Prvi punski rat

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Prvi punski rat
First Punic War 264 BC.png
Zapadno Sredozemlje na početku Prvog punskog rata.
Crveno: Rimska Republika, Plavo: Kartaga i kolonije
Nadnevak 264. pr. Kr. - 241. pr. Kr.
Lokacija Sredozemno more, Sicilija, Sjeverna Afrika
Ishod Rimska pobjeda
Casus belli Sukob Kartage i Rimske Republike oko prevlasti nad zapadnim Sredozemljem
Teritorijalne promjene Sicilija postaje Rimska provincija
Sukobljeni
Rimska Republika Kartaga
Vođe
Marko Atilije Regul
Gaj Lutacije Katul
Gaj Dilije
Hamilkar Barkas
Hano Veliki
Hazdrubal

Prvi punski rat trajao je od 264. pr. Kr. do 241. pr. Kr.. Razlog ratu je žitorodna Sicilija, otok podijeljen na zapadni dio u kojem žive Kartažani i istočni u kojem borave Grci. Rimljani su, naravno, željeli posjedovati cijelu Siciliju. Povodom ratu je bilo Kartagino zaposjedanje Messane (sicilijanskog grada) kako bi kontrolirali prolaz. Kad su ih Rimljani protjerali, Kartažani najavljuju rat. 260.g.pr.Kr. Kartažani su poraženi kod rta Eknoma. Bila je to jedna od najvećih pomorskih bitaka u antici. Kasnije se dvije rimske legije iskrcavaju u Africi, doživljavaju katastrofalan poraz od Hamilkara Barkasa. Rimljani su imali jaču vojsku i zato osvojili gotovo cijelu Siciliju, no bili su bez mornarice. Kako bi riješili taj problem, zarobivši ratni brod Kartažana, napravili su prema njemu i svoje brodove na koje su nadogradili tzv. "željezne ruke" i pokretne mostove preko kojih su ulazili na neprijateljske brodove. Nakon 23 godine ratovanja, 241. pr. Kr. Rimljani su konačno porazili Kartagu u bitci kod Egatskog otočja. Prema mirovnom ugovoru, Kartaga je predala Rimljanima Siciliju i bila dužna plaćati ratnu odštetu. Sicilija je dobila status rimske provincije.