Razgovor:Biokemija

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Biokemija.
Rad na člancima
Pismohrane:
Članak Biokemija izabrani je članak na portalu Kemija u lipnju 2008. godine.

Ovo je tek hrpa natuknica. Ako imate bolji teskt, slobodno ga stavite ovdje. No, poželjno bi bilo da pri pisanju iskoristite i ove natuknice.

Kemijska osnova živog svijeta

  • biogeni elementi su: ugljik, vodik, kisik, dušik, magnezij, kalcij, kalij, fosfor, željezo, sumpor, natrij
  • voda
    • polarna svojstva, dipol, vodikove veze među molekulama,
    • sile kohezije i adhezije uzrokuju kapilarnost (kretanje vode prema gore)
    • pravilno orijentiranje molekula na površini (površinska napetost)
    • ublažavanje temperature, zbog visoke specifične topline
    • najveća gustoća na 40C, u krutom stanju je rjeđa (anomalija vode)
    • dobro otapa (disocilira) polarne molekule (one privlače vodu, hidrofilne), a ne otapa nepolarne (one je odbijaju, hidrofobne)
    • disocijacija vode je njezin raspad na ione H+ i OH- (čija je koncentracija 10-7 mol L-1)
    • voda je neutralna, njezin pH je 7,0 (pH je negativan logaritam koncentracije vodikovih iona; u krvi je 7,4, u citoplazmi 7, a u želucu je 1,5)
  • organski spojevi su spojevi koje nalazimo u organizmu (svi sadrže ugljik)
  • ugljikohidrati (sadrže zalihe energije, prenose signale među stanicama, reguliraju stanične procese, negdje su i građevne molekule)
  • monosaharidi (jednostavni šećeri)
    • pentoze (pet ugljikovih atoma)– deoksiriboza i riboza;
    • heksoze (šest ugljikovih atoma) – glukoza (univerzalno stanično gorivo), fruktoza (voćni šećer) i galaktoza (u majčinom mlijeku)
  • oligosaharidi (disaharidi, trisaharidi, tetrasaharidi)
    • saharoza (disaharid, prijenosni oblik, spoj glukoze i fruktoze, imaju ga šećerna repa i trska, koristi se u industriji šećera i alkohola)
    • laktoza (disaharid, mliječni šećer, spoj glukoze i galaktoze)
    • maltoza (disaharid, spoj dviju molekula glukoze, u proizvodnji piva)
  • polisaharidi (mnogo monosaharida povezanih u dugački ugljikohidratni lanac)
    • škrob (nalazi se u obliku škrobnih zrnaca, zaliha hrane u biljaka, u pšenici, kukuruzu, riži, krumpiru, te je osnovni izvor ljudske hrane)
    • celuloza (polimer glukoze u čvrstim nitima, u odjeći, potiče rad crijeva)
    • glikogen (od molekula glukoze, pohranjen u mišićima i jetri)
    • hitin (za tjelesni pokrov kukaca i rakova)
  • lipidi (za uskladištenje energije, izgradnju biomembrana, prijenos signala kod stanica)
    • masti i ulja (trigliceridi, esteri glicerola i tri molekula višemasnih - zasićenih kod masti i nezasićenih kod ulja - kiselina, koje su hranidbene molekule)
    • fosfolipidi (grade biomembrane, sastoje se od dvije molekule masnih kiselina, fosfatna kiselina i glicerol, i polarni i nepolarni – amfipatske molekule)
    • steroidi (kolesterol, služe za sintezu hormona, prevelika količina nije zdrava)
  • proteini
    • građeni su od aminokiselina, povezanih u proteinski lanac (raznih svojstava)
  • aminokiseline (postoji 20 vrsta) sadrže amino (-NH2) i karboksilnu (-COOH) skupinu, aminokiseline se povezuju peptidnom vezom (-COHN-)
    • one izgrađuju stanice i druge tvari, usklađuju kem. reakcije (enzimi), upravljaju genima, prenose informacije, omogućuju obranu organizma
  • nukleinske kiseline (deoksiribonukleinska, ribonukleinska kiselina)
    • DNA gradi gene koji sadrže nasljednu uputu, sastoji se od dva lanca nukleotida (polinukleotidni lanci), koji se sastoje od šećera deoksiriboze, fosfata i dušične baze (pirimidinska – citozin, timin -, purinska – gvanin, adenin)
    • RNA ima samo jedan lanac, šećer ribozu umjesto deoksiriboze te uracil umjesto timina, postoji glasnička mRNA, prijenosna tRNA te ribosomska rRNA, a sudjeluje u sintezi proteina