Razgovor:Bitka na Krusima
| Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Bitka na Krusima. | |||
|---|---|---|---|
| |||
| Pismohrane: | |||
Kod nekih autora primijetna je tendencija da sav Radonjićev vojni angažman posmatra kao stvar koju u krajnjoj liniji odobrava, usmjerava, ocjenjuje i dimenzionira mitropolit Petar I.
- Zašto je bitnije i veće predvođenje jednim odjeljkom crnogorskom vojskom koju predvodi Petar I, no dva (drugim i trećim) koje predvodi guvernadur Radonjić, odnosno guvernadur predvodi dva od ukupno četiri odreda, a vladika jednim? Ako se kaže da se guvernadur zajedno s Petrom I Petrovićem našao kao predvodnik,kako se može tada reći da je "glavni predvodnik" Petar I?
- Milorad Medaković je, u svojoj Povjestnici Crne Gore : Crnogorska vojska je na Martinićima, kaže on, bila podijeljena u četiri odjeljka: “Prvi je predvodio sam vladika, obučen u vojničko odijelo i naoružan, s njime pak ostali serdari i vojvode. Drugim i trećim upravljao je guvernadur Radonić s ostalim serdarima i vojvodama. Četvrtim su upravljali ostali glavari”.
Ako je na Krusima crnogorska vojska bila podijeljena u dva krila (prvo predvodi vladika Petar,a drugo predvodi guvernadur Jovan Radonjić,i to vladičino krilo ima preko tri tisuće vojnika, a pod guvernadurovim je malo manje), nije li težu zadaću imao upravo guvernadur(sa malo manje vojske)? Drugo, kako to tada može "značiti" da je crnogorska vojska "pod predvodiletlstvom" vladike Petra?
- Na Krusima, slično: “Crnogorska vojska od predvoditelstvom vladike Petra, guvernadura i ostalije(h) serdara, vojvoda i glavara, bila je podijeljena u dva krila, od kojih je jedno stajalo pod Sađevicom, Vučicom i do Vučjeg Studenca. Drugo krilo stajalo je i imalo svoje položenije pod gorom Busovikom, u selu Krusima, pod predvoditelstvom guvernadura Joka Radonjića. Pod predvoditelstvom vladičinim bilo je preko tri tisuće vojnika, a pod guvernadurovijem malo manje”.
- Dušan Lekić o Radonjićevom učešću u bitkama na Martinićima i Krusima, međutim, kaže da je u prvoj komandovao sa dva od ukupno četiri korpusa”, a da u drugoj “logoruje pod brdom Busovačom, u selu Krusima, sa 3000 ljudi”.
- Đoko Pejović govori, bilo je ono na Martinićima i Krusima, gdje se guvernadur zajedno s Petrom I Petrovićem našao kao predvodnik onih društvenih snaga zainteresovanih “za stvaranje organa javne vlasti”, koje su bile “odlučne da učestvuju u teškim sukobima sa nadmoćnijim neprijateljem i bore se za ostvarivanje zajedničkih interesa bez obzira na proturska raspoloženja u pojedinim plemenima”. “Crnogorci i Brđani – kaže Pejović – imali su na frontu u Martinićima četiri odreda: prvi je predvodio Petar I sa dijelom glavara, drugi i treći guvernadur Jovan Radonjić s nekoliko serdara i vojvoda, a na čelu četrvtog nalazile su se starješine naroda sa većim ratnim iskustvom”. Na Krusima, “prema podacima đakona Aleksija”, koje Pejović apsolutno uvažava,
“učestvovalo je 6.590 Crnogoraca, od kojih je 3.590 bilo pod komandom Petra I, a na čelu drugog odreda od 3.000 ratnika nalazio se guvernadur Radonjić”.
- Dragoje Živković piše o tri učešća Jovana Radonjića u ratnim operacijama, sva tri u kontekstu Mahmud-pašinih napada na Crnu Goru. Generalna Živkovićeva ocjena o angažovanju guvernadura Jovana Radonjića u tim bitkama jeste da se on “kao hrabar i dobar vojnik” visoko kotirao, da je prilikom prvog Mahmud-pašinog pohoda na Crnu Goru bio “vojni starješina u kojega su sve oči uprte” i da se 1796. godine našao “u ulozi vojskovođe koji komanduje polovinom crnogorske vojske na Martinićima i Krusima”.Kurzivni tekst