Protogen

Izvor: Wikipedija
Detalj Rafaelove slike Atenska škola na kojoj je sebe naslikao kao Apela, a svoga učitelja Pietra Perugina kao Protogena

Protogen, starogrčki: Protogenes, je bio starogrčki slikar iz 4. stoljeća prije Krista, suvremenik slikara Apela. Kao i kod drugih starogrčkih slikara, nijedno od njegovih originalnih djela nije preživjelo do danas i poznata su samo iz kratkih opisa u književnim izvorima.

Rođen je u Kaunosu, na obali otoka Karije, ali je živio na Rodu tijekom druge polovice 4. st. pr. Kr. Proslavio se svojim minucioznim radom i bogatstvom poteza u slikarstvu i crtežu. Njegov najveći rival, Apel, ispred njegovih radova je zadivljeno izjavio kako se radi o šarmantnoj čežnji

Prema predaji, na slici Ialysus[1] radio je sedam godina, dok je na Satiru radio tijekom cijele opsade Roda od strane (305. – 304. pr. Kr.), ne primjećujući kako se njegov vrt u kojemu je slikao našao u sred neprijateljskog logora. Vođa napadača, Demetrije I. Poliorket, je pazio na njegovu sigurnost, te što više, kada je čuo kako je njegova slika Ialysus u opasnosti da se uništi tijekom napada, promijenio je planove napada. Ova slika se nalazila na Rodu jopš u vrijeme Cicerona, te je poslije prenesena u Rim gdje je izgorjela u požaru Hrama mira.

Slika Satira predstavljala je ovo mitsko biće naslonjeno na stup koji je nosio skulpturu jarebice koju je naslikao tako realno da su gledatelji gledali samo nju. U bijesu, što je ostatak slike zanemaren, slikar je izbrisao jarebicu.

Satir je vjerojatno bio jedno od njegovih posljednjih djela jer je imao oko sedamdeset godina i doživio je samo sljedećih dvadesetak godina slave koju je imao njegov suvremenik i prijatelj Apel. Obojica su bili izvrsni koloristi (koliko je to tehnika freske dozvoljavala), te crtači koji su smjelo koristili efekte perspektive i najistančanijih obrisa.[2] Ova slika je u vrijeme Plinija (Prirodna Povijest. xxxv. 83) preseljena u Rim, gdje je nakon više godina divljenja, nestala u požaru

Protogen je za galeriju ispod Propoleja na Akropoli u Ateni naslikao dvije figure koje su bile personifikacija Atike, Paralusa i Hamonijusa, te za vijećnicu u Ateni, figure Tezmotete. Stil i izgled ovih slika su ostali tajnom. Zna se samo da se za svoju sliku „Aleksandar s Panom“ savjetovao o Aleksandrovom životu s Aristotelom, koji mu je predložio idealizirani stil.

Bilješke[uredi | uredi kôd]

  1. Ialysus je bio lokalni heroj s Roda, osnivač istoimenog grada i često je prikazivan kao lovac.
  2. O njihovoj vještini postoji legenda koja kaže da je Apel došavši u Protogenov studio i ne našavši njega kući, na jednoj njegovoj pripremljenoj podlozi kistom povukao tananu liniju i ostavio poruku da pogodi tko je dolazio. Protogen je došavši kući na već postojeću liniju iscrtao drugom bojom još tanju kojom ju je uzduž podijelio na pola i pozvao je Apela da mu dokaže svoju vještinu. Apel je došao i nije ustuknuo nego je dokazao svoju nadmoć naslikavši trećom bojom još tanju liniju podijelivši Protogenovu napola. Protogen je nakon ovog odustao od izazova i priznao Apelovu premoć.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  • Encyclopedia Britannica 1911

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]