Radoslav Rotković

Izvor: Wikipedija
Radoslav Rotković
Радослав Ротковић
Radoslav Rotković
Radoslav Rotković
Rođenje 30. svibnja 1928., Mojdež kod Herceg Novog, Crna Gora
Smrt 8. rujna 2013., Risan, Crna Gora
Nacionalnost Crnogorac
Poznat(a) po knjigama iz crnogorske povjesti
Zanimanje povjesničar
Portal o životopisima

Radoslav Rotković (na crnogor. ćiril. Радослав Ротковић, Mojdež kod Herceg Novog, 30. svibnja 1928.Risan, 8. rujna 2013., Herceg Novi), bio je crnogorski povjesničar, filolog, povjesničar crnogorske književnosti, akademik DANU.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Radoslav Rotković rodio se je u Mojdežu kod Herceg Novoga, 1928. godine. Osnovnoškolsko obrazovanje stekao je u rodnome mjestu. Nakon toga polazio je gimnaziju koju je završio u Kotoru.[1] Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1953. godine, a također i na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Beogradu 1974. godine.[2] Doktorirao je 1979. godine na zagrebačkom sveučilištu s doktorskom disertacijom Bokokotorska crkvena prikazanja (XVII–XVIII stoljeće).[2]

Bio je ravnateljem Odjela za društvene znanosti Leksikografskog zavoda Crne Gore, sve do njegova ukinuća 1990. godine.

U razdoblju od 1992. do 1998. godine bio je zastupnik LSCG u crnogorskom parlamentu.

Bio je članom DANU.

Bio je članom uredništva i suradnikom časopisa Lingua Montenegrina.

Umro je u Risnu, 8. rujna 2013. godine.[2] Pokopan je 10. rujna 2013. godine na hercegnovskom groblju Topla.

Priznanja[uredi | uredi kôd]

  • 2010.: Dobitnik je Trinaestojulske nagrade, najvećeg crnogorskog nacionalnog priznanja.

Djela[uredi | uredi kôd]

  • Crnogorsko književno nasljeđe, 1976.
  • Pregled crnogorske književnosti od najstarijih vremena do 1918. godine, 1979.
  • Tragajući za Ljubišom, 1982.
  • Sazdanje Cetinja, izvori i legende, 1984.
  • Savremena drama i pozorište u Crnoj Gori, (prir. Radoslav Rotković i Sreten Perović), 1987.
  • Odakle su došli preci Crnogoraca, 1995.
  • Kratka iliustrovana istorija crnogorskog naroda, 1996.
  • Crna Gora i Dušanovo carstvo, 1997.
  • Kraljevina Vojislavljevića, zbornik izvora i legendi, 1999.
  • Oblici i dometi bokokotorskih prikazanja, 2000.
  • Bitka na Vučjem dolu, 2000.
  • Velika zavjera protiv Crne Gore, 2001.
  • Ilustrovana istorija crnogorskog naroda (prerađena izdanja, 2005. i 2006.)
  • Storia del Montenegro, (na talijanskom jeziku)
  • Jezikoslovne studije, 2010.
  • Teatar bez kuće, 2011.[1]
  • Njegoš i Hrvati: povodom 200 godina rođenja Petra II Petrovića Njegoša, 2011. (urednici: Radoslav Rotković i Jelena Đurović)[3]
  • Istorija crnogorske književnosti, tom 2, Od početka pismenosti do 1852., 2012.
  • Tako je govorio Rotković, 2013. (prir. Čedomir Bogićević)

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b In memoriam - Radoslav Rotković, vijece-crnogoraca-zagreb.hr, pristupljeno 17. ožujka 2018. (crnog.)
  2. a b c Radoslav Rotković – Njegoš i Mažuranić, montenegrina.net, pristupljeno 17. ožujka 2018. (crnog.)
  3. Njegoš i Hrvati: povodom 200 godina rođenja Petra II Petrovića Njegoša, (urednici: Radoslav Rotković i Jelena Đurović), Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, Centralna narodna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“, Matica Crnogorska - Podgorica, Skaner studio d.o.o., Zagreb, 2011., ISBN 978-953-7239-39-8, str. 253., vijece-crnogoraca-zagreb.hr, pristupljeno 17. ožujka 2018. (crnog.)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]