Ravno

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Ravno. Za druga značenja, pogledajte Ravno (razdvojba).
Ravno
Ravno Municipality Location.png
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Županija Hercegovačko-neretvanska
Sjedište Ravno
Načelnik Andrija Šimunović
Površina 447 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

?
/km²

Ravno je naselje i općina u Bosni i Hercegovini, do rata u sastavu općine Trebinje.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Pogled na Ravno

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Nacionalni sastav sela Ravno iz 1991.:

ukupno: 198 stanovnika:

  • Hrvati - 173 (87,37%)
  • Srbi - 16 (8,08%)
  • Muslimani - 1 (0,50%)
  • Jugoslaveni - 5 (2,52%)
  • ostali - 3 (1,53%)

Ravno je do 1963. godine bilo sjedište općine, samo tada u nešto drugačijem sastavu naselja. 1963. godine, općina se ukida i pripaja općini Trebinje. Na popisu iz 1961. godine, općina Ravno je bila nešto naseljenija, tj. imala je 5.964 stanovnika, i to 3.215 Hrvata (53,90%) i 2.654 Srba (44,50%).

Katolici u Ravnom 1851. [1][uredi VE | uredi]

Ravno
Katolici u Ravnom 1851.
godina broj sela broj kuća odrasli djeca broj stanovnika
1851. / 159 / / 1186

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Trebinje, sa gradom Trebinjem ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije BIH ušla su sljedeća naseljena mjesta:

Baljivac, Belenići, Bobovišta, Cicrina, Čavaš, Čopice, Čvaljina, Dvrsnica, Glavska, Golubinac, Gorogaše, Grebci, Ivanica, Kalađurđevići, Kijev Do, Kutina, Nenovići, Nevada, Orah, Orahov Do, Podosoje, Prosjek, Ravno, Rupni Do, Slavogostići, Slivnica Bobani, Slivnica Površ, Sparožići, Šćenica Bobani, Trebimlja, Trnčina, Uskoplje, Velja Međa, Vlaka, Vukovići, Začula, Zagradinje, Zagorac Zaplanik, Zavala, te dijelovi naseljenih mjesta: Baonine, Orašje Popovo i Rapti Bobani.

Od ovog područja formirana je općina Ravno.

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Ravno

Prvi oružani sukobi na teritoriju BiH dogodili su u jesen 1991. Od 2. do 5. listopada napadnuto je i uništeno većinski hrvatsko mjesto Ravno, nakon sukoba lokalnih Hrvata i postrojbi JNA, do kojega je došlo na periferiji rata u Hrvatskoj.[2][3]

Tadašnji predsjednik BiH Alija Izetbegović 6. listopada 1991. preko TV Sarajeva je uputio javnosti proglas on neutralnosti BiH u "ratu između Srbije i Hrvatske". Hrvati su to shvatili kao stalište po kojem rat nije i muslimanski rat te da se sami moraju pobrinuti za sebe.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Pogled na polje

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

U blizini Ravnog nalazi se najveća i najpoznatija bosanskohercegovačka pećina Vjetrenica. Otvorena je za posjetitelje. Speleološke posebnosti ove jedinstvene špilje su prostrani hodnici i dvorane, brojne nakupine siga, te bogat hidrografski svijet sa brojnim jezerima, nekoliko vodopada, više stalnih potoka i na desetke manjih periodičnih tokova

Ispred zgrade Općine u Ravnom nalazi se spomenik Ruđeru Boškoviću, čiji je otac podrijetlom bio iz ravanjskog sela Orahov Do gdje se nalazi njegova rodna kuća.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Sport[uredi VE | uredi]

Unutarnje poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Ravno koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Ravno treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.