Razgovor:Bobovac
| Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Bobovac. | |||
|---|---|---|---|
| |||
| Pismohrane: | |||
Bobovac[uredi kôd]
Ovaj tekst nije u skladu za zakonima stranice. Pristrasan je i u mnogih tackana netacan, naime historiski nije postojala hrvatska Bosna . Ova tvrdnja se može lahko pobiti iz tekstova i dopisa tadašnjih vladara sa drugim državama. Elgo82 (razgovor) 20:54, 16. listopada 2018. (CEST)
Banovina i kraljevina[uredi kôd]
Anđelić, Bojanovski, i Ćorović se ne bave etnogenozom stanovništa u Bosni, odnosno odnosom prema Hrvatima, zar ne?
Da li spominju Hrvate kao etničku skupinu u mjestima/župama gdje su posvjedočeni, kao u DAIu, npr. Plivi?
--Čeha (razgovor) 18:51, 15. lipnja 2020. (CEST)
- Gdje su ti reference? Govorimo o Bobovcu. Kršiš više pravila s ovime. Prvo sam dodao reference, gdje se spominje Bobovac samo u kontekstu te feudalne prčije koja se zvala Bosna. Pa kad sam htio da uklonim reference da ne bi čitaoca doveo u zabludu, ni to nisam mogao. Sada kada sam čak i rekao, ok, ne moramo spominjati ime države, nego neka se zove srednjovjekovna država u Bosni, onda ni to ne može? Još jednom, kršiš nekoliko pravila s ovime. Gdje su ti reference? Mhare (razgovor) 18:55, 15. lipnja 2020. (CEST)
- Govorimo o Bobovcu i njegovoj ulozi u kontekstu te feudalne srednjovjekovne države. Što te točno zanima? Etnicitet plemstva? Etnicitet puka koji naseljava te krajeve? Podložnost/seniorstvo nad državom? Ajmo prvo ustanoviti okvire razgovora.
- Bezveze mičeš bitan podatak. --Čeha (razgovor) 09:36, 16. lipnja 2020. (CEST)
- Misliš netačan podatak? Gdje su ti reference? Mhare (razgovor) 10:43, 16. lipnja 2020. (CEST)
- Wikipedija:Provjerljivost, Wikipedija:Nepristrano gledište, Wikipedija:Pravila Wikipedije, Navođenje izvora Mhare (razgovor) 10:44, 16. lipnja 2020. (CEST)
- Pretpostavljam dobru namjeru, pa te još jednom pitam; kakve reference tražiš? Etnicitet plemstva, puka, seniorstvo nad državom? Što te zanima? --Čeha (razgovor) 15:58, 16. lipnja 2020. (CEST)
- Nađi mi referencu za ovo: Bobovac je bio sjedište vladara hrvatske srednjovjekovne države u Bosni. Mhare (razgovor) 16:01, 16. lipnja 2020. (CEST)
- Što ti je tu sporno? Da je Bobovac bio sjedište, ili da je postojala hrvatska država u Bosni u srednjem vijeku? Tvrtko I je kralj čega svega? --Čeha (razgovor) 17:23, 16. lipnja 2020. (CEST)
- Sporno je jer ne imadeš izvor. Argument ti je prilično neuvjerljiv, čak i ide na moju stranu. I dalje stoji izazov da za svoju terminologiju nađeš izvore, a ja te ljubazno molim da pročitaš izvore koje sam postavio. I još ljubaznije molim, ako vidi(š)(te) da izvor ne odgovara napisanom tekstu, da ga maknete. Također, @Tulkas Astaldo, kao uključen administrator, vrijedi ista molba. Mhare (razgovor) 22:08, 16. lipnja 2020. (CEST)
- Ajmo redom;
- Ime Hrvat bilo je u X. st. rašireno samo na ograničenom prostoru: u Lici, u Bosni do Plive i u kraju oko Zadra https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=26386
- U to je doba područje prvotne Bosne nakratko bilo otpalo od hrvatske države, a bosanski je ban ovladao hrvatskim županijama u dolini Vrbasa. Kada je učvrstio svoju vlast u Hrvatskoj, Mihajlo Krešimir II. povratio je izgubljena područja i obnovio vojnu snagu države
- Hrvatska je za Petra Krešimira IV. (oko 1058–74) svojim državnim granicama obuhvaćala najveće područje, pod njegovom su se vlašću od 1069. našli dalmatinski gradovi, a najvjerojatnije i Bosna
- Kada su početkom XII. st. Arpadovići ovladali hrvatskim zemljama do mora, i Bosna se našla u sferi njihova političkoga utjecaja i razvila se kao ugarska vazalna, polusamostalna država, pa je oko polovice XII. st. u njoj uklonjena domaća vladarska dinastija, a za bana postavljen slavonski velikaš Borič (1154–63), koji je kao ugarski vazal sudjelovao 1154. u ratu protiv Bizanta. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8918
- Hrvatski ban Pavao I. naziva se 1299. »banom Hrvatske, Dalmacije i gospodarom Bosne«, a 1305. »gospodarom cijele Bosne«.
- Otada se Tvrtko I. stao nazivati »kraljem Raške, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Primorja«.
- Samo neke od očitih stvari. Možemo proć i plemstvo, nije problem.
- Srednjovjekovna Bosna je, poput Dubrovnika, srednjovjekovna hrvatska država. U tu kategoriju mogu ući i poluneovisne države poput Hercegovine Kosača, knežije Hrvatinića u Donjim Krajima... Nije kratka lista.
- Wikipedija nije zamišljena kao mjesto gdje će se dokazivati da je voda mokra. --Čeha (razgovor) 09:40, 17. lipnja 2020. (CEST)
- Opet lekcije i predavanja Čeha? Zašto je teško držati se teme. Šta bi bilo da ja sada na svaki tvoj odgovor idem tamo tražiti povelje i citate gdje se Tvrtko svojim plemićima obraća sa bosanska gospoda, i da bi to kao trebao biti dokaz ičega? Drži se knjiga i historičara! Iz toga što si naveo ne može se zaključiti ikakav zaključak. Sama činjenica da pokušavaš iz Tvrtkove titule (koja usput nije ona prvobitna) izvući neki zaključak mnogo govori. Nećemo o popu Dukljaninu, tu sam zaista prestao da te uzimam za ozbiljno. Još jednom ću pokušati zamoliti da proizvedeš referencu koja kaže da se feudalna država (banovina i kraljevina) zvala kako je ti nazivaš. Valja napomenuti, da ja time ne nijekam da hrvati nisu bili velik dio srednjovjekovne Bosne, to uopće nije sporno! Onako kako je u histografiji konsensusom nazivaju hrvatski, i ostali naučnici, to je Bosanska banovina i Bosanska kraljevina. Šta s plemstvom? Niko ne zna pouzdano odakle su Kotromanići, kasnije su se ženili s bugarima, hrvatima, srbima, ali uvijek je u titulama bilo kralj Bosne i kao takvog su ga mnogi priznavali. Ja sam u nevjerici da ovo moram objašnjavati, samo na Wikipediji na hrvatskom jeziku se rabi ovavko nazivlje i tvoje pisanje iz glave. Neka vaši birokrati odluče koliko je to dobro za projekat. Ja se više ne javljao na ovu temu. Mhare (razgovor) 10:03, 17. lipnja 2020. (CEST)
- Naziv je opisni. Isto kao što je postojala Panonska Hrvatska, tako je postojala i istočnohrvatska država u Bosni. Ako ne vidiš u tome ništa sporno, onda se ni nemamo o čemu raspravljati. --Čeha (razgovor) 10:23, 17. lipnja 2020. (CEST)
- Sporno jeste, ali rasprava je gubitak vremena, jer nema ko sprovesti pravila koja de jure postoje. Dakle, citiraj izvore, daj nam linkove da možemo provjeriti, poštuj neutralnost, pravila wikipedije. A što se tiče tvog izmišljenog izraza istočnohrvatska država u Bosni, izvoli pa pogledaj. Još ću jednom pozvati birokrate i administratore da pogledaju materiju, priložene izvore, i ovu google pretragu. Mhare (razgovor) 10:30, 17. lipnja 2020. (CEST)
- Osoba koja ne poštuje neutralnost si ti. Tražio si izvore, dao sam ti ih. Postoje pisani tragovi, od etnika do plemstva zašto se feudalnu državu u Bosni može nazvati (istočno)hrvatskom. Ne vidim koji dio od danog ne shvaćaš. --Čeha (razgovor) 15:19, 17. lipnja 2020. (CEST)
- Sporno jeste, ali rasprava je gubitak vremena, jer nema ko sprovesti pravila koja de jure postoje. Dakle, citiraj izvore, daj nam linkove da možemo provjeriti, poštuj neutralnost, pravila wikipedije. A što se tiče tvog izmišljenog izraza istočnohrvatska država u Bosni, izvoli pa pogledaj. Još ću jednom pozvati birokrate i administratore da pogledaju materiju, priložene izvore, i ovu google pretragu. Mhare (razgovor) 10:30, 17. lipnja 2020. (CEST)
- Naziv je opisni. Isto kao što je postojala Panonska Hrvatska, tako je postojala i istočnohrvatska država u Bosni. Ako ne vidiš u tome ništa sporno, onda se ni nemamo o čemu raspravljati. --Čeha (razgovor) 10:23, 17. lipnja 2020. (CEST)
- Opet lekcije i predavanja Čeha? Zašto je teško držati se teme. Šta bi bilo da ja sada na svaki tvoj odgovor idem tamo tražiti povelje i citate gdje se Tvrtko svojim plemićima obraća sa bosanska gospoda, i da bi to kao trebao biti dokaz ičega? Drži se knjiga i historičara! Iz toga što si naveo ne može se zaključiti ikakav zaključak. Sama činjenica da pokušavaš iz Tvrtkove titule (koja usput nije ona prvobitna) izvući neki zaključak mnogo govori. Nećemo o popu Dukljaninu, tu sam zaista prestao da te uzimam za ozbiljno. Još jednom ću pokušati zamoliti da proizvedeš referencu koja kaže da se feudalna država (banovina i kraljevina) zvala kako je ti nazivaš. Valja napomenuti, da ja time ne nijekam da hrvati nisu bili velik dio srednjovjekovne Bosne, to uopće nije sporno! Onako kako je u histografiji konsensusom nazivaju hrvatski, i ostali naučnici, to je Bosanska banovina i Bosanska kraljevina. Šta s plemstvom? Niko ne zna pouzdano odakle su Kotromanići, kasnije su se ženili s bugarima, hrvatima, srbima, ali uvijek je u titulama bilo kralj Bosne i kao takvog su ga mnogi priznavali. Ja sam u nevjerici da ovo moram objašnjavati, samo na Wikipediji na hrvatskom jeziku se rabi ovavko nazivlje i tvoje pisanje iz glave. Neka vaši birokrati odluče koliko je to dobro za projekat. Ja se više ne javljao na ovu temu. Mhare (razgovor) 10:03, 17. lipnja 2020. (CEST)
- Ajmo redom;
- Sporno je jer ne imadeš izvor. Argument ti je prilično neuvjerljiv, čak i ide na moju stranu. I dalje stoji izazov da za svoju terminologiju nađeš izvore, a ja te ljubazno molim da pročitaš izvore koje sam postavio. I još ljubaznije molim, ako vidi(š)(te) da izvor ne odgovara napisanom tekstu, da ga maknete. Također, @Tulkas Astaldo, kao uključen administrator, vrijedi ista molba. Mhare (razgovor) 22:08, 16. lipnja 2020. (CEST)
- Što ti je tu sporno? Da je Bobovac bio sjedište, ili da je postojala hrvatska država u Bosni u srednjem vijeku? Tvrtko I je kralj čega svega? --Čeha (razgovor) 17:23, 16. lipnja 2020. (CEST)
- Nađi mi referencu za ovo: Bobovac je bio sjedište vladara hrvatske srednjovjekovne države u Bosni. Mhare (razgovor) 16:01, 16. lipnja 2020. (CEST)
- Pretpostavljam dobru namjeru, pa te još jednom pitam; kakve reference tražiš? Etnicitet plemstva, puka, seniorstvo nad državom? Što te zanima? --Čeha (razgovor) 15:58, 16. lipnja 2020. (CEST)
- Govorimo o Bobovcu i njegovoj ulozi u kontekstu te feudalne srednjovjekovne države. Što te točno zanima? Etnicitet plemstva? Etnicitet puka koji naseljava te krajeve? Podložnost/seniorstvo nad državom? Ajmo prvo ustanoviti okvire razgovora.