Rasterska slika

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Rasterska grafika, bitmapna grafika ili digitalna slika je vrsta datotečne strukture koja se koristi za predstavljanje pravokutne mreže točaka (piksela eng. pixel) odnosno matricu obojenih točaka na zaslonu, papiru ili na nekom drugom prikaznom uređaju. Rasterska grafika ograničena je u razučivanju prema broju točaka koje se koriste za prikazivanja slike, iz tog razloga rasterska slike je konačna, i svako povečavanje slike u cijelosti ili jednog njenog dijela dovodi do izobličavanja slike. Rastersku ili bitmapnu grafiku prvo je patentirala tvrtka Texas Instruments 1970.

Povijest[uredi VE | uredi]

Uporaba[uredi VE | uredi]

Bitmapna grafika obilno se koristilo u računarstvu i na televiziji. Razlučivanje odnosno rezolucija obično se izražava kao matrica u obliku: širina x visina odnosno stubci x redovi. U opisivanju bitmapne grafike također se koristi promjenjivica dubina, koja opisiva broj bitova koje se koriste za prikaz boje ili detalja u rasteru. Ako se za svaku točku koristi samo jedan bit, tada je moguće opisati samo upaljene ili izgašene točke. Povečavanjem broja bitova za prikazivanja slike dobivamo više detalja i tako se mogu sačuvati nijanse sivog, ili jačina boja. Tako recimo ako se detalje koristi 4 bita moguće je prikazati 16 nijansi sivog ili 16 ograničenih boja (npr. CGA), ili ako 8 bita tada je moguće prikazati 256 nijansi sive ili je moguće imati 3 bita za zelenu i crvenu boju, i dva bita za plavu. Da bi se koristila 3 bita za svaku boju (crvenu, zelenu, i plavu) potrebno je 12 bita. Jedna od popularnih dubina je za rastersku grafiku je 24 bita. U ovoj rezoluciji za prikaz jačine tri osnovnih boja koristi se 8 bita. Broj stupova i redova obično su izražene prema standardima za zaslone VGA,SVGA,XVGA.

Primjer[uredi VE | uredi]

Da bi ilustrirali bitmapnu grafiku, koristit ćemo crno slovo J na bijeloj pozadini. Ako bi se slovo J u bitmapnog grafici pogledalo s povećalom na zaslonu, vidjelo bi se sljedeće ('X' predstavlja crnu (ugašenu) točku ili 1, dok '.' prestavlja bijelu (upaljenu) točku ili 0. U ovoj ilustraciji slovo J je predstavljeno sa matricom od 8x5 točaka.


....X
....X
....X
....X
....X
X...X
X...X
.XXX.

U prijašnjem primjeru, svaku točku prestavlja jedan bit. U slučaju većeg raspona boja, za informaciju o pojedinoj točki koristi se i više byte-ova. Iako su fontovi uglavnom vektorskog zapisa, prije prikaza na zaslonu računala, pretvaraju se u rasterski oblik, pošto su tradicionalni zasloni računala namjenjeni rasterskom prikazu.

Srodni članci[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]