Primorsko-goranska županija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Primorsko-goranska županija
Zastava Primorsko-goranske Grb Primorsko-goranske
Zastava Grb
Karta
Primorsko-goranska županija
Opći podaci
Sjedište županije Rijeka
Površina 3.588 km2
Broj stanovnika (2011.) 296.195 stanovnika [1]
Gustoća stanovništva 82,55 stan./km2
Broj gradova 14
Broj općina 22
Broj naselja 510
Pozivni broj +385 51
Župan Zlatko Komadina (SDP)
Dan županije 14. travnja [2]
Službene stranice http://www.pgz.hr

Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3.582 km² kopnene površine. Obuhvaća područje grada Rijeke, sjeveroistočni dio istarskog poluotoka, Kvarnerske otoke, Hrvatsko primorje i Gorski kotar. Sjedište joj je Rijeka, treći po veličini hrvatski grad. Primorsko-goranska županija sastoji se od 14 gradova, 22 općine i 536 naselja u sastavu gradova i općina [3]. Duljina obalne crte u županiji je 1065 km[4]. Najviši vrh je Bjelolasica-Kula (1534 m.), a najviše naselje Begovo Razdolje, na visini od 1060 m.[5]

Županijska je himna skladba Ante Pecotića "Zavičaju, tebi".[6]

Administrativna podjela i stanovništvo[uredi VE | uredi]

Zgrada Primorsko-goranske županije u Rijeci

Županija je podijeljena na 14 gradova i 22 općine.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2001. županija je imala 305.505 stanovnika (6.9 % ukupnog stanovništva Hrvatske) sa prosječnom gustoćom naseljenosti od 85 stanovnika/km2.

Etnički sastav je bio sljedeći: Hrvati 84.6 %, Srbi 4.9 %, Talijani 1.2 %, Bošnjaci 1 % i drugi.

Županijska uprava[uredi VE | uredi]

Postoji 12 upravnih tijela Primorsko-goranske županije.

  • Upravni odjel za gospodarenje imovinom i opće poslove
  • Upravni odjel za kulturu, sport i tehničku kulturu
  • Upravni odjel za odgoj i obrazovanje
  • Upravni odjel za pomorsko dobro, promet i veze
  • Upravni odjel za proračun, financije i nabavu
  • Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša
  • Upravni odjel za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima
  • Upravni odjel za socijalnu politiku i mlade
  • Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj
  • Upravni odjel za zdravstvo
  • Ured unutarnje revizije
  • Ured županije[7]

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Upravo su zemljopisni smještaj i raznolika obilježja - more, bogato razvedena obala s otocima i vrlo šumoviti Gorski Kotar, odredili i gospodarski razvitak Županije. U fizičko-zemljopisnom smislu Županija se sastoji od tri fizionomski dobro izražene cjeline:

  • priobalja s neposrednim zaleđem (oko 34 % teritorija Županije);
  • otoka (oko 29% teritorija Županije) ;
  • Gorskog kotara (oko 37% teritorija Županije).

Na prostoru od 3.582 km2 naseljene površine (oko 6,3% naseljene površine Hrvatske), obitava oko 6,9% stanovništva države s prosječnom gustoćom naseljenosti 84,9 stanovnika/km2. Priobalje je većim dijelom građeno od vapnenaca mezozojske starosti između kojih se izdvajaju dolomitne zone, osobito u sjevernom priobalju Riječkog zaljeva oko Kastva i na Cresu. Mjestimično su preko mezozojsko-paleogene vapnenačke osnove nataložene nepropusne naslage paleogenog fliša što je uvjetovalo reljefnu izmjenu usporednih vapnenačkih grebena i dolomitnih ili flišnih udolina. Podzemnim tokovima iz planinskog zaleđa nastaju brojni izvori od opatijskog preko riječkog do vinodolskog primorja kojima se napajaju vodovodi obalnih gradova i naselja no njihova slabija izdašnost nije dovoljna za suvremenu vodoopskrbu, naročito za potrebe turizma. Područje priobalja obilježava pretežito mediteranska klima s utjecajem planinske klime (bura, kiša i snijeg) tijekom zimskih mjeseci. Sa stanovišta zaštite i očuvanja bioraznolikosti priobalje je zbog veće gustoće naseljenosti jedno od najugroženijih područja, budući ova cjelina predstavlja najznačajnije turističko, prometno i industrijsko središte Županije. Goranska subregionalna cjelina obuhvaća visoravni, manja polja i doline Gorskog kotara, visoke gorske predjele i kraška polja Risnjaka i Snježnika te dolinu rijeke Kupe. Osnovnu stjensku podlogu sačinjavaju karbonatni mezozojski i paleogenski kompleks te kompleks paleozojskih i trijaskih klastita. Najviši planinski vrhovi u zapadnom dijelu Gorskog kotara su Risnjak (1528 m) i Snježnik (1506 m), a u jugoistočnom Bjelolasica (1534 m) i Viševica (1428 m). Između njih proteže se niža središnja zona dolinama rijeka Dobre i Kupe. Planine Gorskog kotara sprečavaju širenje toplinskog utjecaja Jadranskog mora u unutrašnjost, a velika nadmorska visina utječe na povećanje količine padalina te se ova cjelina odlikuje umjereno kontinentalnom do planinskom klimom.

Povijest[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Izvanredno povoljan geoprometni položaj (raskrižje važnih europskih kopnenih i morskih putova) utjecao je na to da se stanovništvo već od davnina opredijelilo za pomorstvo i druge gospodarske djelatnosti vezane uz more.

Zato se ovo područje, a posebno Rijeka kao županijski centar, razvilo u jako pomorsko središte s razvijenom lučkom, pomorsko-prometnom, brodograđevnom i turističkom djelatnošću od značenja za cijelu Hrvatsku, a Gorski kotar u tradicionalno jako šumarsko i drvoprerađivačko gospodarsko područje.

Kultura[uredi VE | uredi]

Prirodne znamenitosti[uredi VE | uredi]

Za nadzor i upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima u Županiji nadležna je Javna ustanova Priroda koja ima svoje sjedište u Rijeci i djeluje od 2006. godine.

Kulturne znamenitosti[uredi VE | uredi]

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.