Python (projektil)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Python
PythonGenerHe.png
Shafrir-1, Shafrir-2, Python-3, Python-4 i Python-5.
Vrsta Zrak-zrak projektil kratkog dometa
Država porijekla Flag of Israel.svg Izrael
Povijest uporabe
U uporabi u Vidi korisnici
Ratovi Šestodnevni rat
Jomkipurski rat
Rat iscrpljivanja
Prvi libanonski rat
Drugi libanonski rat
Povijest proizvodnje
Projektant Rafael
Proizvođač Rafael
Razdoblje proizvodnje Shafrir obitelj (1961. - 1983.)
Python obitelj (1978. - danas)
Inačice Vidi inačice
Dužina Vidi tehničke karakteristike
Masa Vidi tehničke karakteristike
Promjer Vidi tehničke karakteristike
Brzina Vidi tehničke karakteristike

Python je obitelj zrak-zrak projektila kratkog dometa koje proizvodi izraelska tvrtka Rafael. Prvi projektil iz te obitelji bio je Shafrir-1 (heb. 1 שפריר; hrv. Vilin konjic) koji je razvijen 1959. godine a početkom 1970-ih naslijedio ga je Shafrir-2.

Nakon toga, projektili su počeli dobivati zapadna imena, tako da je 1978. godine stvoren Python-3 (heb. פיתון 3; hrv. Piton). Njega su kasnije naslijedili Python-4 i Python-5 dok je Rafael stvorio i projektil srednjeg dometa Derby kao i protuzračni raketni sustav SPYDER montiran na šasiji kamiona koji može lansirati Python-5 i Derby projektile.

Inačice[uredi VE | uredi]

Shafrir-1[uredi VE | uredi]

Tijekom 1950-ih, Izrael je započeo s razvojem domaćeg zrak-zrak projektila čime bi se smanjila ovisnost o uvozu. Tako je 1959. godine s vojnom industrijom Rafael sklopljen ugovor o razvoju Shafrir projektila. Ti strahovi su se kasnije pokazali opravdanim, nakon što je Francuska stavila embargo na prodaju oružja Izraelu. Izraelci su sa Shafrirom htjeli stvoriti vlastitu inačicu američkog AIM-9B Sidewinder projektila. Prvi testni modeli nisu bili uspješni zbog čega su Rafaelovi inžinjeri povećali promjer (s 11 na 14 cm) i dužinu (s 2 na 2,5 m) projektila. Fragmentacijska bojeva glava se aktivirala prilikom dodira s metom a njena težina je utrostručena s postojećih 11 na 30 kg. To je dovelo i do ukupnog povećanja mase samog projektila s 30 na 65 kg.

1963. godine u Francuskoj su provedena testiranja na kojima je Shafrir-1 doživio debakl. Zbog toga je Izrael poništio raniju odluku o odbijanju uvođenja poboljšanja zbog proračuna te je nastavio financirati projekt. Projektili su 1966. ušli u službu izraelskih zračnih snaga a bili su namijenjeni Mirage III lovcima. Ipak, prvotna odluka o nabavci 200 projektila je smanjena na ukupno njih 120. Prvi puta su korišteni tijekom Šestodnevnog rata te su s njima oborena tri arapska Miga-21.

Gotovo sve rakete su povučene iz operativne službe 29. prosinca 1970. a zadržano ih je svega 16 za potrebe treninga pilota. Jedna anegdota iz tog razdoblja govori o tome kako su izraelski piloti bili nepovjerljivi prema Shafriru-1 zbog čega su u borbama radije koristili sovjetske Vimpel K-13 rakete koje su nabavljene kao ratni plijen tijekom zauzimanja Sinajskog poluotoka tijekom Šestodnevnog rata.

Shafrir-2[uredi VE | uredi]

Zbog neuspjeha Shafrira-1, odlučen je razvoj novijeg Shafrira-2. Ironično, prvi avion na koji je montiran Shafrir-2 bio je egipatski Mig-21 kojim je irački pilot prebjegao u Izrael 16. kolovoza 1966. Sam projektil se prvi puta počeo koristiti 1969. godine tijekom Rata iscrpljivanja.

On se kasnije pokazao kao jedan od najuspješnijih i najsmrtonosnijih projektila ikad proizvedenih. Tako je primjerice u Jomkipurskom ratu ispaljeno 176 Shafrir-2 raketa koje su oborile ukupno 89 neprijateljskih aviona. Tijekom cijelog službenog roka pokazao se odgovornim za obaranje ukupno 106 aviona zbog čega je postao superiornim u odnosu na konkurenciju.

Izrael je kasnije ostvario veliki izvozni uspjeh na južnoameričkom tržištu gdje je prodavao domaće Shafrir-2 projektile i vlastite zrakoplove temeljene na francuskom Mirageu.

Python-3[uredi VE | uredi]

Nakon Shafrira-2, Rafael je novim projektilima počeo davati zapadna imena. Tako je stvoren Python-3 koji je u operativnu službu ušao 1978. godine. Riječ je o projektilu veće brzine i dometa te boljih performansi.

Prvi puta je korišten 1982. tijekom Prvog libanonskog rata. Ondje su izraelski F-4 Phantom i IAI Kfir lovci uspjeli oboriti ukupno 35 sirijskih i libanonskih zrakoplova i helikoptera.

Kinesko ratno zrakoplovstvo bilo je veoma impresionirano ovim raketama tako da je tijekom 1980-ih kupljena licenca za proizvodnju vlastitih projektila PL-8.[1] Tzv. Projekt br. 8 (kin. 八号工程) je formalno započeo s radom 15. rujna 1983. Od ožujka 1988. do travnja 1989. je dovršen transfer tehnologija u Kinu.[1] Projektile je proizvodila tvornica strojeva iz Xi'ana a zemlja je izvjestila da je za PL-8 proizvela i vlastite pilotske HMS kacige.[1]

Python-4[uredi VE | uredi]

Python-4 ulazi u izraelsku službu 1993. dok se već u srpnju iste godine koristi u jednotjednoj Operaciji Odgovornost koja je izvršena na tlu Libanona protiv Hezbollaha. Međutim, projektil je javnosti prvi puta predstavljen tek 1995. U službi je bio do 2005. godine kada ga je zamijenio Python-5.

Sam Python-4 može pratiti metu i manevrirati i uz silu od 9G. Ima ograničenu fire-and-forget mogućnost dok piloti mogu njime upravljati korištenjem HMS kacige. Raketni tragač ciljeva koristi dual band tehnologiju identičnu američkom FIM-92 Stingeru kao i mogućnost da smanji pozadinsko IC zračenje kako bi neutralizirala učinkovitost neprijateljskih toplinskih mamaca.[2]

Python-5[uredi VE | uredi]

Ovaj projektil se počeo razvijati 1997. dok je u izraelsku službu ušao 2005. IAF ga je namijenio lovcima F-15I Ra'am i F-16I Sufa. U odnosu na prethodnika, njegova brzina je povećana s 3,5 na 4 Macha. Javnosti je prvi puta predstavljen 2003. godine na pariškom air showu.

Prvi puta je korišten 2006. u Drugom libanonskom ratu gdje je izraelski F-16 oborio dvije iranske bespilotne letjelice Ghods Ababil koje je koristio Hezbollah.

Ostale inačice[uredi VE | uredi]

Derby[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Derby
Derby (poznat i kao Alto) je projektil srednjeg dometa s aktivnim radarskim navođenjem. Iako tehnički nije dio Python obitelji, Derby je u osnovi temeljem na Pythonu-4. Koristi se zajedno uz Python-5 u protuzračnom raketnom sustavu SPYDER.

SPYDER[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: SPYDER
SPYDER (Surface-to-air PYthon and DERby) je napredni protuzračni raketni sustav koji koristi zemlja-zrak inačice raketa Python-5 i Derby. Cijeli sustav je postavljen na šasiju kamiona zbog čega se koristi kao mobilna protuzračna jedinica. Postoje Spyder ADS-SR (sustav kratkog dometa) i Spyder ADS-MR (sustav srednjeg dometa) inačice. Obje se mogu koristiti protiv neprijateljskih zrakoplova, helikoptera, bespilotnih letjelica, krstarećih projektila i vođenih bombi.

Tehničke karakteristike[uredi VE | uredi]

Shafrir-1 Shafrir-2 Python-3 Python-4 Python-5
Početak korištenja 1963.
testiranja u Francuskoj
1969. 1978. 1993. 2005.
Prva operativna
aktivnost
1966. 1969.
Rat iscrpljivanja
1982.
Prvi libanonski rat
1993.
Operacija Odgovornost
2006.
Drugi libanonski rat
Platforma Dassault Mirage III Dassault Mirage III
Dassault Super Mystère
Sud Aviation Vautour
Douglas A-4 Skyhawk
F-4 Phantom
Dassault Mirage III
Dassault Mirage F1
IAI Kfir
MiG-21
Shenyang J-8
IAR 99
F-4 Phantom
F-15E Strike Eagle
IAI Kfir
F-4 Phantom
Northrop F-5
JAS 39 Gripen
F-15E Strike Eagle
F-16 Fighting Falcon
F-15E Strike Eagle
F-16 Fighting Falcon
Težina 65 kg 93 kg 120 kg 120 kg 103,6 kg
Dužina 2,5 m 2,5 m 2,95 m 3,096 m 3,096 m
Promjer 140 mm 160 mm 150 mm 150 mm 160 mm
Raspon krila 550 mm 550 mm 800 mm 500 mm 640 mm
Brzina ± 2,5 M ± 2,5 M 3,5 M 3,5 M 4 M
Domet 5 km 5 km 15 km 15 km 20 km
Aktivacija Prilikom kontakta U neposrednoj blizini U neposrednoj blizini U neposrednoj blizini U neposrednoj blizini
Navođenje IC navođenje IC navođenje IC navođenje IC navođenje IC navođenje +
elektro-optička vizualizacija

Korisnici[uredi VE | uredi]

Galerija slika[uredi VE | uredi]

Vidjeti također[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]