporabe i kao pridjevnoga oblika izvedenoga potrjebito za opisivanje državnoga škotskoga ozemlja. Primjeri: Osnova škoćanske nastave stoji u drevnim pučkim školama njenim, glavom škoćanske škole pisaca romana.
  4. n4  Rijetko se rabi naziv Gajana, pridjevski oblik: gajanski.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b c d e f g h i j k l m Damir Kalogjera, redakt., sastavili: Nata Čengić, Vojo Micak, Nataša Pavlović, redaktura i korektura: Blanka Pečnik-Kroflin, Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski moderni rječnik, Naklada C, Zagreb, 1996., ISBN 953-6088-03-7, str. [669]. – 681. (NSK)
  2. a b c Popis novčanih jedinica i drugih platežnih sredstava i njihovih oznakaArhivirana inačica izvorne stranice od 6. listopada 2014. (Wayback Machine) (Pristupljeno: 1. listopada 2014.)
  3. Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 5. – prerađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca prosinca 2000., ISBN 953-0-40017-9, str. 254. (Crolist)
  4. a b Vladimir Anić, Rječnik hrvatskoga jezika, 2. dopunjeno izd., Novi Liber, Zagreb, 1994., ISBN 953-6045-01-X (953-6045-001), str. 337. (kampućijanski, kambočki), str. 1049. (tâjski); (Crolist)
  5. Radovan Vidović, Jezični savjeti, Logos, Split, 1983., str. 74. (NSK)
  6. Vatroslav Rožić, Barbarizmi u hrvatskom ili srpskom jeziku, vlastita naklada pisca, Zemun, 1904., str. 18. (NSK)
    Wikicitati »(…) mejikanski, mehikanski, meksikanski), treba reći: Mejičanin, mejički (…)«
    (Rožić, 1904., 18.)
  7. Lana Hudeček, Milica Mihaljević, Luka Vukojević, u redakciji izvršnoga uredništva, Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999., ISBN 953-6637-03-0, str. 1625. (zelandski prema Novi Zeland), str. 1463. (tožanski), (Crolist)
  8. Ljiljana Jojić, gl. ur., Ranko Matasović, gl. ur., Hrvatski enciklopedijski rječnik, II. izd., 11. sv. : Tar – Viš, EPH, Novi Liber, Zagreb, 2005., ISBN 953-6045-28-1 (cjelina), ISBN 953-6045-40-0 (11. sv.), str. 84., URL: http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19nUBh%2B&keyword=tonganski (pristupljeno 7. srpnja 2015.)
  9. a b Željko Jozić, gl. ur., Hrvatski pravopis, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2013., ISBN 978-953-7967-07-9 (1. internetsko izd.), ISBN 978-953-7967-04-8 (meki uvez), str. 442., 446.
  10. Dubravko Škiljan, Pogled u lingvistiku, 4. izmijenjeno izd., Naklada Benja, Opatija, 1994., ISBN 953-6003-07-4, str. 36., 235. (kazalo).
  11. Ljiljana Jojić, gl. ur., Ranko Matasović, gl. ur., Hrvatski enciklopedijski rječnik, II. izd., 11. sv. : Tar – Viš, EPH, Novi Liber, Zagreb, 2005., ISBN 953-6045-28-1 (cjelina), ISBN 953-6045-40-0 (11. sv.), str. 160., URL: http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19iWRJ8&keyword=tuvaluski (pristupljeno 7. srpnja 2015.)
  12. Jure Šonje, gl. ur., Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Školska knjiga, Zagreb, mjeseca listopada 2000., ISBN 953-6036-64-9, ISBN 978-953-0-40009-2, str. 93. i 94. (NSK)
  13. a b Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, mjeseca lipnja 1994., ISBN 953-0-40005-5, str. 410. (Crolist)