Pteranodon

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Pteranodon
Restauracija mužjaka vrste P. longiceps u letu
Restauracija mužjaka vrste P. longiceps u letu
Status zaštite

Status zaštite: izumrli
Raspon fosila:
Kasna kreda
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Red: Pterosauria
Porodica: Pteranodontidae
Potporodica: Pteranodontinae
Marsh, 1876.
Rod: Pteranodon
Tipična vrsta
Pteranodon longiceps
Marsh, 1876.
Područje života
Vrste
  • P. longiceps Marsh, 1876.
  • P. sternbergi? Harksen, 1966.
Sinonimi
* Occidentalia Miller, 1972.

Pteranodon (bezubo krilo iz starogrč: πτερόν, πτεροῦ (krilo) + ἀν (negacija) + ὀδών (ὀδούς/-ών, ὀδόντος - zub) - bez zuba) bio je veliki pterosaur kratkog repa. Njegovi fosilni ostaci, sve zajedno oko 1000 njih, potječu iz kredskih stijena u Kansasu, Alabami, Nebraski, Wyomingu i Južnoj Dakoti. Tada se na tom području nalazilo jedno veliko plitko more, Zapadni unutarnji morski prolaz, koje se protezalo od sjevera do juga Sjeverne Amerike. Zajedno s Pteranodon pronađeni su fosili morskih kornjača, mosasaura i ranih ptica.

Kao i mnogi drugi pterosauri, hranio se ribama. U želucu jednog primjerka Pteranodona pronađene su kosti riba. Zbog njihove veličine često ih se uspoređuje sa albatrosima i smatra se da su, slično njima, koristili morske vjetrove za jedrenje nad vodom.

Osobine[uredi VE | uredi]

Izložena replika kostura odraslog mužjaka vrste P. longiceps, AMNH

Dosezali su raspon krila od od sedam metara, a kod najvećih primjeraka Pteranodon sternbergi iznosio je devet metara. Samo su pojedini pterosauri iz porodice Azhdarchidae, kao što su Quetzalcoatlus i Hatzegopteryx, bili veći od njega. Za razliku od ranijih pterosaura, kao što su Rhamphorhynchus i Pterodactylus, Pteranodon je imao bezub kljun, kao današnje ptice, čiji se gornji dio sastojao od srasle maksilarne i predmaksilarne kosti. Obije strane donje čeljusti bile su srasle u dugu simfizu, a na donjoj se strani također nalazila "kobilica". Infratemporalni otvor bio je malen i u obliku proreza. Očne šupljine bile su malene i nalazile se visoko na lubanji.

Mnogi su primjerci Pteranodona na stražnjem dijelu glave imali dugačku krestu. Vode se diskusije o tome čemu je ona mogla služiti. Prema nekima je služila kao protuteža kljunu i bila bitna za stabilnost u letu prilikom lova na ribe; moguće je da je bila mjesto na kojem su se ukorjenjivali snažni mišići čeljusti, a također nije za odbaciti ni ideja da je imala funkciju u komunikaciji među pripadnicima te vrste. Christopher Bennett smatra da je predstavljala dio tijela po kojem su se spolovi međusobno razlikovali, pri čemu su mužjaci imali veće kreste, a ženke manje.[1]

Vratni dio kralježnice bio je relativno kratak, ali snažan. Kralješci, kao i sve ostale kosti, imali su tanke zidove, bili pneumatizirani i preko rupa sa strane bili su povezani sa plućima. Prvih osam kralježaka leđa srasli su u "notarium" (koštanu strukturu sličnu štapu). Njihova rebra bila su povezana uzdužnim trakama i srasla s poprečnim izraslinama. Deset kralježaka križne kosti svojim su šiljatim nastavcima gradili nisku ploču.

Sistematika[uredi VE | uredi]

Pteranodon je tipični rod porodice Pteranodontidae, kojoj pripada samo još rod Ornithostoma, od koga su pronađeni samo rijetki fragmenti kostiju. Pojedini znanstvenici priključuju i bezubog Nyctosaurusa toj grupi. Zajedno sa Ornithocheiridae, koji su imali zube i najvjerojatnije također jedrili iznad mora i hranili se ribom, te sa Istiodactylusom, koji se možda hranio lešinama, pteranodontidi čine natporodicu Ornithocheiroidea, jednu od četiri velike evolutivne linije kratkorepih pterosaura.

Vrste[uredi VE | uredi]

  • Pteranodon longiceps
  • Pteranodon ingens

Literatura[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Bennett, S.C. (1992): Sexual dimorphism of Pteranodon and other pterosaurs, with comments on cranial crests. Journal of Vertebrate Paleontology, 12(4): str. 422. - 434.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Pteranodon