Proljeće

Izvor: Wikipedija
Proplanak u proljeće
Cvjetna livada u proljeće

Proljeće je jedno od četiriju godišnjih doba. Na sjevernoj polutki traje dio ožujka (od 21.), u travnju, svibnju i dio lipnja (do 21.), a na južnoj Zemljinoj polutki dio rujna, cijeli listopad, studeni i dio prosinca. Na prvi dan proljeća dan i noć jednako traju (proljetna ravnodnevica). Na južnoj Zemljinoj polutki, proljeće počinje 1. rujna, a završava 30. studenoga. Krajem proljeća nastaje ljeto, a krajem zime proljeće.

Naziv pramaljeće[1] fonološki je arhaizam u suvremenome standardu hrvatskoga jezika.[2] U hrvatskim govorima javljaju se i nazivi pramaliće, mlado leto ili mladleto, protuletje ili protulitje, proliće, pretuljet, protolitje, pa i vuleća (sa značenjem neljeto).[3]

Proljetna razdoblja[uredi | uredi kôd]

Postoje tri razdoblja kroz proljeće: pretproljeće počinje u vrijeme pojavljivanja proljetnica, često zvanih "vijesnici proljeća";rano proljeće razdoblje je kad se pojavljuju cvjetovi i listići na drveću, a pravo proljeće razdoblje je u kojem lista mnoštvo listopadnog drveća. Najpoznatiji vijesnici proljeća su kockavica, šumarica, podlijesak (šafran), visibaba i jaglac.

Zanimljivosti o proljeću[uredi | uredi kôd]

Sandro Botticelli: Alegorija proljeća. Tempera na drvu. Uffizi, Firenca

U Staromu Rimu prvi se dan proljeća slavio kao početak jedne nove godine. Prije Rimljana, Kelti su slavili prvi dan proljeća kao uskrsnuće Sunca. Proljeće je za mnoge imalo značenje buđenja, stvaranja i rađanja novoga života. Primjer za to je Stonehenge, koji je izgrađen tako da se u zoru prvoga dana proljeća Sunce izdiže točno iznad menhira. U Staroj Grčkoj početak proljeća označavao je Dionizovo ponovno rođenje.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Inoslav Bešker. 24. veljače 2010. Proljeće. Jutarnji list. Pristupljeno 20. ožujka 2024.
  2. Riman, Kristina; Pavletić, Helena. 2019. Poetske, tematske i leksičke značajke uglazbljene dječje poezije 19. stoljeća na primjeru tekstova Ljudevita Varjačića. Magistra Iadertina. 14 (2): 87–101. doi:10.15291/magistra.2955. ISSN 1846-3606
  3. Orešić, Boris. 21. ožujka 2023. Znate li što znači riječ 'vuleća'? Ovih dana se zasigurno koristi u jednom dijelu Hrvatske. Jutarnji list. Pristupljeno 20. ožujka 2024.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Sestrinski projekti[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi proljeće
Wječnik ima rječničku natuknicu proljeće
Wikicitati imaju zbirke citata o temi proljeće

Mrežna sjedišta[uredi | uredi kôd]