Ratko Dobre

Izvor: Wikipedija

Ratko Dobre (10. rujna[1] Šibenik, 1939.Zagreb, 26. kolovoza 2008.) je hrvatski sveučilišni profesor iz područja ekonomije, znanstvenik, publicist i intelektualac.

Područja njegova znanstvenog interesa bili su ekonomija, podpodručje menadžment i upravljanje. Tim je temama pristupao s točke gledišta ekonomike i organizacije poduzeća. Drugo područje njegova interesa bila je biologija pčela.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Rodio se je u Šibeniku 1939. godine. U Zadru je pohađao gimnaziju. Studirao je u Zagrebu na Ekonomskom fakultetu. Magistrirao je na marketingu, a doktorirao na temi Teorijske osnove samoupravnog organiziranja tržišne funkcije industrijske radne organizacije i njihov odraz u aplikaciji 1981. godine. Usavršavao se i Italiji, na sveučilištu u Perugiji.

Prvo je radio je u poduzećima u analitičko-planskim i komercijalnim službama.

Potom je prešao u prosvjetu.Od 1986. je znanstveni suradnik. Nakon što je postao profesorom na visokoj školi, usmjerio se na pisanje visokoškolskih udžbenika i skripta. Kakvoća nekolicine njegovih naslova bila je tolika da su klasificirane kao knjige s elementima znanstvenog djela. Na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku je radio mnogo godina kao viši predavač i profesor, a poslije je bio i dekanom na istoj ustanovi.

Suautor je programa po kojem je radila šibenska Visoka škola za turistički menadžment.[2] Taj je program ujedno i program Visoke škole za menadžment u Virovitici.[2]

U Zadru je od 2005. predavao na sveučilišnom Studiju menadžmenta Sveučilišta u Zadru.

Njegov doprinos pčelarstvu su radovi u časopisu Pčeli, gdje je bio u uredništvu i izdavačkom vijeću. Zajednički znanstveni rad u kojem je sudjelovao i Dobre izložen je 1984. u Brazilu na Svjetskom kongresu pčelara.

Bio je vijećnikom u sveučilišnom vijeću splitskog sveučiišta i zadarskog Filozofskog fakulteta.

Umro je 2008. godine. Pokopan je u Zadru.

Nagrade[uredi | uredi kôd]

  • Dobitnik je triju visokih državnih odličja.
  • Humanitarni rad Ratka Dobre nije prošao nezapažen, pa je i za to dobio priznanja.
  • Njegova knjiga Organizacija tržišne funkcije je ušla u fundus vašingtonske Kongresne knjižnice.

Djela[uredi | uredi kôd]

  • Organizacija tržišne funkcije u industrijskoj organizaciji udruženog rada, 1983.
  • Ekonomika i organizacija ugostiteljskih poduzeća, udžbenik Visoke škole za turizam u Šibeniku, 2001.
  • Menadžment ugostiteljstva, udžbenik Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku, 2003.
  • Inovacije, tehnološke promjene i strategije, udžbenik Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku, 2005.
  • Osnove turizma, 2005. (skripta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku)
  • Poduzetništvo, Sveučilište u Zadru, 2006.
  • Ekonomika poduzeća: (s ekonomikom ugostiteljstva), udžbenik Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku, 2006.
  • Ekonomika poduzeća, skripta, Zadar, 2007. (za Veleučilište u Varaždinu)
  • Pogledi i mišljenja, publicistika
  • Informacija, Čala, Ivo (ur.), Hrvatsko društvo održavatelja, Zagreb, 2006. (suautor Petar Čovo).[3]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. VUS (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 21. veljače 2007. Pristupljeno 15. svibnja 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. a b Lider Press - Virovitica dobila Visoku školu za menadžment[neaktivna poveznica]
  3. Hrvatska znanstvena bibliografija

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]