Radij

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
radij
Osnovna svojstva

Kemijski element
Simbol
Atomski broj

radij
Ra
88
Kemijska skupina [[zemnoalkalijski metali]]
Grupa, perioda, Blok 2, 7, s
Izgled
Gustoća1 5500 kg/m3
Tvrdoća ?
Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2

(25 °C) ? J mol–1 K–1

Talište 700 °C
Vrelište3 1737 °C
Toplina taljenja 8,5 kJ mol-1
Toplina isparivanja 113 kJ mol-1

1 pri standardnom tlaku i temperaturi
2 pri konstantnom tlaku ili volumenu
3 pri standardnom tlaku

Atomska svojstva
Atomska masa 225
Elektronska konfiguracija [Rn] 7s2

Kemijski element radij nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Ra, atomski (redni) broj mu je 88, a atomska masa mu iznosi 225.

Radij je radioaktivni alkalni metal i nalazi se u sastavu rudača uranija u malim količinama.

Povijest[uredi VE | uredi]

Radij su 1898. godine otkrili Marie Curie (Poljska) i Pierre Curie (Francuska). Ime je dobio prema latinskoj riječi radiare što znači zračiti ili sjajiti. To je sjajni srebrni, mekani radioaktivni metal. Vrlo brzo reagira s kisikom iz zraka i vodom. To je visoko radiotoksičan metal. Kancerogen je ako se proguta, udiše ili izlaže njegovom zračenju.

Svojstva[uredi VE | uredi]

Primjene[uredi VE | uredi]

Učestalost[uredi VE | uredi]

Predpostavlja se da ga ima prosječno 1g/1Km2 tla do dubine od 40Cm

Izotopi[uredi VE | uredi]

Broj izotopa: 25 Najdugovječniji izotop: 226 Ra t(1/2) 1599g. Najkratkovječniji izotop: 230 Ra t(1/2) 1.5h.

Radioatkivnost[uredi VE | uredi]

Izrazito je visoke radioaktivnosti. Zbog strukture njegove atomske jezgre soli su jednako radioaktivne kao i sam metal

Upozorenja[uredi VE | uredi]


P chemistry.svg Nedovršeni članak Radij koji govori o kemijskom elementu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.