Ramsko jezero

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ramsko jezero
Ramska prehrada s desitkami ostruvku a zalivu.jpg
Ramsko jezero
Lokacija Prozor-Rama
Najveća dubina 95 m
Najveća dužina 12 km
Vrsta jezera umjetno
Države BiH

Ramsko jezero je umjetno akumulacijsko jezero na rijeci Rami u Prozor-Rami.

Stvoreno je 1968. godine. Najveća dužina je 12 kilometara, površina oko 1500 ha, najveća dubina oko 95 metara, dok su oscilacije vode i do 55 metara.[1]

satelitska snimka
Ramsko jezero

Jezero se nalazi  u gornjeramskoj kotlini, na području općine Prozor, Rama. Smješteno je oko 80 km sjeverno od Mostara i 110 km zapadno od Sarajeva. Hidroakumulacija je izgrađena na rijeci Rami 1968. godine. Ima površinu od 15,5 km2, površinu slivnog područja od 550 km2, zapreminu  akumulacionog bazena od 487 hm3, te zapreminu korisne akumulacije od 466 hm3. Srednji je protok 34 m3/sek, a instalirani protok 6 m3/sek. HA Rama je visokotlačno akumulaciono derivacijsko postrojenje.

Područje je ograničeno strmim vijencem planinskih masiva Raduše, Makljena, Ljubuše i Vrana. Slivno područje predstavlja sam početak Jadranskog slijeva, pa je voda koja dolazi u jezero izrazito čista i izvrsne kakvoće. Glavni vodni tok čini rijeka Rama, koja izvire iz dva snažna vrela jugozapadno od naselja Varvara. Lijevo vrelo je stalno, i naziva  se ljetnim vrelom. Uzvodno nalazi se zimsko vrelo koje se aktivira uslijed velikih padalina i otapanjem snijega. Nizvodno, glavnu količinu vode Rama dobiva iz krških vrela Buk i Krupić koji su desne pritoke Rame. Buk i Krupić su danas ispod površine jezera, a u vrijeme većih padalina i otapanja snijega pojavljuju se i imaju kratak tok. S lijeve strane ulijevaju se potoci Brodac, Slatina i Sopot, čiji se izvori ne potapaju ni u vrijeme maksimalne kote. Uz rijeku Ramu, cijelim tokom nalazi se više izvora koji po količini vode nisu od velikog značaja. Uz njih, pojavljuje se još nekoliko povremenih vrela, a sva zajedno, mala vrela čine oko 10% ukupnog protoka Rame. Udio Krupića u protoku je 40 % u vrijeme visokog, a 47 % u vrijeme niskog vodostaja. Buk daje 26 % u vrijeme visokog, te 41 % za niskog vodostaja. Ova dva vrela izviru iz dubokih vodonosnika, a vrelo Rame u protoku je 6 % u vrijeme niskog vodostaja i po mišljenju stručnjaka pod utjecajem je taloga. Svi vodotoci uvijek imaju kratak tok, te nema mogućnosti zasipanja niti zamućenja. Rama je najznačajnija pritoka rijeke Neretve u koju se, posredstvom Jablaničkog jezera, ulijeva u mjestu Gračac, petnaest kilometara uzvodno od Jablanice.

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Ramsko jezero