Prelog

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Prelog
Prelog (grb).gif
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Međimurska
Stanovništvo (2001.)
 - ukupno 7.871 stan.
Gradonačelnik Ljubomir Kolarek (HDZ)
Poštanski broj 40323
Zemljovid
Prelog na karti Hrvatska
Prelog
Prelog
Prelog na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 46°20′N 16°37′E / 46.34°N 16.62°E / 46.34; 16.62

Prelog je grad u Hrvatskoj.

Ime[uredi VE | uredi]

Ime Preloga je na mađarskom jeziku Perlak, dok na međimursko-kajkavskom narječju je Prilok.[1]

Gradska naselja[uredi VE | uredi]

Grad Prelog sastoji se od 8 naselja, stanje na 2006), to su: Cirkovljan, Čehovec, Čukovec , Draškovec, Hemuševec, Oporovec, Otok i Prelog.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Prelog se smjestio tik uz lijevu obalu rijeke Drave, odnosno Dubravskog jezera, na nadmorskoj visini od oko 150 metara i udaljenosti 15 km od Čakovca. Prelog se nalazi na 46 20'13" N (geografske širine) i 16 36'53" E (geografske dužine).

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva 2001. godine Grad Prelog sa prigradskim naseljima ima 7.781 stanovnika. Od toga 3.910 muškaraca i 3.961 žena. Sam Grad ima 4.288 stanovnika.

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Centar grada

Prvi podaci o organiziranom životu ljudi na području Međimurja dolaze iz mlađeg kamenog doba, 5000 godina prije rođenja Isusa Krista. Bogati arheološki nalazi pričaju o životu u brončanom dobu, a danas se zna da su u željezno doba tu živjela plemena Panona i Sereta. Početkom 1. stoljeća pojavili su se Rimljani. Iz antičkog doba na području Preloga nalazi se ruralni kompleks villa rustica kod Ferenčice, Ciglišća i Varaščine, kojeg su arheolozi vremenski smjestili u 3. stoljeće. Kroz Međimurje su, koristeći rimske prometne pravce, prošli mnogi narodi – Vizigoti, Huni, Ostrogoti... Poslije njih došli su i drugi. Stoljeća su prolazila.

Crkva Sv.Jakoba

Na područje današnjeg Međimurja počeli su se u 13. stoljeću naseljavati hospitesi – kraljevski gosti - koji su imali zadatak razviti obrt i trgovinu. To su uglavnom bili njemački obrtnici koji su se šezdesetih godina 13. stoljeća, uz ostala područja, naselili i u Prelogu, na posjedu tadašnjeg gospodara imanja Subotica grofa Lankreta. Kako u monografiji Preloga navodi jedan od autora mr. Vladimir Kalšan, grof Lankret je morao ustupiti dio svojega imanja, a u zamjenu je dobio dva posjeda čiji su vlasnici umrli bez potomaka. Tu zamjenu proveli su hrvatski ban Roland od Ratolda i vespremski biskup Pavao, a pisana isprava izdana je u Prelogu 9. prosinca 1264. godine. Tri dana ranije, 6. prosinca, ban Roland je u Prelogu izdao još jednu povelju – presudu oko posjeda Trnava. To je zapravo prvi pisani spomen Preloga. U spomen na to prvo spominjanje imena, Preložani svake godine 6. prosinca obilježavaju Dan grada.

Prelog je ime (Prelak, Perlak, Perlok) dobio prema hrvatskoj riječi vlak, odnosno kajkavskoj riječi vleči, vlačiti, prevlačiti, a uvjetovala ga je činjenica što je tu oduvijek bilo tranzitno pristanište, odnosno prijelaz preko rijeke Drave.

Iz 1334. godine sačuvan je popis svih župa Zagrebačke biskupije. U Međimurju se spominje 11 župa, a od toga izrijekom 3 - one u Prelogu, Štrigovi i današnjoj Maloj Subotici...

U rujnu 1480. godine u Prelogu je s cijelom svojom vojskom boravio hrvatsko - ugarski kralj Matija Korvin. Trgovište Prelog bilo je u to vrijeme dobro upravno organizirano. I u vrijeme kada su Međimurjem gospodarili grofovi Zrinski (1546. - 1691.) Prelog je bio trgovište.

Nakon sloma Zrinsko-franskopanskog ustanka 1670. godine zbog stalne nazočnosti njemačke vojske broj stanovnika Preloga ubrzano se smanjivao. Ipak, već 1716. godine broj je stanovnika počeo rasti. Od toga vremena do početka 50-ih godina 20. stoljeća broj stanovnika trgovišta Prelog bio je u stalnom porastu.

Jedan putopis iz 1750. godine opisuje Prelog kao veliko i mnogoljudno trgovište s puno ulica i s velikim brojem malih drvenih slamom pokrivenih kuća. Od sredine 18. stoljeća u Prelogu djeluje trivijalna (pučka) škola. Prelog je u prošlosti našega kraja bio najrazvijenije obrtničko središte. Tijekom 18. stoljeća u Prelogu su se u gospodarskom smislu dogodile dvije značajne stvari. Prvo je tu osnovano centralno skladište kamene soli za ovaj dio kraljevstva, a potom je osnovana filandra - manufaktura za preradu kokona dudovog svilca, odnosno primitivna svilana. Bila je to prva poznata manufaktura u Međimurju. Nažalost, s radom je definitivno prestala 1848. godine. Po broju stanovnika, obrtničkih radionica, cehovskih udruženja i trgovaca Prelog je imao središnju gospodarsku ulogu u Međimurju.

Iz popisa stanovništva 1786. godine saznajemo da je Prelog imao 1.729 stanovnika, a Čakovec samo 1.048 stanovnika. Prelog je tada bio sjedište kotara u kojem su bile četiri upravne općine: Prelog, Kotoriba, Hodošan i Sveta Marija. Na prijelazu u 20. stoljeće, točnije 1900. godine Prelog imao 4.109 stanovnika.

Još 1860. godine Prelog je zaobišla željeznička pruga, a nakon likvidacije proizvodnje sirove svile, nije se pojavila nekakva značajnija poduzetnička inicijativa. Ipak, razvijeno poljodjelstvo i stočarstvo, te obrt i trgovina, uvjetovali su već 1873. godine osnivanje prvog novčanog zavoda u Prelogu. Bila je to "Donjomeđimurska štedionica". Godine 1905. osnovana je i "Preloška štedionica".

Na graditeljskom planu, u Prelogu se grade krasna zdanja koja su mu iz godine u godinu davala gradski štih. Nakon što je željeznička pruga 1860. godine zaobišla Prelog, počinje razdoblje opće stagnacije, pa i propadanja. Potrajalo je to kroz dva svjetska rata, pa se nastavilo nakon Drugog svjetskog rata. Mađarska okupacija 1941. – 1945. godine ostavila je duboke rane. Prelogu su postupno oduzete mnoge upravne funkcije. Povijest tako bilježi podatak da je 1962. godine Prelog sputan u okvire obične mjesne zajednice. No, Preložani su uz svoj marljivi rad, trud i zalaganje dočekali ponovni procvat svoga mjesta koje se ponovno počelo uzdizati, zajedno sa susjednim naseljima koji čine današnji Grad Prelog. I veličanstvenoj pobjedi u Domovinskom ratu Preložani i Prelog dali su dostojan obol.

Hrvatski sabor proglasio je Prelog gradom u veljači 1997. godine.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Prelog najveći dio svoga dohotka ostvaruje od industrije (preko 50 posto), trgovine i ugostiteljstva (23 posto), poljoprivrede (18 posto), te drugih djelatnosti.

Na području Grada radi niz državnih, upravnih i drugih ustanova i ureda, Općinski i Prekršajni sud, škole, kulturne, sportske i vatrogasne udruge, policijska postaja, itd. Na turističkom planu Prelog se veže uz rijeku Dravu, a u sportu je najprepoznatljiviji po speedwayu.


U Prelogu je kroz stoljeća postojanja najvažniju ulogu u razvoju, uz nezaobilaznu poljoprivredu, odigralo gospodarstvo, u kojem je to mjesto dugo bilo i ostalo središte donjeg Međimurja.

No, najvažniji i najznačajniji procesi razvoja gospodarstva odvijali su se unatrag 40-ak godina. Uz veće tvrtke, nemjerljiv je doprinos malih poduzeća i obrtnika. Nova preloška industrija prati zahtjeve modernog tržišta. Globalizacija nameće nove trendove u poslovanju. Mnogo se proizvoda izvozi, čak i na tako zahtjevna tržišta kao što su njemačko ili austrijsko. Prije petnaestak godina počela se razvijati industrijska zona na izlazu Preloga u pravcu Cirkovljana, koja je prerasla u rasadnik vrlo uspješnih tvrtki.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Crkva Sv.Jakoba

Župna crkva Sv. Jakoba u Prelogu građena je od 1758. do 1761. godine od strane štajerskih majstora. Jedina je barokna crkva u sjevernoj Hrvatskoj svođena križnobačvastim svodom plitkih kupola, poznata po tri oltara (posvećena Sv. Jakobu, Sv. Ivanu Nepomuku i Sv. Josipu) koji su ugrađeni u glavni oltar. Oltarni retabl izradio je Josip Herman, a oltari su rad kipara Koenigera iz Graza. Bočne neogotičke oltare iz 19. stoljeća izradio je talijanski slikar Giacomo Broll. Crkva Svetoga Jakoba u Prelogu pripada spomeničkoj kulturnoj baštini koja ju svrstava među najznačajnije građevine ovoga prostora.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Dječji vrtić «Fijolica» jedina je odgojno-obrazovna ustanova u gradu Prelogu koja se bavi odgojem i obrazovanjem djece predškolske dobi. Osim vrtića u Prelogu, u sastavu «Fijolice», nalaze se i dva područna odjeljenja, jedno u Draškovcu i jedno u Cirkovljanu.

Uz vrtić postoje i Osnovna škola Prelog sa područnom školom u Cirkovljanu, Osnovna škola Draškovec te Srednja škola Prelog.

Kultura[uredi VE | uredi]

Uz 2000. godine obnovljenu zgradu Doma kulture, u Prelogu svoje mjesto imaju i Gradska knjižnica, udruga Seljačka sloga, Likovna udruga donjeg Međimurja te nedavno osnovani dječji zbor Maleni.

Šport[uredi VE | uredi]

Na području općine postoji 26 športskih udruga i klubova od kojih je možda najpoznatiji Speedway klub Prelog.

  • RK Prelog - Prelog
  • NK Mladost - Prelog
  • NK Čukovec 77 - Čukovec
  • NK Draškovec - Draškovec
  • NK Naprijed - Cirkovljan
  • NK Galeb - Oporovec
  • NK Otok - Otok
  • NK Start - Čehovec
  • NK ČSK - Čehovec
  • TK Prelog - Prelog
  • KK Prelog - Prelog
  • Speedway klub Prelog - Prelog
  • Karate klub Mihovil - Prelog
  • STK Cirkovljan - Cirkovljan
  • STK Hemuševec - Draškovec
  • SD Jocker Prelog - Prelog
  • Streličarski klub Prelog - Prelog
  • ŠRD Glavatica - Prelog
  • ŠRD Sloga - Oprovec
  • ŠRD Smuđ - Draškovec
  • ŠRD Ostriž - Cirkovljan
  • Nautički klub Labud - Prelog
  • USR Sport za sve - Prelog
  • ŽRK Prelog - Prelog
  • MK REN BAN
  • Biciklistički klub "Prelog"

Iako je Prelog smješten u nizini, u njem je osnovano i Planinarsko društvo Prelog koje svaki drugi vikend organizira planinarenje po uzvisinama Hrvatske, ali i susjednih zemalja.

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]