Predsjednik Sovjetskog Saveza

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Predsjednik Sovjetskog Saveza je bila najviša ceremonijalna dužnost SSSR-a.

Razvoj titule[uredi VE | uredi]

U predrevolucionarno vrijeme Rusije 1917. godine Vladimir Iljič Lenjin donosi odluku o sazivanju Sveruskog Kongresa Sovjeta na kojem su se određivali potezi komunističke partije radi preuzimanja vlasti. Također je došlo do podjele funkcija među najvišim partijskim službenicima. Lenjin tada zadržava u svojim rukama predsjedništvo partije dok poziciju Predsjednik Centralnog Izvršnog Komiteta Sveruskog kongresa Sovjeta dobiva Lev Kamenev. Osvajanjem vlasti njegova će titula de facto postati titula predsjednika države dok će Lenjin uzeti titulu premijera, čime se odmah degradirala pozicija predsjednika na onu ceremonijalnih dužnosti.

Proglašenjem Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika 1922. godine stvorila se i nova predsjednička dužnost imena Predsjedatelj Centralnog Izvršnog Komiteta SSSR-a. Ta se evolucija predsjedničke dužnosti stvara kako bi osim Rusije i ostale savezne države dale najviše državne dužnosti. To zajedničko predsjedništvo će trajati de facto do rujna 1937., kada će svi predsjednici osim dvojice biti likvidirani u Staljinovim čistkama. Tu novu situaciju priznao je i Staljin, koji tada proglašava kako će nova službena titula predsjednika biti Predsjedatelj Prezidijuma Vrhovnog Sovjeta SSSR-a i da će to biti samo jedan čovjek. Ovaj će naziv predsjedničke titule trajati sve do posljednjeg predsjednika Mihaila Gorbačova, koji će ju mijenjati čak 3 puta.

Predsjednik Centralnog Izvršnog Komiteta Sveruskog Kongresa Sovjeta[uredi VE | uredi]

Predsjedatelj Centralnog Izvršnog Komiteta SSSR-a[uredi VE | uredi]

Predsjedatelj Prezidijuma Vrhovnog Sovjeta SSSR-a[uredi VE | uredi]

Predsjednik Vrhovnog Sovjeta SSSR-a[uredi VE | uredi]

Mihail Gorbačov, 25. svibnja 1989. - 15. ožujka 1990.

Predsjednik SSSR-a[uredi VE | uredi]