Prijelom rebara

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ljudska rebra (Gray's Anatomy of the Human Body, 20th ed. 1918.)

Prijelom rebara, (lat - fractura costarum), je djelomični ili potpuni prekid kontinuiteta rebara, nastao kao posljedica djelovanja mehaničke sile koja nadmašuje otpornost koštanog tkiva. Mehanička sila na mjestu djelovanja oštećuje i meke strukture pa su prijelom i rebara često udruženi s nagnječenjem , oguljotinom ili razderinom.

Faktora rizika[uredi VE | uredi]

Prijelomu rebra obično prethodi značajna ozljeda i većina prijeloma rebara su posljedica nesretnog događaja. Prijelomi rebra mogu nastati i spontano ili tijekom neadekvatne ozljede u čijoj osnovi su bolesti kao što je osteoporoza ili koštane metastaze.

Najčešći čimbenici rizika za prijelom rebara su:

Mehanizam nastanka[uredi VE | uredi]

Pošto prsni koš zauzima veliki dio tijela, on ima istureni položaj i često je sklona ozljedama. Tijekom tih ozljeda, rebra su najviše izložena ozljedama, pa i prijelomima. Kod mlađih osoba, zahvaljujući elastičnosti rebara, pojava je prijeloma znatno rjeđa nego kod starijih osoba, kod kojih osim zakrečenosti hrskavice nastaje i staračka osteoporoza.

Kako je središnji dio prsnoga koša najistureniji, najčešće se prijelomi rebara javljaju kod srednjih rebara, a najrjeđe kod gornja tri, koja su na izvjestan način zaklonjena ključnom kosti. Lokalizacija prijeloma je najčešća na prednjim ili zadnjim zavojima, a prouzročena je izravnim (direktnim) ili posrednim (indirektnim) dejstvom sile.

Vrste[uredi VE | uredi]

  • Poprečni prijelomi, su obično izazvani direktnim i snažnim udarom mehaničkoga oruđa u prsni koš. Kod ovi prijeloma krajevi kosti ponekad bivaju utisnuti u dubinu, pa mogu izazvati rascjep porebrice i ozljede unutarnjih organa (pluća, srca, krvnih žila)
  • Kosi prijelomi, su obično izazvani posrednim utjecajem sile, pri kompresiji prsnoga koša, i najčešće su lokalizirani na prednjem ili stražnjem zavoju. Kod ovih prijeloma fragmenti su oštri, a površina prijeloma je upravljena medijalno (prema sredini) ili lateralno (prema van), te ako je prijelomljeno više rebara nastaje znatna pokretljivost i deformacija zida prsnoga koša, iznad mjesta ozljede.

Dijagnoza[uredi VE | uredi]

Objektivi pregled[uredi VE | uredi]

Prijelom 5-7 rebra

Dijagnoza prijeloma rebra se često postavlja opipavanjem (palpacijom) na mjestu ozljede, kada se pod prstima osjećaju neravnine na površini rebara, pojava oštroga bola praćenog pucketanjem (krepitacijama) i pomicanjem dijelova prijelomljenih rebara pri jačem pritisku.

Radiološka dijagnostika[uredi VE | uredi]

Sumnja na prijelom rebara najpouzdanije se potvrđuje;

Dijagnostika prijeloma rebra nije uvijek laka, kao i dijagnostika komplikacija ovih prijeloma koji moraju pravodobno biti uočeni jer mogu životno ugroziti povrijeđenog zbog; krvarenja, ozljeda srčane i plućne maramice, pluća i organa trbuha.

Također radiološkim dijagnostikom treba isključiti i moguće druge ozljede koje mogu biti udružene sa prijelomom rebara.

Komplikacije[uredi VE | uredi]

3-D kompjuterizirana tomografija, serijskog prijeloma rebara (2-10 rebra), s dislokacijom prijelomljenih fragmenata, 5-7 rebra.

Kao posljedica prijeloma rebara mogu nastati razne komplikacije, prećen lakšim ili težim posljedicama;

  • Infekcija izlivene krvi na mjestu prijeloma, s pojavom osteomijelitisa (gnojenja kostiju) ili apscesa (lat- abscessus) zida prsnoga koša, sa mogućom sepsom.
  • Slomljeni krajevi rebara mogu izazvati rascjep međurebarnih krvnih žila, pa doduše rijetko, dovesti do masne embolije, ili smrtonosnoga krvarenja u prsnu šupljinu, ako je istovremeno poderana i porebrica .
  • Ozljede unutarnjih organa fragmentima polomljenih rebara, kao što su;

Prijelome rebara prati jak bol, koji ograničava pokrete prsnog koša, i umanjuje opseg respiracija (disanja). Pokreti rebara mogu biti i vrlo opsežni i spljošte prsni koš i spriječe širenje pluća kod inspiracije (udaha) što može uzrokovati pojavu atelektaze i sekundarne (naknadne) upala pluća.

Terapija[uredi VE | uredi]

Ne postoji poseban tretman za liječenje prijeloma rebara, a osnovne mjere terapije predviđaju;

  • Opće mjere;
  • kupiranje boli,
  • mirovanje,
  • suzbijanje kašlja,
  • sprječavanje sekundarne infekcije pluća,
  • Simptomatske mjere;
  • zaustavljanje krvarenja,
  • sanacija rascjepa srčane i plućne maramice, prečage, jetre, slezene, crijeva
  • sanacija pneumotoraksa i hemotoraksa itd.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

  1. Ćeremilac A. Patologija mehaničkih ozljeda (sudsko medicinski značaj) Medicinska knjiga Beograd-Zagreb 1973
  2. Ćeramilac A. Opća i specijalna patologija mehaničke traume. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 1986.
  3. Clinically Oriented Anatomy, 4th ed. Keith L. Moore and Robert F. Dalley. pp. 62–64
Esculaap4.svg     Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija.
Ne provodite liječenje bez konzultiranja liječnika!