Prilep

Prilep ; Прилеп
Osnovni podaci
Država	Sjeverna Makedonija
Općina	Općina Prilep
Stanovništvo	66246 (2002..)
Površina	1198 km²
Visina	620 m
Koordinate	41°20′N 21°35′E / 41.333°N 21.583°E
Poštanski broj	7500
Pozivni broj	048
Registarska oznaka	PP
Gradonačelnik	Marjan Risteski
Službena stranica	www.prilep
Karta
	Prilep Prilep na zemljovidu Sjeverne Makedonije

Prilep (makedonski: Прилеп, turski: Pirlepe ili Perlepe) je četvrti grad po veličini u Sjevernoj Makedoniji od 66 246 stanovnika, na sjeveru Pelagonijske ravnice. Prilep je poznat i kao grad legendarnog Kraljevića Marka jer se nalazi ispod ostataka utvrđenog grada zvanog Markovi Kuli.

Sjedište je istoimene Općine Prilep, koja ima 76 768 stanovnika (po popisu iz 2002.).^[1]

Zemljopisne odlike[uredi | uredi kôd]

Prilep se nalazi u sjevernom dijelu Pelagonijske ravnice, gotovo u sredini Sjeverne Makedonije. Kroz Prilep ide magistralna cesta M5 i željeznička pruga za Bitolu. Prilep je udaljen 128 km od Skoplja, 44 km od Bitole i 32 km od Kruševa.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Iz antičkih vremena postoje ostaci grada makedonskog grada Stiberra, kojeg su kasnije zauzeli Rimljani, a potom razorili Goti 268. godine i koje od tada propada do konačnog napuštanja.

Naselje pod imenom Prilep spomenuto je prvi put 1014. godine kao mjesto gdje je car Samuilo doživio srčani udar kad je vidio tisuće svojih osljepljenih vojnika nakon poraza poslije Bitke na Belasici (Klaidonu). Iza toga Prilepom vlada Drugo bugarsko carstvo, pa potom srednjovijekovni srpski vladari. Prilep je prijestolnica mitskog feudalnog vladara Kraljevića Marka koji je nastavio vladati u svom gradu i Zapadnoj Makedoniji i nakon dolaska Turaka 1371. sve do svoje pogibije 1395.

Od pada pod otomansku vlast Prilep postaje malo provincijsko mjesto, sjedište poljoprivrednog kraja. Tu je podignuta neuspjela pobuna protiv otomanske vlasti 1564. – 1565. Od XVIII. st. počinje se saditi duhan u Prilepskom kraju, koji vremenom postaje dominantna kultura. U drugoj polovici XIX. st. po Prilepskom kraju skuplja narodno blago Dimitar Miladinov uz pomoć svojih Prilepskih suradnika Rajka Žinzifova i Marka Cepenkova. Ilindenski ustanak imao je odjeka i u Prilepskom kraju u kojem su ustanike vodili vojvode Petar Acev i Krsto Germov-Šakir.

Nakon Balkanskih ratova Prilep je kao i cijela Vardarska Makedonija podpao pod Kraljevinu Srbiju, a nakon Prvog svjetskog rata pod tadašnju Kraljevinu SHS.

Za Drugog svjetskog rata u Prilepu je 11. listopada 1941. napadnuta bugarska policijska stanica, taj dan se kasnio uzeo kao službeni dan početka Narodno oslobodilačke borbe u SR Makedoniji.

Prilepski jezik[uredi | uredi kôd]

Inačica makedonskog jezika - Prilepski dijalekt, iz srca Pelagonije uzet je nakon Drugog svjetskog rata i osnutka Narodne Republike Makedonije kao osnova za standardni makedonski jezik .

Znamenitosti i kultura[uredi | uredi kôd]

U gradu Prilepu poznati spomenici su;

Crkva Sv. Nikole iz XIII. st.
Crkva Sv. Preobraženja
Rimsko groblje s ostacima zidina, vjerojatno od rimskog naselja Ceramiae kojeg se spominje u spisima Tabula Peutingeriana.

Pored grada nalaze se ostaci sljedećih spomenika;

Markovi Kuli, srednjovjekovna utvrda najvjerojatnije podignuta za Bizanta u X. st. te kasnije višekratno obnavljana i rušena. Markovi Kuli su i prirodna formacija stijena neobičnog izgleda, na istim brdima iznad grada.
Arheološki ostaci antičkog grada Stiberra na brdu Bedem pored sela Čepigovo.
Crkva Uspenja Bogorodice, iz manastira Treskavec, iz XII. st. nalazi

se u brdima, ispod vrha Zlatovrv na oko 10 km od grada.

U Prilepu se održava svake godine Međunarodni dječji glazbeni godišnji festival

Asterisks

Prilep je i grad u kojem se održava tradicionalni Festival profesionalnih kazališta

Makedonije u čast makedonskog teatrologa Vojdana Černodrinskog.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Po posljednjem popisu stanovništa grad Prilep imao je 66 246 stanovnika,^[2] a njihov etnički sastav bio je sljedeći:

Makedonci 61.320 92,56%
Romi 4.372 6,60%
Srbi 151 0,22%
Turci 123 0,18%
Albanci 21 0,03%
Bošnjaci 17 0,02%
Vlasi 16 0,02%
ostali 226 0,34%
ukupno 66 246

Poznati sugrađani[uredi | uredi kôd]

Kraljević Marko (1335. – 1395.), mitski srednjovjekovni junak
Vlatko Stefanovski, glazbenik
Metodija Andonov Čento, političar
Ilija Džuvalekovski (1915. – 2004.), makedonski filmski i kazališni glumac
Blaže Koneski (1921. – 1993.), makedonski književnik i filolog
Toše Proeski (1981. – 2007.), makedonski pop pjevac

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Prilep je središte proizvodnje i prerade duhana a najznačajnije poduzeće iz tog sektora je Tutunski kombinat AD Prilep. Mnogi poznati svjetski proizvođači duhana stavljaju i izvjesne količine duhana zvanog Prilep da dobiju posebnu aromu svojih cigareta.

U Prilepu djeluju i brojni pogoni; metalne, elektroničke (Mikrosam Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine)), tekstilne, prehrambene (Pivovara), drvne industrije. Prilep je poznat i po proizvodnji mramora (kamenolom Sivec) zvanog Makedonski Bianco Sivec.