Rakija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Tradicijsko pečenje rakije u Međimurju
Na ovoj skici prikazan je tradicijski
način destilacije (pečenja) rakije
Prikaz bugarske inačice kotla za pečenje rakije
Rakija u bocama različitih industrijskih proizvođača

Rakija (iz arapskog عرق/Arak, albanski: raki, makedonski i srpski: ракија, hrvatski: rakija, rumunjski: rachiu, bugarski: ракия; sve iz tur. rakı) ili žganica je žestoko piće slično vinjaku i votki, izrađeno destilacijom fermentiranog voća. Sadržaj alkohola obično iznosi oko 40 %, ali domaća rakija može biti jača, od 50 do 60 %. Prepečenica je dvostruko destilirana rakija, gdje sadržaj alkohola nekad prelazi čak i 60 %. Brlja je popularni naziv za jeftinu rakiju loše kvalitete i manjeg volumnog udjela alkohola.

Rakija se smatra nacionalnim pićem mnogih slavenskih naroda[1]: u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Crnoj Gori, Makedoniji i Srbiji. Najpoznatija vrsta rakije je šljivovica, koja se proizvodi postupkom pečenja ili destilacije provrelih (fermentiranih) šljiva u posebno izrađenom kotlu.[2], poznate su po kvaliteti lička i slavonska šljivovica. Druga popularna vrsta uz obalu Jadrana je lozovača. Ostala voća od koje se rakija proizvodi su grožđe (najčešće u Bugarskoj i Crnoj Gori), marelice, jabuke, smokve i dunje.

Rakija lozovača se katkad poslije destilacije miješa s drugim sastojcima, kao što su trave, med, višnje i lješnjaci.

Voće Naziv
Osnovni tipovi
šljiva šljivovica
grožđe lozovača/loza/komovica
marelica Mareličarka
kruška kruškovača, vilijamovka
jabuka jabukovača
dunja dunjevača
smokva smokvovača
S dodatcima
s travama travarica/trava
s orasima orahovača/orahovac
s medom medovača/medenica/medica
s višnjama višnjevac/višnjevača
s imelom biska

Rakija je u pravilu piće bez boje, osim kad joj se dodaju drugi sastojci. Neke vrste rakija se drže u drvenim bačvama (od hrasta) zbog dodatne arome i zlatne boje.

Preporučuje se piti rakiju iz posebnih malih čašica volumena od 0,3 do 0,5 dl.

Popularna je tradicijska teza da se jakost rakije može ocijeniti prema veličini krugova mjehurića ("vjenčić") koji nastaju kad je boca dobro protresena, ali je to nepouzdano. Također se to pogrješno rabi za mjerenje kakvoće likera. Pouzdana metoda određivanja jakosti rakije je mjerenjem alkoholometrom.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Hrvatski festival hrane i vina (pristupljeno 30. srpnja 2012.)
  2. Votruba, Martin. Slivovica / Slivovitz. Slovak Studies Program. University of Pittsburgh. pristupljeno 12. svibnja 2010.

Vidi još[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Wikisource-logo.svg Wikizvor ima izvorni tekst na temu: Kako je postala rakija
Wikiquote-logo.svg Na stranicama Wikicitata postoji zbirka osobnih ili citata o temi: Rakija




Wine template.gif Nedovršeni članak Rakija koji govori o piću treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.