Ljudska probava

Organi prsnog koša i trbuha: (1) Jednjak, (2) Ošit, (3) želudac, (4) Jetra, (5) Žučni mjehur, (6) Dvanaesnik, (7) Gušterača, (8) Slezena

Probava je proces koji se događa u probavnom sustavu a razgrađuje hranu mehanički i kemijski.

Dijelovi probavnoga sustava

Ljudski probavni se sustav sastoji od probavne cijevi i probavnih žlijezda. Probavnu cijev čine: usta, jednjak, želudac, tanko crijevo, debelo crijevo i crijevni otvor (anus). Probavne žlijezde su gušterača, jetra (one svoje probavne sokove luče u dvanaesnik) i žlijezde slinovnice. Na spoju tankog i debeloga crijeva nalazi se slijepo crijevo s nastavkom crvuljkom. Hrana se u probavnom sustavu mijenja mehanički i kemijski.

Usta

Podrobniji članak o temi: Usta

Ljudska probava započinje u ustima; zubi koji imaju ulogu žvakanja najčvršće su kosti u tijelu. Odraslo zubalo ima 32 zuba - 16 na svakoj vilici. Oni su podijeljeni u 4 skupine: 8 sjekutića, 4 očnjaka, 8 pretkutnjaka i 12 kutnjaka.

Nakon što zubi prožvaču i usitne hranu, jezik je prevrće, te se aktiviraju žlijezde slinovnice koje imaju ulogu proizvodnje sline (vodenaste tekućine).

Tri su para žlijezda slinovnica - podvilične, podušne i podjezične žlijezde. Izlučuju enzim ptijalin, koji u ustima razgrađuje škrob na maltozu i glukozu. Hrana gutanjem prolazi kroz ždrijelo do jednjaka. Tijekom prolaska hrane elastični poklopac - epiglotis - spriječava odlazak hrane u dušnik.

Jednjak

Podrobniji članak o temi: Jednjak

Jednjak je cijev duga ~25 cm koja služi za odvod hrane iz usta do želuca. Hrana putuje pomoću stezanja mišića valovito (peristaltikom) kako bi prošla kroz cijelu probavnu cijev. Proces peristaltike u probavnoj cijevi ponavlja se više puta. Na kraju jednjaka se nalazi sfinkter, prstenasti mišić koji spriječava povratak hrane iz želuca u jednjak.

Želudac

Podrobniji članak o temi: Želudac

Želudac je nalik na vrećicu u probavnoj cijevi. On stvara želučane tekućine koje dalje razgrađuju hranu i pretvaraju ju u smjesu sličnu kaši. Želučani sokovi su enzim pepsin, klorovodična kiselina i sluz. Enzim pepsin (kojeg luče želučane glavne stanice) služi za degradaciju bjelančevina u peptide, klorovodična kiselina razgrađuje masti, a želučana sluz ju razrijeđuje kako ne bi oštetila stijenku želuca.

Faze gastrične sekrecije

• Cefalična faza se odvija prije nego hrana dospije u želudac i predstavlja pripremu organizma za jelo i prihvat hrane. Ukus i miris hrane stimuliraju hipotalamus i produženu moždinu. Pogled na hranu i pomisao na hranu stimuliraju koru velikog mozga. U ovoj fazi može se izlučiti i do 40% maksimalne količine želučane tekućine. Pošto hrana ne neutralizira želučani sadržaj, nastupi inhibicija G ćelija i parijetalnih ćelija zbog sekrecije somatostatina od strane D ćelija.
• Gastrična faza traje tri do četiri sata. Stimulira je distenzija želuca, prisustvo hrane i nizak pH. Proizvodi se acetil-holin koji stimulira lučenje želučanog soka. Proizvodnju želučanog soka kontroliraju histamin i acetilholin.
• Intestinalna faza ima dva dijela, ekscitatorni i inhibitorni dio. Djelimično probavljena hrana ulazi u duodenum. Ovo dovodi do lučenja intestinalnog gastrina. Enterogastrični refleksi inhibiraju jezgre vagusa, aktiviraju se simpatični živci uzrokujući kontrakciju piloričnog sfinktera.

Zajedno s tom poluprobavljenom hranom, u prvi dio tankog crijeva (duodenum) ulaze i gušteračini enzimi te žuč (iz žućnog mjehura) kroz tanki otvor papilu vateri. Gušteračini enzimi u tankom crijevu kemijski razgrađuju hranu prije nego što se upije u krv a žuč razgrađuje masti na masne kiseline (i glicerol).

Nakon probave u želucu, hrana putuje u tanko crijevo (dvanaesnik).

Tanko crijevo

Podrobniji članak o temi: Tanko crijevo

Kroz tanko crijevo hrana ponovno putuje valovitim stezanjem mišića - peristaltikom. U njemu se probavljena hrana pretvara u tekućinu i odlazi u krv. Crijevne resice (čine unutarnju stijenku crijeva) upijaju hranjive tvari. Iz tankog se crijeva probava nastavlja na debelo crijevo. Tanko crijevo se sastoji od tri dijela:

• dvanaesnika (duodenuma), duljine do 25 cm, u koga se ulijevaju probavni sokovi jetre i gušterače

• jejunuma, duljine 2-8 m, u kojemu se dovršava razgradnja hrane

• ileuma, duljine oko 4 m, u kojemu se razgrađeni sastojci hrane upijaju u krv

Debelo crijevo

Podrobniji članak o temi: Debelo crijevo

Debelo crijevo dijeli se na: uzlazno, poprečno i silazno; tu su još i slijepo crijevo te rektum. Otpadne tvari iz debelog crijeva prelaze u njegov završni dio, a to je anus (crijevni otvor) kroz koji se redovito izbacuju izmetine (lat. feces). U debelom crijevu se vrši uglavnom resorpcija vode.

Gušteračini enzimi preuzimaju ulogu kemijske razgradnje hrane u dvanaesniku

Gušterača i jetra

Podrobniji članak o temi: Gušterača

Uloga gušterače:

• gušterača je i probavna žlijezda s unutarnjim i vanjskim lučenjem
• sok joj je lužnat i neutralizira kiselinu nastalu u želucu
• enzimi gušterače sudjeluju u kemijskoj razgradnji hrane do molekula koje se mogu upiti u krv

Podrobniji članak o temi: Jetra

U jetri se odvijaju stotine kemijskih reakcija i pohranjuju životno važni kemijski spojevi poput vitamina i glikogena. Ona je najveća žlijezda u čovječjem organizmu te oslobađa i uskladištava hranjive tvari, a neutralizira štetne. Kako bi iz crijeva hranjive tvari dospjele u krv moraju se prilagoditi u jetri. Jetra također proizvodi žuč koja se pohranjuje u žučnom mjehuru, a služi za olakšavanje probave masti.

Enzimi u probavi

Podrobniji članak o temi: Enzim

Enzimi u probavi imaju vrlo važnu ulogu, pogotovo u kemijskoj razgradnji hrane. Probavne enzime luče žlijezde slinovnice (enzim ptijalin), želudac (enzim pepsin) i gušterača (njezini enzimi razgrađuju hranu do molekula kako bi se mogle upiti (resorbovati ) u krv).

Poveznice

Vanjske poveznice

• Human Digestive System - Enchanted Learning
• The Digestive System
• Human digestion - The Greenhouse