Razgovor:Belučki jezik

Izvori

U Wikipedijinu članku Iranski jezici pisalo je:

»Beludžski - jezik bez pisma u Baludžistanu«

(―)

Tako je pisalo od stvaranja članka, što se zbilo 23. ožujka 2006. u 16:35:56 (CET) do 25. kolovoza 2008. u 23:16:52 (CET).

Od 25. kolovoza 2008. u 23:16:52 (CET) do 7. rujna 2009. u 00:22:38 (CET) pisalo je ovako:

»Balochi (5) Pakistan, Iran: bashkardi, beludžski (južni, zapadni i istočni), koroshi.«

(―)

Od 7. rujna 2009. u 00:22:38 do 1. veljače 2011. u 21:11:17 (CET):

»a. Balochi (5) Pakistan, Iran: bashkardi, belučki (beludžijski; južni, zapadni i istočni), koroshi.«

(―)

U svim tim inačicama uvijek je beludžski, belučki, pa i beludžijski (uz iznimku balochi.).

Iako se ovdje ne radi o članku Iranski jezici već o člancima:

• Južnobelučki jezik (stvoren 5. listopada 2009. u 13:23:26 (CET))
• Zapadnobelučki jezik (stvoren 25. listopada 2009. u 11:12:04 (CET))
• Istočnobelučki jezik (stvoren 25. listopada 2009. u 12:03:38 (CET))

Dakle, radi se o gore navedena tri članka koje treba uskladiti s nazivima članaka Beludži i Beludžistan. A imamo i baloče. :)

Nazive ću uskladiti s Hrvatskom enciklopedijom, uz ostavljanje svih ostalih naziva koji se u literaturi mogu pronaći.

• Dubravko Škiljan: Pogled u lingvistiku, 2. izd., Zagreb : Školska knjiga, 1985., str. 22.

 »(…), beludžski (2000000, jezik bez pismenosti (…)«

(Škiljan, 1985., 22.)

• Dubravko Škiljan: Pogled u lingvistiku, 4. izmijenjeno izd., Opatija : Naklada Benja, 1994., ISBN 953-6003-07-4, str. 20.

 »(…), baludžski (2.000.000, u Baludžistanu (…)«

(Škiljan, 1994., 20.)

• Dalibor Brozović, gl. ur.: Hrvatska enciklopedija, 2. sv. : Be – Da, Zagreb : Leksikografski zavod Miroslava Krleže, 2000., ISBN 953-6036-32-0, str. 40.

 »Jezik. belučki (balučki, baločki) jezik (belučki: baloči), […]«

(Enciklopedijski članak Beludži (Baloči) [riječ Baloči (u zagradama) pisana je slovima manjih tipografskih točaka])

• Zrinka Jelaska: Fonološki opisi hrvatskoga jezika : glasovi, slogovi, naglasci, Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2004., ISBN 953-169-096-0, str. 63. – balučki

Eto, toliko. -- Bugoslav (razgovor) 01:53, 26. ožujka 2011. (CET)

Mišljenje trećih osoba

Predmet: Članci (4) Belučki jezik, Istočnobelučki jezik, Južnobelučki jezik, Zapadnobelučki jezik.

Nakon što se pokušalo doći do konsenzusa u dva navrata:

Na suradničkim stranicama za razgovor:
(1) Prvi pokušaj
(2) Drugi pokušaj: [1] [2]

I nakon navedenih izvora u razgovorima pripadajućih članaka:

(A) #Izvori (u ovomu razgovoru, gore)
(B) Razgovor:Beludžistan.

Nije se uspjelo doći do rješenja.

Molim suradnike Wikipedije na hrvatskome jeziku njihovo cijenjeno mišljenje o ovomu malom 'prijeporu'. Nadam se kako isti možemo jednostavno riješiti – zajedno.

Uvodni dio svih članaka (t. zv. enciklopedijska natuknica) treba se uskladiti s naslovom (imenom) članaka, a sukladno osnovnom tečaju o oblikovanju članaka. Hvala na danom mišljenju. Lijep pozdrav. -- Bugoslav (razgovor) 23:35, 5. svibnja 2011. (CEST)

1. ZA - Bugoslav je naveo dosta relevantnih izvora. --Flopy ^razgovor 21:39, 11. siječnja 2012. (CET)

1. ZA - Uz objašnjenje: na hrvatskoj Wikipediji trebali bi koristiti isključivo dva pojma: Beludž i Baloč. Prvi je očito turcizam (kod njih je često da a postaje e, o postaje u, te č postaje dž) ali ako je već ušao u opću akademsku upotrebu onda to treba prihvatiti. Drugi je onaj kakvim ga zovu sami Beludži/Baloči. Sve ostale varijacije (matematički ih ima šest): Baluč, Balodž, Baludž, Beluč, Belodž i Beloč, treba izbjegavati i pobrisati. Isto vrijedi i za članke o narodu i regiji. --Orijentolog (razgovor) 14:49, 19. ožujka 2012. (CET)

Razne varijante imena naroda koji nisu sa balkana, i koje u hrvatskoj kojekakvi stručnjaci i laici pišu kako se ko sjeti dovoljno je napisati u zagradi, a ne tratiti vrijeme na to. --Zeljko (razgovor) 18:17, 19. ožujka 2012. (CET)