Problem muktašenja

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Problem muktašenja (engl. free rider problem) je dilema koja je pojaviljva u polju: ekonomije, kolektivnom pregovaranju, političkim znanostima u kojoj pojedinac ili neka skupina troši ili konzumira neke resorse bez naplate ili tako što ne plaća punu cijenu za tu uslugu ili resors. Problem muktašenja je pitanje kako umanjiti muktašenje i negativne efekte koje nadolaze od njega. Muktašenje postaje ekonomski problem kada negativno utjeće na stvaranje javnih dobara (ne produkcije, ili pod produkcije) (Pareto neefikasnost), ili dovodi do prekovišnog iskorištavanja nekog javnog dobra. Primjer muktašenja je na primjer netko koji koristi javni prijevoz, a da nisu kupili kartu za svoje vožnje. Ako puno ljudi radi isto, tada taj javni prijevozni sistem neće imati dovoljno novaca za održavanje. Isto tako primjer muktašenja je i ne plaćanje dijela poreznih obveza, a te se porezne obveze koriste za održavanja cesta, bolnica i druge javne infrastrukutre.

Pogađanje[uredi VE | uredi]

Prilikom pogađanja ili cijenkanja, igrači obično stavljaju podcijenjene ponude odnosno niske ponde, u cilju da plate manje ili da dobiju više za ono što su voljni ponuditi. To stvara određene probleme jer je nemoguće saznati koje su istinske namjere igrača i koju su cijenu voljni prihvatiti. Ovim se stvara ne efikasna preraspodijela dobara.

U kontekstu prema radničkim sindikatime, muktaš je zaposlenik koji ne plaća svoju članarinu ali opet prima sve beneficije koje je sindikat izborio sa nekom tvrtkom za svoje članove. U SAD-u sindikati moraju kada se izbore za radne uslove ukjučiti i one radnike koje oni ne predstavljaju u svom pregoravanju sa poslodavcima. Muktašenje je dugo bio problem u pravosuđu i u politici. Prema kanadskom zakonu primjenjue se tzv. randova formula u kojem svi radnici moraju plaćati članarinu za sindikat bez obzira na njihovo stajalište o potrebi za sindikalnim članstvom.