Predsjedništvo Bosne i Hercegovine

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine u Sarajevu

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je skupni poglavar države Bosne i Hercegovine i čine ga tri člana, jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin.

Njegov sastav, izbor članova, način odlučivanja i nadležnosti uređeni su Ustavom BiH, Izbornim zakonom BiH i Poslovnikom Predsjedništva BiH.

Nadležnosti Predsjedništva[uredi VE | uredi]

Nadležnosti Predsjedništva BiH utvrđene su Ustavom BiH. Prema njemu, Predsjedništvo BiH nadležno je za:[1]

  • vođenje vanjske politike BiH;
  • imenovanje veleposlanika i drugih međunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine, s tim da ih s područja Federacije BiH ne može izabrati više od dvije trećine;
  • zastupanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim i europskim integracijama i institucijama i traženje članstva u onim organizacijama u kojima Bosna i Hercegovina nije član;
  • pregovaranje o sklapanju međunarodnih ugovora Bosne i Hercegovine, otkazivanje, i uz pristanak Parlamentarne skupštine, ratificiranje takvih ugovora;
  • izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine;
  • predlaganje, na preporuku Vijeća ministara godišnjeg proračuna Parlamentarnoj skupštini;
  • podnošenje izvješća na zahtjev, ali najmanje jedan put godišnje, Parlamentarnoj skupštini o izdatcima Predsjedništva;
  • koordiniranje, po potrebi, s međunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini;
  • obavljanje i drugih dužnosti potrebnih za izvršavanje njegovih dužnosti koje mu dodijeli Parlamentarna skupština ili na koji pristanu entiteti.

U okviru svoje inicijativne uloge, Predsjedništvo je ovlašteno predlagati zakone, a u okviru dužnosti imenovanja,ono imenuje predsjedavajućeg Vijeća ministara i druge visoke dužnosnike u institucijama izvršne vlasti sukladno Ustavu i zakonu.[1]

Izbor članova Predsjedništva[uredi VE | uredi]

Po svom sastvu i načinu odlučivanja, Predsjedništvo prvotno izražava i osigurava interese i ravnopravnost tri konstitutivna naroda. Ima tri člana, jednog Bošnjaka, jednog Hrvata i jednog Srbina. Bošnjački i hrvatski član Predsjedništva biraju se izravno s područja Federacije Bosne i Hercegovine, a srpski član Predsjedništva bira se izravno s područja Republike Srpske. Tom se načelu prigovara onemogućavanje da svoje zastupnike u Predsjedništvu biraju Srbi s područja Federacije BiH, kao i Bošnjaci i Hrvati s područja Republike Srpske, čime je narušeno opće pravo i jednako pravo glasa koje poznaju međunarodne konvencije o ljudskim pravima. Kako su ti međunarodni akti dio Ustava BiH, te nemaju nadustavnu snagu, već su izjednačeni samom Ustavu, proizlazi da je Ustav BiH proturječan sam sebi, te svaka promjena po tom pitanju zahtjeva i promjenu Ustava.[2]

Člankom V. 1. a) Ustava BiH je propisano da će članovi Predsjedništva biti birani izravno u svakom entitetu, tako da svaki glasač glasuje za popunjavanje jednog mjesta u Predsjedništvu, u skladu s Izbornim zakonom BiH kojeg donosi Parlamentarna skupština BiH. Tim je rješenjem omogućeno da pripadnici brojnijeg konstitutivnog naroda mogu dati jedan dio glasova za člana Predsjedništva iz reda drugog konstitutivnog naroda i na taj način utjecati na izbor oba kandidata. Takva situacija odnosi se samo na Federaciju BiH, gdje svaki registrirani birač može glasovati ili za bošnjačkog ili za hrvatskog člana Predsjedništva, no ne i za obojicu. Ustavom je također određeno da će bilo koje upražnjeno mjesto u Predsjedništvu biti popunjeno od strane relevantnog entiteta u skladu sa zakonom koji će biti usvojen od strane Parlamentarne skupštine.[2]

Mandat članova Predsjedništva[uredi VE | uredi]

Mandat članova Predsjedništva traje četiri godine. Iznimka je bio mandat članova Predsjedništva izabranih na prvim općim izborima 1996., održanim u skladu s Aneksom 3. Daytonskog sporazuma prema pravilima koje je donijela Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, koji je trajao dvije godine. Jednom izabrani, članovi Predsjedništva imaju pravo biti birani na još jedan uzastopni mandat, slijedom kojeg naredne četiri godine ne će imati pravo biti birani (čl. V. 1. b) Ustava BiH).[3]

Predsjedatelj Predsjedništva BiH mijenja se svakih osam mjeseci po načelu rotacije između članova Predsjedništva. Ako član Predsjedništva, iz bilo kojeg razloga, prestane vršiti svoju dužnost, ili ako je trajno ili privremeno nesposoban za vršenje dužnosti, mijenja ga zamjenjujući član Predsjedništva koji preuzima dužnost člana Predsjedništva sukladno sa Zakonom o popunjavanju upražnjenog mjesta člana predsjedništva Bosne i Hercegovine tijekom trajanja mandata (čl. 8. 4. Izbornog zakona BiH). Također, ako član Predsjedništva tijekom dvanaest mjeseci izostane s jedne trećine redovnih sjednica Predsjedništva, smatrati će se da je podnio ostavku. Mandat novog člana Predsjedništva završava kad bi se završio i mandat člana koji ga je zamijenio. Novi član Predsjedništva preuzima sva prava, dužnosti i odgovornosti člana Predsjedništva kojeg je zamijenio, uključujući i predsjedanje sjednicama Predsjedništva.[3]

Ova pitanja uređena su odredbama Izbornog zakona, prema kojima je predviđeno i postojanje trajne nesposobnosti za vršenje dužnosti člana Predsjedništva, o čemu odlučuje Ustavni sud BiH (čl. 8. 7.). Tom odredbom prekršen je Ustav BiH kojim se jedino mogu odrediti i mijenjati nadležnosti Ustvnog suda BiH, a ujedno je prekršeno i načelo da se Ustavni sud bavi zakonima, a ne zakoni Ustavnim sudom, izuzevši ustavni zakon o Ustavnom sudu, koji bi trebao postojati, ali ne postoji u BiH. Ako Ustavni sud BiH odluči, prema odredbama Izbornog zakona BiH, da je član Predsjedništva nesposoban vršiti svoju dužnost, tada zamjenjujući tog člana preuzima prava, dužnosti i odgovornosti onesposobljenog člana Predsjedništva BiH, dok Ustavni sud BiH ne donese odluku da taj član Predsjedništva niije više privremeno nesposoban za vršenje svoje dužnosti.[3]

Sastavi Predsjedništva[uredi VE | uredi]

1996. - 1998.[uredi VE | uredi]

Prvi opći izbori od neovisnosti BiH 1991. održani su 14. rujna 1996.

narod Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg Flag of Republika Srpska.svg
stranka SDA HDZ BiH SDS
član Alija Izetbegović Krešimir Zubak Momčilo Krajišnik
Izetbegovic.jpg Krešimir Zubak.jpg Momcilo Krajisnik crop.jpeg
od 5. listopada 1996. 5. listopada 1996. 5. listopada 1996.
do 13. listopada 1998. 13. listopada 1998. 13. listopada 1998.

1998. - 2002.[uredi VE | uredi]

Drugi opći izbori održani su 12. i 13. rujna 1998.

narod Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg Flag of Republika Srpska.svg
stranka SDA SBiH HDZ BiH SDP BiH SP RS
član Alija Izetbegović Halid Genjac Beriz Belkić Ante Jelavić Jozo Križanović Živko Radišić
Izetbegovic.jpg Ante Jelavic HDZBiH.jpg
od 13. listopada 1998. 14. listopada 2000. 30. ožujka 2001. 13. listopada 1998. 7. ožujka 2001. 13. listopada 1998.
do 14. listopada 2000. 30. ožujka 2001. 20. listopada 2002. 7. ožujka 2001. 20. listopada 2002. 20. listopada 2002.

2002. - 2006.[uredi VE | uredi]

Četvrti opći izbori održani su 5. listopada 2002. Na trećim općim izborima nisu birani članovi Predsjedništva.

narod Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg Flag of Republika Srpska.svg
stranka SDA HDZ BiH SDS
član Sulejman Tihić Dragan Čović Ivo Miro Jović Mirko Šarović Borislav Paravac
Sulejman Tihić.jpg Dragan Covic (cropped).jpg Ivo Mijo Jovic.jpg Mirko Sarovic Trondheim.jpg
od 28. listopada 2002. 28. listopada 2002. 9. svibnja 2005. 28. listopada 2002. 2. travnja 2003.
do 6. studenog 2006. 9. svibnja 2005. 6. studenog 2006. 2. travnja 2003. 6. studenog 2006.

Prema izbornim rezultatima, Dragan Čović je imao 61,5% hrvatskih glasova; Mirko Šarović 35,5% srpskih, te Sulejman Tihić 37% bošnjačkih glasova.

Mirko Šarović je 2003. podnio ostavku zbog povezanosti s prodajom oružja Iraku. Parlament je na njegovo mjesto imenovao Borislava Paravca.

2006. - 2010.[uredi VE | uredi]

Peti opći izbori održani su 1. listopada 2006.

narod Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg Flag of Republika Srpska.svg
stranka SBiH SDP BiH SNSD
član Haris Silajdžić Željko Komšić Nebojša Radmanović
Haris Silajdžić.jpg Željko Komšić.jpg Nebojsa Radmanovic.jpg
od 6. studenog 2006. 6. studenog 2006. 6. studenog 2006.
do 10. studenog 2010. 10. studenog 2010. 10. studenog 2010.

2010. - 2014.[uredi VE | uredi]

Šesti opći izbori održani su 3. listopada 2010.

narod Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg Flag of Republika Srpska.svg
stranka SDA SDP BIH SNSD
član Bakir Izetbegović Željko Komšić Nebojša Radmanović
Izetbegović, Bakir.jpg Željko Komšić.jpg Nebojsa Radmanovic.jpg
od 10. studenog 2010. 10. studenog 2010. 10. studenog 2010.
do 17. studenog 2014. 17. studenog 2014. 17. studenog 2014.

2014. - 2018.[uredi VE | uredi]

Sedmi opći izbori održani su 12. listopada 2014.

narod Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg Flag of Republika Srpska.svg
stranka SDA HDZ BiH PDP
član Bakir Izetbegović Dragan Čović Mladen Ivanić
Izetbegović, Bakir.jpg Dragan Covic (cropped).jpg Mladen Ivanić crop.jpg
od 17. studenog 2014. 17. studenog 2014. 17. studenog 2014.
do trenutno trenutno trenutno

Izvori[uredi VE | uredi]

Citati
  1. 1,0 1,1 Miljko, 2006., str. 269.
  2. 2,0 2,1 Miljko, 2006., str. 267.
  3. 3,0 3,1 3,2 Miljko, 2006., str. 268.
Knjige
  • Zvonko Miljko: "Organizacija državne vlasti u Bosni i Hercegovini", Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2006. ISBN 9531691320

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]