Razgovor:Crnogorski jezik

Bilo bi veoma zgodno da se navede koji članak Ustava Knjaž. Crne Gore iz 1905. navodi kao zadatak "širenje srpske pismenosti"? --Markus cg (razgovor) 06:10, 29. lipanj 2008. (CEST)

Komentari

Crnogorski, srpski, hrvatski i bonanski jezici su zaisto jedan jezik. Ima vise razlike u dialektu izmedju Dalmacije i Zagreba nego što ima izmedju Hrvatske Slavonije ili Srpske Vojvodine. Tako isto, mnogi ti primjeri koji pokazuju da je crnogorski drugaciji jezik od srpskog su slićni izrazima koji su upotrebljeni u Dalmaciji! Mislim, mnogi pokušavaju da razlikuju jezike, no ipak 60% stanovnika Crne Gore kažu da pricaju srpski! — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 24.71.223.140 (razgovor • doprinosi)

Zapravo,hrvatski,srpski i crnogorski su različiti jezici.Bosanski nije.To je čisti srpski na ijekavici.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 83.131.138.143 (razgovor • doprinosi)

Dalmatinski jezik

Lijepo si napisao "razlike" izmedju "srpskog" i "crnogorskog" jezika. Sada mozes napisati primjere sa jos vecim postojecim razlikama izmedju "dalmatinskog" i "hrvatskog" jezika. Hajde, nemoj se sramiti, ti to umijes, ti si svojevidan "ekspert" u nalazenju razlika i svemu sto "razdvaja" bratske juznoslavenske narode. Srecom, takvi kao ti su sve manje na broju, i nestacete uskoro, jer su se ljudi probudili i povratili razum! Vasa neuspijela euforija iz 90'ih je historija! Ljudi sa svih ex-yugo prostora su vidjeli vasu zabludu i nece vise nikada slijediti vas put! Svi ti ljudi su sada spremni izgraditi novu zajednicu bratskih juznoslavenskih naroda, sretniju i bolju nego sto je bila prethodna... — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 24.80.118.62. (razgovor • doprinosi)

I onda je svizac zamotao cokoladu ... --Tycho Brahe 13:46, 5. lipnja 2006. (CEST)

Ovaj tekst (gore "Dalmatinski jezik") treba ostaviti kao opomenu svima, neka se vidi tko stoji iza svih regionalizama u Hrvatskoj i "Europe regijâ". Nemojmo se uspavati, to je samo podmukliji i lukaviji pokušaj zatiranja nacionalnih osjećaja i zaobilaznim putem prisvajanja tuđih zemalja.
Za one koji ne znaju: ne postoji dalmatinski jezik.
Postojao je izumrli dalmatoromanski jezik.
Dalmacija samo Hrvatima može biti Dalmacija, za sve ostale to je južna Hrvatska.
Područje rimske provincije Dalmacije koje je bilo od početka ranog sr.vijeka središtem hrvatske države, na čijem području su bili njeni prvi gl.gradovi: Biaći, Split, Solin, Klis, Nin, Knin, Omiš te Šibenik i Biograd, gradovi koji su osnovani u st.hrv. državi.
Područje gdje je nađen najstariji spomenik u kojem je dokumentirano hrv. ime (prije svih drugih nacionalnih imena!).
Područje gdje su nađeni najstariji spomenici pisane riječi na hrv. jeziku i gdje su nastali najstariji hrv.zakonici, izrasli iz hrv.nar. tradicije.
A Marjan vije milu hrvatsku trobojnicu. Kubura 10:13, 5. lipnja 2006. (CEST)

Odg: Ako postoji "crnogorski jezik", onda postoji i dalmatinski jezik. Srpski se "razlikuje" od "crnogorskog" mnogo MANJE nego sto se hrvatski razlikuje od dalmatinskog, to je nepobitni fakt..I Crna Gora je region Srbije, ako je to Dalmacija za Hrvatsku! Dalmacija i Hrvatska su povijesno bile mnogo udaljenije nego sto su bile Crna Gora i Srbija (Raska i Zeta). Dalmacija je imala svoje kraljeve i bila odvojena od Hrvatske dovoljno dugo da bi bila nezavisna, a jedino nesto sto je vezuje sa Hrvatskom je katolicanstvo. Greska je napravljena 1945 godine, kada se na prijedlog Mose Pijade da se Dalmaciji da autonomija, neko vise utjecajniji iz vladajuce garniture nije slozio. Dalmacija ima svoju povijesnu zastavu, jezik ( koji se u povijesti zvao hrvatskim, srpskim, slavinskim i dr.) i grb, pa ako bi se islo na to da se svako "dijeli" od svakoga, kao sto se to dogadja sa juznoslavenskim zemljama zadnjih godina, onda Dalmacija sa pravom zasluzuje svoju autonomiju i nezavisnost! A Marjan vije milu trobojnicu, samo na njoj se nalazi zvijezda petokraka i cita se ime Tita! Bang!— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 24.80.118.62 (razgovor • doprinosi)

Još jedan nepotpisani velikosrpski trol koji ne može podnijeti odvajanje CG od Srbije, i koji uporno pokušava podijeliti sjevernu i južnu Hrvatsku. Pozdrav iz srca starohrvatske države! Kubura 08:38, 14. lipnja 2006. (CEST)

Pero:

Iz Srbije sam i slažem se sa Kuburom! Mnogo je teško i bolno to razdvajanje.

Mogu vam reći da ovde u Srbiji široke mase ne prave razliku šta je narod, šta nacija a šta građanin. To je posledica delovanja naše političke elite, koja još uvek ima aspiracije ka drugim teritorijama i koja se nije odrekla pretenzija ka drugim narodima i državama. Nama u Srbiji predstoji mukotrpan put da se izborimo za prave vrednosti i da pružimo iskreno ruku susednim narodima i da im priznamo pravo na ono što Srbi sebi priznaju (jezik, vera, kultura...).

Crnogorci ako žele nek normiraju svoj jezik. Zašto bi to trebalo da dotiče građane susedne države. Ne znam odkad imaju Srbi pravo da osporavaju tuđe osećaje pripadanja nekom narodu, veri ili religiji. Nisam čuo da to iko civilizovan radi.

Žao mi je što će trebati dugo vremena da se neki ljudi osveste kod nas u Srbiji.

Druga stvar! Prva Hrvatska država je nastala na prostorima Like i Dalmacije (to je pisalo u srpskim udžbenicima Istorije - ako nisu prepravili kao što su mnoge prepravili kvazi naučnici. Sramim se kad vidim koliko su povećane granice Srbije u udžbenicima Istorije - Dobro Dušanova Srbija nije i Rijeku zahvatila... To je naša realnost! Truju nas lažima i falsifikatima. Ali tvoje je "bezimeni" pravo da iznosiš mišljenje kao što sam i ja svoje izneo! Na žalost same Srbije tvoje kompleksno mišljenje je preovladavajuće. I veoma se malo radi da se takva svest u društvu promeni, na nesreću moderne Srbije.

Ovo je 21 vek! Niti su pojmovi države, ni jezika, ni naroda, ni nacija isti kao što su bili u 19 veku!

Pojava crnogorskog i bosanskog jezika nije unikatan primer na svetu! Primeri su razni (norveški, farski, grendlandski... Regionalni dijalekti u Italiji teze ka standardizaciji - neki ih i priznaju kao zasebne jezike, španski i galicijski, holandski i flamanski, rumunski i moladavski). Razlika u odnosu na 19 vek je da narodi imaju više slobode da odluce o svojim simbolima (medju kojima je i jezik).

Normiranje Crnogorskog jezika je realnost. Jer postoji određeni broj ljudi koji ga zove tim imenom i priznaje kao svoj maternji. I to je dovoljno.

E sad problem kod mnogih ekstrema što ne žele sagledati realnost i žele nametnuti svoje bilo mišljenje, kulturu, veru - mogu posvedočiti da se to radi aktivno u Srbiji.

Slika o stanju svesti i suočavanju sa realnošću je rečenica naših političara koji negiraju realnost a koja je upitna sa stanovišta inteligencije: "Zajednica Srbija i Crna gora još uvek postoje ali sada se zove samo Srbija" Ne umem protumačiti ovaj biser! Ovo samo može u Srbiji! (ovakav odnos je prema svakom ozbiljnom pitanju od jezika, vere, naroda, granica, pretenzija...) — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 82.208.195.135 (razgovor • doprinosi) tj. sistematsko poricanje relanosti. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 82.208.195.130 (razgovor • doprinosi)

Crnogorski Jezik

Moram vam priznati, jako zanimljiva diskusija, ja moram reagovati. Naime, pishem iz konacno nezavisne Crne Gore i mislim da me se ovo jako tiche. Osjecam se kao Crnogorac i tako sam se uvijek osjecao...nikad nisam imao, na svu srecu, problem s identitetom. Glavni stub identiteta jednog naroda, svakako je jezik. Jezik je taj koji narod chini posebnim i "zivim". Nije li to jedna od specifichnosti koja chovjeka odvaja od drugih pripadnika zivotinjske vrste? No, da ne odem daleko... Ponovicu, ja sam crnogorac, ali pricham srpskim jezikom! To je tako, uvijek sam bio siguran u to. Taj jezik nauchili su me moji roditelji, to mi je materni jezik! Da, shto se Njegosha tiche, on je prichao jezikom serbskim, i sam je to rekao, tako da ne vidim potrebu da neko njega prevodi na srpski jer je on pisao srpskim jezikiom. Za neupucene, jezik je dinamichna tvorevina i mijenja se kroz vrijeme, tako da neki izrazi zastarjevaju. Takvi izrazi nazivaju se arhaizmi. S obzirom da je Gorski vijenac nastao u 19. vijeku, i da je od tada do sad prošao izvjestan vremenski period, logichno je da su neki izrazi "zaboravljeni", dakle da su arhaistichni, zastarjeli. Ovaj primjer crnogorskog jezika zaista je fascinantan, jer ja zivim u Crnoj Gori i moram vam priznati da tako govore starije osobe, dakle da koriste arhaistichne izraze. Drugo, rujechi tipa. Riječi tipa ure, lancun, pjat nisu crnogorske rijechi, to je ona kategorija u jeziku koju nazivamo TUDJICAMA i koje su karakteristichne za svako podruchije gdje se dvije ili vishe kuktura susrecu. To, dakle nije pravi primjer crnogorskog jezika. Da bi nastao, potrebno je odredjeno vrijeme, jer jezik se ne stvara za 15 godina! Normalno da nemam nishta protiv da pricham MOJ JEZIK, CRNOGORSKI, ali primjer iz ovog chlanka jednostavno to nije. Ochit primjer, pogledajte kako pricha nash premijer, gospodin Milo Djukanovic...ne cini mi se da pricha ovako kako ste vi naveli. On je crnogorac, bogu hvala i na nashu srecu, ali on ne pricha ovako. Crnogorski jezik tek ozivljava i on nije ni italijanski ni srpski, on je jednostavno crnogorski! Ne znam uopshte zashto se bilo ko petlja u nashe poslove, valjda sami znamo kakav je nash, crnogorski jezik! Bolje reci, crnogorsko srpski, jer takvim vec mozemo nazvati "njegoshevski jezik". — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 213.149.112.68 (razgovor • doprinosi)

Pero

Slažem se s tobom. Ovo je stvarno najnepristranije objašnjenje koje sam čuo. Svaka čast!

Moramo shvatiti da je termin i narod i jezik relativna kategorija! Naši preci su pričali praslovenski pa su iz njega nastali razni slovenski jezici. Jel zabranjeno da i danas oni nastaju i normiraju se! Nije! Prema tome, rasprava je u neku ruku besmislena! (Ne dešava se ta pojava samo kod nas primer su skandinavske zemlje)

Slažem se da ovi arhaizmi ne stoje za današnji crngorski jezik. Mislim da učenjaci moraju mnogo toga definisati što se tiče crnogorskog jezika. Recimo na koji govor hoće da ga standardizuju! Znamo da u Crnoj Gori postoje dva govora zetsko-južnosandžački i istočnohercegovački. Pravi i izvorni crnogorski govor je zetsko južnosandžački i bilo bi u redu da se na njemu i normira crnogorski jezik. Ali verujem da iz političkih razloga neće jer se crnogorska nacionalna svest probudila relativno kasno dok je stanovničtvu nametnut istočnohercegovački govor u književnom jeziku. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 82.208.195.130 (razgovor • doprinosi)

Jezik jednostavno nije prosta tvorevina oi jezikom se nikako ne moze smatrati dijalekat neke regije. Crnogorski jezik upravo nije dijalekat srpskog jezika, vec egzistira nezavisno od srpskog, hrvatskog....Normalno je da se u podruchju mjeshanja uticaja deshavaju preklapanja nekih jezichkih pravilnosti i zakonitosti, tako da postoje mnogi koji crnogorski jezik mjeshaju sa srpskim. Zaprwvo, Crnogorski jezik se polako, ali sigurno razvija, on je bio zaboravljen zbog razlichitih uticaja raylichitih naroda na crnogorski narod. Dakle, nisam saglasan sa autorom chlanka o crnogorskom jeziku, ovo shto on pishe je neka vrsta vulgarizovanog italijanskog, shto crnogorski jezik zasigurno nije... — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Nietzche (razgovor • doprinosi)

To što "tako govore starije osobe", a mladji gotovo da i ne, kazuje da je izvorni crnogorski jezik sistematski gušen u jednom prošlom periodu, a najviše kroz školstvo i medije. Što su sve tudjice nije baš umjesno govoriti. Jezik čine riječi i pravila koje jedna grupa ljudi (da se dovoljno uopšteno izrazim) koristi u svom svakodnevnom govoru. Ako se normira postaje književnim jezikom. No ako vam neko dugo vremena (počevši još kao djetetu) govori da ono kako vi obično govorite u svom domu i na ulici nije ispravno (kao da je jezička norma od Boga data, a ne ljudska često ispolitizirana tvorevina), već da trebate govoriti kao što se govori recimo na TV Beograd koji vam se svakodnevno emituje, pa se onda na to nasloni još jedna generacija itd., onda se ne treba čuditi što se izvorni crnogorski jezik najblaže rečeno izvitoperio i mnogi ne vide bitnu razliku između njega i srpskog osim ijekavice. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 213.149.112.68 (razgovor • doprinosi)

Vjetar

Crnogorski jezik??? Crnogorska nacija??? Kojem narodu je bioloski srosdna crnogorska nacija??? Niste srbi, italijani, hrvati, arnauti, bugari nego crnogorci, kako sami kazete; Kome ste onda bioloski srodni? Odakle ste dosli u Crnu Goru? Kad ste neselili Crnu Goru??? Ova pitanja morate sebi odgovoriti da biste mogli govoriti i diskutovati o srpskom jeziku koji zelite da izokrenete u geografski pojam jezika, kao sto ste i svoju naciju proglasili geografskim pojmom, koja nema nikave bioloske srodnost sa postojanjem naroda i nacija ovoga svijeta. Da slucajno niste vanzemaljci??? Ocito crnogorci po naciji kao i crnogorski jezik, su izmisljotina Titove diktature i genocida nad srpskim narodom, sto pontenciraju i danasnje neznalice i neprijetlji srpskog naroda u Crnoj Gori. Pa prema tome na Balkanu svi govore srpski jezik, tako zvani, hrvati, bosnjaci, crnogorci, makedonci, i jos sve ostalo sto je izmisljeno za vrijeme vladavine titove diktature i torture nad srpskom nacijom. Dijalekti su satavni dio jednog jezika, koji karaterisu kulturu jedne nacije u njezinim razlicitostima i zivotnim obicajima od mejesta do mjesta, u kojima zive. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 84.190.218.236 (razgovor • doprinosi)

Možda hrvati, crnogorci, bosnjaci i srbi govore srpski jezik, ali Hrvati, Crnogorci, Bošnjaci i Srbi ne. Nije bilo nikakvog genocida nad srpskim narodom, već upravo obrnuto, srpskog genocida i diktature nad drugim narodima, nametanja Evrope, kasarne i drugih srbizma. Postoje tri jezika, čakavski, kajkavski i štokavski. Štokavski govore Srbi, Crnogorci, Bošnjaci i većina Hrvata, a čakavci i kajkavci su svi Hrvati. I tvoje velikosrpske gluposti sanjaj u snu, a ne u računalu. -- Jolo — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Jolo Buki (razgovor • doprinosi)

Jolo, mišaš naričja i jezike. I Česi i Slovaci su čakavci, a Rusi su štokavci. Ali ne govoridu istin jezikon ka mi Hrvati, nego češkin, slovačkin, odnosno ruskin. Kubura 16:01, 11. listopada 2006. (CEST)

Sto se tice komentara o Njegosu, Njegos sam za sebe tvrdio da govori srpski jezik. I u Crnoj gori se tada zvanicno u skolama ucio srpski jezik. A sam crnogorski jezik, ustvari nije jezik po tome da se razlikuje znacajno od hrvatskog, bosanskog ili srpskog. To je vise politicka potreba specificna za balkanski prostor da svaka nacija ima svoj jezik, odnosno da svoj jezik naziva drugacijim imenom. Ali cinjenica je da se kroz govor stanovnici hrtvatskog, srpskog, bosanskog i crnogorskog govornog podrucja medjusobno lakse sporazumjevaju nego, primjera radi, stanovnici raznih regiona sa njemackog govornog podrucja. Zasto njemacki jezik nije podjeljen na nekoliko razlicitih jezika, vec se samo naziva njemackim jezikom, i zasto svaka balkanska nacija sa govornog podrucja nekada srpsko-hrvatskog jezika ima potrebu da jezik kojim govori naziva posebnim imenom je cisto politicka odluka. Medjutim, da bi se ta odluka racionalizovala, da ne ispadne da je u pitanju samo politicka odluka, javljaju se razni lingvisticki eksperti koji nude objasnjenja i dokaze da su lingvisticki ovi jezici dovoljno razliciti da bi se smatrali razlicitim jezicima. Ali opet i na engleskom, njemackom, spanskom itd. govornom podrucju postoje slicne, ako ne i vece lingvisticke razlike unutar svakih od ovih nabrojanih jezika, pa opet ne vidimo lingviste iz Perua da svoj jezik nazivaju peruanskim, niti lingviste iz Newfoundlanda da svoj jezik nazivaju newfoundlandskim, niti lingviste iz Bavarije da svoj jezik nazivaju bavarskim. I druga stvar koja se cini jos vise besmilenom je da ce se ovi nekada srpsko-hrvatski jezici jos vise razlikovati. Zasto bi se u vremenu kada se nacije ujedinjuju i granice brisu, kada su ljudi kroz sve razvijenije telekomunikacione tehnologije sve vise povezani, stvarale razlike u jezicima?

Bane. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 70.79.34.230 (razgovor • doprinosi) , 6. siječnja 2007. u 23:12

Bane, kada dodaješ komentar, dodaj ga ispod štiva na kojeg se odnosi. Ovako si unia nešto, wikipedijski nepotpisano, bez oznake vrimena. Suradnici i čitatelji koji želidu pratit tijek rasprave gubidu nit. Odnosno, ako je nečija izjava, na koji misliš reagirat, "pridaleko" poviše od tvog odgovora na "dnu", onda ispod ciljanog doprinosa stavi dvi točkice (ka' ja sa' ovdi), i napiši svoje. Tako će tvoj komentar biti uvučen i razlikovat će se od ostalih, i time će svima biti jasno da je to naknadni komentar. Jasno, potpiši sa četiri valovite crtice ~~~~, jer tako oni koje tvoj doprinos zanima vididu tko je pisa i kad je pisa. Pozdrav ti, Kubura 15:20, 8. siječanj 2007. (CET)

Po pitanju "nekad srpsko-hrvatskih jezika" i "čisto političkih odluka", grišiš. Nije ti palo na pamet da je čisto politička odluka bilo nazivanje hrvatskog jezika dvojnim imenom (hrvatsko-srpski, hrvatski ili srpski), unatoč činjenici što se u povijesti ne spominje tako nikad? Pogotovo ako misliš da smo mi Hrvati svoj vlastiti jezik ikad nazivali "srpsko-hrvatskim". Nepoštivanje posebnosti hr.jezika i prava na posebnost i samostalni razvoj hr.jezika (čak i kažnjavanje i progoni ljudi koji su se za to borili) ti je bia i jedan od razloga zašto se raspala SFRJ. Više o toj temi imaš na stranici za razgovor o hr.jeziku, "srpskohrvatskom" i t.d..Kubura 15:20, 8. siječanj 2007. (CET)

Clanak sa srpske vikipedije

Slucajno sam nabasao na ovu stranu, pa reko da stavim clanak sa srpske Vikipedije. Mislim da je dovoljno neutralan (mozda nesto propustam), a znatno je bolji od prethodnog. Pisan je kombinacijom srpske ekavice i ijekavice, pa vam srecno na ispravljanju :) --millosh (razgovor (sr:)) 18:13, 21. kolovoza 2006. (CEST)

ako je ovo vic, mislim da je los vic. Prebacujem tekst ovdje, uz oznaku da tekst treba prevesti i uklopiti u postojeci.

jolo buki. Ako neznas procitat sto je napisano i makar sam sebe odgovoriti na postavljena pitanja, kako onda da tvrdis da znas bilo koji jezik. Vidim da neposjedujes kulturu dijaloga, pa otuda je suvisno objasnjavati tebe nesto u vezi jezika i kultura. Sta velis ? Genocida nije bilo, srbi te ugrozili? Mozda bi bio u pravu da ti nije frater ili muftija izmeo i zadnju celiju mozga iz lobanje, cao i nabij se na crnogorski, bum ti picku zdrapal crnogorac, povuci ga za kurac, da dodjes pameti. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 84.190.219.181 (razgovor • doprinosi)

Tekst sa srpske wikipedije

Crnogorski jezik predstavlja naziv za pokušaj normiranja još jednog standardno-političkog jezika zasnovanog na novoštokavskim dijalektima. Ipak, prvi pokušaji normiranja ovog jezika bili su zasnovani na zetsko-južnosandžačkom dijalektu. Status ovog jezika još uvijek nije jasan i pretpostavlja se da će biti riješen tijekom prvog desetljeća 21. stoljeća.

Službeni status i volja ljudi koji koriste narječje

Problem sa jezikom je aktualan u Crnoj Gori. Od Drugog svjetskog rata do 1992. godine službeni jezik Crne Gore je bio srpskohrvatski. U prethodnom popisu, 1991. godine, većina crnogorskih građana se izjasnilo da govore tada službeni jezik - srpskohrvatski. Po Ustavu Crne Gore, službeni jezik te republike je, od 1992. godine, srpski jezik, ijekavsko narječje. Kasnih devedesetih i početkom 21. stoljeća, pojavljuju se organizacije koje promoviraju crnogorski jezik kao poseban jezik.

Na posljednjem popisu 2003. godine, 21.53% stanovništva Crne Gore se izjasnilo da im je maternji jezik crnogorski. 63.5% stanovništva Crne Gore se izjasnilo da govori srpski jezik kao maternji jezik. Budući da se 32% populacije izjasnilo da su srpske nacionalnosti, i da je malo moguće da bi se bilo tko od njih izjasnio za neki drugi jezik osim srpskog kao za svoj maternji, može se reći da se 31% stanovništva izjasnilo za srpski jezik kao za svoj maternji a da se nisu izjasnili kao Srbi.

Lingvistička razmatranja

Crnogorski jezik spada u grupu južnoslavenskih jezika, a razlika među dijalektima i standardnim jezicima koji se govore u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Hrvatskoj je vrlo mala. Najviše korišteno narječje u svakodnevnom govoru u Crnoj Gori je zetsko-južnosandžački dijalekat kojim se govori u Cetinju, Podgorici, Danilovgradu, Baru, Budvi, Kotoru, Tivtu, Ulcinju (kod Crnogoraca i Srba), većini Kolašinske općine, Mojkovcu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Plavu, Rožajama i dijelu Nikšića. Istočnohercegovačkim dijalektom sličnim onom u Hercegovini, Dubrovniku i Zapadnoj Srbiji se govori u Herceg Novom, Risnu, dijelu Nikšića, u Rovcima kod Kolašina, Šavniku, Žabljaku, Plužinama i Pljevljima.

Zagovornici postojanja crnogorskog jezika favoriziraju korištenje latinice u odnosu na ćirilicu i preporučuju uvođenje slova za dodatna tri glasa (ç, ʝ i ʣ), svojstvena nekim dijalektima koji se govore u Crnoj Gori.

Zagovornici crnogorskog jezika

Glavni zagovornik postojanja crnogorskog jezika je Vojislav Nikčević, direktor Instituta za crnogorski jezik u Podgorici i redovni profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta Crne Gore.

Bivši crnogorski premijer Milo Đukanović pokazao je da podržava formalizaciju crnogorskog jezika izjašnjavajući se da govori crnogorski jezik, u intervjuu datom u listopadskom broju Politike, 2004. godine. Na službenoj internetskoj stranici predsjednika Crne Gore piše da je ista raspoloživa u "crnogorsko-srpskoj verziji".

2004. godine, vlada Crne Gore je promijenila ime obaveznog predmeta "srpski jezik" u "maternji jezik (srpski, crnogorski, hrvatski, bosanski)", a kao razlog je naveden davanje jednakog prava svim narodima Crne Gore koji govore lingvistčki nesporno isti jezik, da ga nazivaju svojim nacionalnim imenom i da bi se tako zaštitila ljudska prava nesrpskog stanovništva u Crnoj Gori koje želi da svoj jezik naziva drugim imenom, a ne srpskim.

Ova odluka je prouzrokovala da nekolicina srpskih nastavnika proglasi štrajk i da izvjestan broj roditelja odbije slati svoju djecu u školu.

Primjeri nomenklature:

• Službena stranica vlade sa poveznicom "Srpski" na dnu strane
• Službena stranica predsjednika Crne Gore sa "crnogorskom verzijom" u gornjem lijevom uglu
• Službena stranica Crnogorske vlade sa "crnogorskim" u gornjem lijevom uglu

Srodne teme

• srpski jezik
• srpskohrvatski jezik
• hrvatski jezik
• bošnjački jezik

Crnogorski Jezik II

Dragi Hrvati,

opet, pomalo sa zakashnjenjem reagujem. Zapravo, program TV Beograd, se nikada nije emitovao u Crnoj Gori, to znam,jer ponavljam, ja zivim ovdje! Zaista je dosta svim Crnogorcima da im se bilo Srbi,bilo Hrvati mješaju u poslove... Uopšte mi nije bitno da li bi se tebi više sviđalo da me predstaviš u višoj ili manjoj mjeri kao srbofila (bolje reći srbomana!), ali menni se čini da kada je neko tako agresivan- da brani sebe na najjadniji mogući način. Ti si tipičan primjer ksenofobika. Mi Crnogorci se ne stidimo naših veza ni sa Albanijom, ni sa Hrvatskom koliko ni sa Srbijom! Sve i da nećemo da budemo "povezani" to moramo jer smo geografski susjedi! Moji roditelji su 100% CRNOGORCI i nashe porijeklo nema nikakve veze sa Srbijom, tako da nikad nijesu imali priliku da me uchi da budem Srbin! (ako je to uopšte moguće nekoga naučiti!!!) Ja znam i ko sam i shto sam, i nije potreban niko da me tome uči! Stari Crnogorci koriste zastarjele izraze, latinskog duha, jer je Boka nekada bila pod mlečanima, a i ljud se dosta bave pomorstvom i vezani su za Italiju. NA Cetinju, srcu Stare Crne Gore se ne pricha na način koji je autor teksta izložio-to su gluposti. Ako misliš da ovo što ja zborim nije istina-pa ti fino dodji i uvjeri se sam! Crnogorski jezik NIJE ITALIJANSKI niti JE SRPSKI-zapamti to i ne lupetaj vishe boga ti! — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Nietzche (razgovor • doprinosi)

I novi Ustav će ozvaničititi Montenegrin language

Zdravo, Nova verzija ustava Crne Gore ozvaničiće crnogorski jezik, što znači da će nedugo vremena potom morati da se pishu Gramatika i Riječnik. Ovo je zaista istorijski trenutak za sve, trenutak oživljenja jezika čije ime smeta pojedincima. takva je slična stvar bila i s latinskim u odnosu na druge jezike. Oni koji su podržavali upotrbu latinskog, nisu dozvoljavali narodni jezik, jer je on, svakako, ugrožavao "čistotu latinskog". Ti narodni jezici, svakako su dosta slični latinskom, ali nisu latinski: razvijali su se iz elemenata latinskog(između ostalog), koegzistirali s njim i konačno postali jezici sami za sebe. Ovaj istorijski trenutak je zaista značajan, jer se stvorio momenat za ozvaničenje crnogorskog jezika, jezika koji je zaboravljan i potiskivan. Ako bi se uradio popis, više od 60% stanovništva bi reklo da govori crnogorski jezik, ali da govori i srpski (ili hrvatski, bošnjački...). Ako su se ovakvi "lingvističke geneze" dešavale ranije u istoriji ljudske kulture, zašto se to i u ovome vremenu ne bi desilo? Ko to ima toliku snagu da spriječi da istorija krene svojim tokom....? Desiće se ono što je moralo da se desi. Snaga je na vrhuncu;ljudi su razmišljali i dozrijevali, generacije nisu dale ideji o jeziku da umre...Sada je, zaista, pravi momenat! Sjutra će pokazati! NE mislim ni ja da se jezik stvara za dvije generacije! Ali, nismo li mi ta generacija koja će ideju preadaka sprovesti u djelo? Do u susret sa zvaničnim crnogorskim jezikom, zbogom!— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Nietzche (razgovor • doprinosi)

Ne, (neovisna) statistika je procjenila da je Srpski jezik opao u Crnoj Gori, ali da je i dalje najrasprostranjeniji i najbrojniji. Pa, ustav ce sad donijeti za koje godisnje doba - strpimo se i vidjet cemo. Sigurno jest da ce srpski ostati sluzbeni u ustavu. --NI 00:47, 4. ožujak 2007. (CET)

Uhh...

Ovdje se dovodi nekoliko stvari u pitanje. Što podravumijevamo pod "crnogorskim jezikom". Prvo, da li je to politička odredba za srednjejužnoslavenski dijasustav (ili Srpsko-hrvatski jezik) kojim se izjašnjuje da govori 135,000-150,000 Crnogoraca. Ili drugo, to je dijalekat koji je vičan crnogorcima.

Bilo kako bilo, u primjerima se poredi crnogorski arhaizam (koji je mrtav, i nekoliko postotaka, tj. tisuća ljudi ih živo koristi) s književnim srpskim jezikom (koji je ustanovljen u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i kojim govore milijuni ljudi). Onda ispada da se ovaj članak bavi crnogorskim jezičkim arhaizmima. O cemu se radi uopce ovaj clanak? O politicko-jezickoj tvorbini poznatoj kao "Crnogorski jezik", o crnogorskom srpskohrvatskom dijalektu ili o starim slavenskim arhaizmima? Ne pravi razliku, a brka ih. --NI 23:25, 31. listopada 2006. (CET)

Srpsko-hrvatski ne postoji. Ako smatraš da postoji, onda crnogorski jezik postoji još više. Naime, ne postoji narod "Srbo-Hrvata". Postojidu Hrvati i postojidu Srbi. Ali postojidu i Crnogorci.
Nemoj Crnogorcima, koji žele imati svoj jezik, oduzimat to pravo. To mi vrlo sliči na one koji su poricali pravo nama Hrvatima da svoj jezik zovemo isključivo zovemo hrvatskim imenom, bez ikakvih dodataka "-srpski", "ili srpski".
A tvoja primjedba o "arhaizmima" ide u ton pravcu. Kao i oni napadi na hrv. znanstvenike, književnike i javne radnike koji su, u doba Jugoslavije ustrajali na hrv.posebnostima/različitostima, jer "to razbija bratstvo-jedinstvo", "podvaja Hrvate i Srbe", "ruši Jugoslaviju", "protiv revolucije"... Kubura 19:14, 1. studenog 2006. (CET)

Ma dobro, Srpsko-hrvatski naravno da postoji. Isto tako ne postoje Americki i Austrijski jezici. Nemojmo zalaziti u glupe politicko-nacionalisticke defekte, znam sto ces reci. "Srborvati" kako ih Vi slicno nazivate su zasigurno jedan narod, koji je podijeljen u 4 do desetak nacija (razlikuj NAROD od NACIJA). Tko oduzima pravo Crnogorcima da imaju svoj nacionalni knjizevni jezik (u stilu 19. nacionalno-romantistickog doba)? Ja ocito ne. :)

Polako covjece - da li hoces da kazes da od cetiri i pol milijuna Hrvata samo cetiti i pol tisuca govori tim starohrvatskim? Ako da, onda mozes porediti - u suprotnom ne; jer samo 135,000-150,000 crnogoraca kaze da govori Crnogorskim (dok na stotine tisuca, u samoj Crnoj Gori znatno vise od 350,000; ne racunajuci jos skoro tristo tisuca u Srbiji govori Srpski). To onda ide bas suprotno, manjina namece svoj jezik vecini. I ne smijes reci "Crnogorci", vec moras naglasiti neki, jer ovako izgleda kao da generaliziras u pogledu cijeloga naroda (sto bi bilo netocno, vecina je za Srpski jezik). --NI 00:37, 4. ožujak 2007. (CET)

Na kraj svega nisam dobio moj odgovor. Je li ovaj clanak:
1. o političko-jezičkoj tvorevini poznatoj kao "Crnogorski jezik"
2. o srpsko-hrvatskome dijalektu (srednjejužnoslavenski dijasustav) u državi Republic Crnoj Gori (ili njezinom povijesnom domenu)
3. o starim slavenskim (kosovskim i zetskim) arhaizmima? --NI 00:41, 4. ožujak 2007. (CET)

Kvazi crnogorski jezik

Da počnem. Imam 20 godina i živim u Baru, Republika Crna Gora. Po nacionalnosti sam Crnogorac i ponosim se time. Elem, prije svega, htio bih uputiti kritiku uvaženom gospodinu koji tvrdi da crnogorska nacija ne postoji nego da smo komunistička tvorevina ili kako njegovi istomišljenici imaju običaj pogrdno reći "komunistička kopilad ili nesoji"! Uputio bih ga, najprije, na čitanje stranice o nepristrasnosti a nakon obavljenog obaveznog čitanja na proučavanje zajedničke nam istorije. Ovo drugo je neophodnije jer, koliko mogu primijetiti uvaženi g-din ne poznaje dovoljno dobro tematiku u čije se diskutovanje upustio neobavezno i neargumantovano, a čitajući istog stiče se utisak da je dotični veliki poznavalac časne crnogorske istorije. Ipak, radije bih prokomentarisao rad instituta za crnogorski jezik. Bio sam ideje za očuvanje državne zajednice samo iz razloga što mi se nije niti jednog trenutka dopadala kampanja suverenističkog bloka, zasnovana na stvaranju antisrpske Crne Gore koja nikada kroz svoju slavnu istoriju nije vodila takvu politiku. Naprotiv, vodjena je uvijek dobrosusjedska ili slobodno možemo reći bratska politika. Ondašnji političari, vladike, vladari, filozofi pa čak i sveti ljudi iz svetorodne loze Petrovića koji su po svemu sudeći bili dalekovidiji, mudriji i pametniji od današnjih glavaša su ujedno bili svjesni činjenice o povezanosti nas i bratskog srpskog naroda s kojim od početka dijelimo jezik i crkvu. Od Raške i Zete pa do Srbije i Crne Gore. Danas se javljaju neki veći Crnogorci, akademici nekih latinskih akademija nauka i umjetnosti pa čak i lingvisti kojima je "KOĆETA" krevet i koji na tim argumentima stvaraju, u stvari kako bi oni rekli, obnavljaju silom ukinuti crnogorski jezik. Ljudi koji Srbima preporučuju nekakve priručnike za razumijevanje najvećeg djela napisanog kod Južnih Slovena, "Gorski vijenac". Preporučuju, iako je sam autor, gorostasni Crnogorac Petar II Petrović Njegoš u svojim stihovima govorio, citiram, "SERBSKI PIŠEM I ZBORIM, GROMKO SVAKOM GOVORIM". Da, i poslije ovakvih argumenata oni uporno pokušavaju da ubijede narod da smo mi ponosni vlasnici neka tri glasa koja u žargonu upotrebljavamo. Bez obzira što i sam ne bih mogao zamisliti svoj svakodnevni govor bez ta tri glasa, ja ih neću napisati jer mi se čini da liče na znakove u latiničnom pismu, koje je ravnopravno u našem ustavu sa ćiriličnim ali ne i u prednosti nad istim kako propagiraju tzv. akademici vatikanskih akademija. Kažu da upotrebljavamo šest padeža. Alo ljudi, braćo Crnogorci, osvijestimo se kumim vas!!! Pa zar da trpimo hirove ljudi koji imaju napade infantilnosti i koji nam u istom stanju mijenjaju stranice slavne istorije!!! Zar da nam zvanično pismo bude latinica, uz dužno poštovanje susjeda kojima jeste, ali nama u Crnoj Gori nije bilo nikada pa ne znam odkud tolika doza gadosti prema ćiriličnom. Nekada su imali običaj naglasiti u udžbenicima da tvorac azbuke vuče korijene iz Crne Gore, a sada istog nazivaju austrougarskim konjušarom, što me neće iznenaditi ako tako bude imenovan i u novim pisanim izdanjima istorije Crne Gore. Jer, de facto, moraju pomenuti slavno Vukovo ime! Ukoliko vam smeta da se zove srpski, u redu, nazovimo ga crnogorskim ali sa sedam padeža i ravnopravnim ćiriličnim i latiničnim pismom. I iz razloga što su sve ex-YU republike preimenovale jezik a ne zato što se zove SRPSKI. Ni zbog cega drugog!!! Istrajmo!!! — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 85.94.103.178 (razgovor • doprinosi) , 10:28, 2. studenog 2006.

U gramatiku crnogorskog jezika nećemo zadirat, ostavljamo to Crnogorcima.
Jedino nam je nejasno, zašto se nepotpisani suradnik stidi pos. cg. slovnih znakova? Pa oni mu čuvadu govor njegovih krajeva! Sličidu mu na latinične? Pa to nije razlog. Macedonci se ne stididu svojeg dz, koje u ćiriličnom pisanju izgleda ka' s. Na koncu konca, a, e, o, m, j, k, t su isti u latinici i ćirilici. Hoćeš li i njih uklonit iz cg. abecede?
"Sve biv.jugo-republike preimenovale jezik...". Nisu republike, nego narodi koji odlučuju o nazivu svog jezika. Nadalje, neki narodi u Jugoslaviji nisu smili nazvat svoj jezik kako su htili, nego kako im je nametnuto. A to ti je tema za 2. članak. Kubura 10:51, 2. studenog 2006. (CET)

Ahm, m, j, k i t nijesu isti u cirilici i latinici :D --NI 00:44, 4. ožujak 2007. (CET)

Tek san sad vidia ovo. M, J, K i T nisu? М м (malo m, da ga možda ne bi pripozna) Ј ј (jesi li to mislia na ruski?) К к (veliko K, velike li razlike, ka' drugi font, malo k - da ga možda ne bi pripozna) Т т (malo t, da ga možda ne bi pripozna, nemoj reć da misliš na onin drugi oblik pisanja t). Eh, jedino sad sve ovo pada u vodu, ako si ti mislia na to kako ta slova izgledadu u hrvatskoj ćirilici. Kubura 10:40, 11. veljača 2008. (CET)

Meni ovdje nešto nije jasno - da li Crnogorci i danas govore Śednik je dura' tri ure i slično? --Ante Perkovic 12:47, 2. studenog 2006. (CET)

Ahm, ne; nitko ne govori u Crnoj Gori tako. :D To meni lici na dalmatinski. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je NI (razgovor • doprinosi) 00:27, 4. ožujak 2007.

Triba vidit je li u uporabi, odnosno, morat ćemo čekat hoće li CG vlasti ponovo uvesti/promicati starije oblike. Ne bi bilo prvi put u europskoj povisti. U svakon slučaju, morat ćemo pričekat.Kubura 15:32, 2. studenog 2006. (CET)

Eh, al to nije ni nikakav stari oblik. --NI 00:27, 4. ožujak 2007. (CET)

Jezik novog milenijuma

Htio bih odgovoriti uvaženom Kuburi, koji neosporno ima želju učestvovati u diskusijama, izmedju ostalih i u ovoj o našem novom\starom jeziku, crnogorskom.

Ali, s obzirom da sam bacio oko i na njegovo ukupno interesovanje moram konstatovati, opet ponavljam, konstatovati, da isti nije kompetentan davati i iznositi bilo kakvo misljenje vezano za raspravu o crnogorskom jeziku.

Iole normalan covjek pa cak i laik, mogao bi shvatiti o kakvom komentatoru je rijec. Ni o kakvom, ama bas ni o kakvom. Mogao bih vas slobodno nazvati "doktorom opste prakse" i to jos da Vam ovom prilikom uputim kompliment davajuci Vam ovu tiulu, iako ga ne zasluzujete jer se vidi da na svako pitanje mozete dati odgovor, ali povrsan. A da bi Vam moje opaske bile jasnije, pocecu sa izlaganjem sada.

Dakle, na ova pitanja koja ste mi postavili smatram da nije vrijedno davati odgovore jer su previse banalna i neosnovana. Vise lice na izlaganja isfrustriranog covjeka, koji vam mora odgovoriti kako tako, nego li na pitanja koja treba cuti, razmisliti o njima pa dati promocuran odgovor. E pa, Vi nijeste postavili takva pitanja. Samim tim sto se borite pisati i verifikovati dalmatinski jezik, treba Vas smatrati isfrustriranim pa cak i neukim covjekom.

Taj melodicni govor Dalmatinaca, koji slusam svakodnevno, smatram da treba njegovati ali ne se i zalagati, zapravo raditi Sizifov posao o verifikovanju njega kao jezika. Podrucje Dalmacije, koja je bila pod Mlecima je svakako moralo primiti dosta tudjica koje zvuce fantasticno i u šalama izazivaju smijeh upravo zbog tog prevoda. Ali, kod Dalmatinaca ljudi "RADU" a ne "RADE" i "SJEDU" a ne "SJEDE" i kod njih "SAN" a ne "SAM" ja furest. APFFFFF!!!

Pa zar ovo treba da bude knjizevni jezik! Vjerujem da dok ima jos uvijek razumnih ljudi u toj Hrvatskoj da se to nece dogoditi iako ce morati da kubure sa svakakvim praznoglavim Kuburama i Tandzarama. Kroz istoriju imate velikih pisaca i pjesnika, uvazene Mazuranice i Krlezu koji bi se vjerovatno u grobu okretali kad bi znali za sta se pojedinci zalazu u njihovoj zemlji. No, vasa stvar.

Da se vratim na latinicu u crnogorskom jeziku. Apsurd! Ravnopravnost DA, ali prednost latinicnog pisma ni u kom slucaju. Od kada je Crnoj Gori i Crnogorcima blizi Papa nego Vaseljenski patrijarh!? Kojim su pismom pisali nasi vladari, kraljevi, da nijesu kojim slucajem latinicom!? Nijesu dragi moji! Niti bi se pojavljivale nekakve Dukljanske akademije nauka koje indirektno propagiraju da su Crnogorci katolici i da im je blize latinicno pismo od cirilicnog, da su zivi isti kao sto nijesu.

Zato, opet ponavljam i vjerujem da veliki dio Crnogoraca dijeli isto misljenje sa mnom vezano za nas jezik koji je neosporno srpski, gledajuci hronoloski a pocevsi od staroslovenskog pa sve do Vukovog jezika kao jedinim jezicima koji su se pricali i pisali na nasem prostoru. Ali nijesam radikalno raspolozen za nepreimenovanje ukoliko se zadrzi isti pravopis, jer drugog nemamo. Ukidanje jednog padeza je ponizavanje ljudskog intelekta. U neku ruku se moze pomisliti da treba da se unazadjujemo a ne napredujemo time sto cemo razgradjivati sopstveni jezik. Ponavljam, ne smeta mi preimenovanje ali samo pod uslovom da nema promjena u pravopisu.

P. S. Da odgovorim uvazenom g-dinu na pitanje da li se onako prica u Crnoj Gori. Ne, ne prica se tako osim u pojedinim mjestima u ulicnom govoru. Jer da je tako u Crnoj Gori bi bilo jezika koliko i nahija, brda... Zato u jeziku postoje dijalekti da se ne bi svaka šuša i maruša borila za verifikovanje sopstvenog jezika koji se govori u njegovom dvoristu i komsiluku!!!

— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 85.94.103.178 (razgovor • doprinosi)

Nepotpisani komentar, pa još i vriđanje inih suradnika. Pa će nepotpisanog itko saslušat i uzet u obzir.
Nepotpisani korisniče, nemoj mislit da želin netkome iz CG poricat pravo da si vlastiti jezik naziva srpskin. Uostalom, pogledaj moje komentare u tekstu iznad. Reka san neka pričekamo odluku CG vlasti ili PEN-a. U nas se pokrenia ovaj članak, jer je crnogorska Dukljanska akademija pokrenila ovo pitanje. Bez toga, ni bi ne bismo načeli taj članak.
Ako je koga uznemirila činjenica da bi se moglo (ali i ne mora se dogodit) dogodit odvajanje od srpskog, to je njegova stvar.
Po jeziku kojim pišeš vidim da ne znaš hrvatski, odnosno nisi iz Hrvatske. Stoga, za tebe nima Dalmatinaca, za tebe smo svi mi Hrvati, to samo mi Hrvati između sebe se možemo tako nazivat... Nepotpisani korisniče, ti i ja nismo mi u istoj državi, niti pripadamo istom narodu. Niti ja kojeg Mađara nazivam Zalaninon, niti kojeg Engleza Jorčaninon, niti kojeg Belgijanca Brabanćaninon. Za mene su oni samo Mađari, Englezi, Belgijanci.
O hrvatskin naričjima ne znaš ništa, niti površno. Pogotovo o naričjima koji se govoridu na području austro-ugarske upravne jedinice Dalmacije nemaš pojma. Oni primiri koje si navea su netočni. Gomila stereotipa. Najbolje još reci da ondi svi samo sididu ispod palmih u mornarske majice, sviridu gitare ili mandoline, pivadu njih 5-6, i svi koji pivadu imadu 50-60 godin (svi su ka' niki stari ribari, ka' iz one reklame za mineralnu vodu) ili ako su mlađi, galebaridu, i svi su crnomanjasti? Samo nan još i to reci.
Kad smo kod melodičnosti... A je li ti znaš da su u najvećen dilu Zagore glavna narodna glazbala gusle, diple i miščić? I da se na najvećen dilu tega dila Hrvatske piva ganga, rera i ojkalica, pivanja koja su melodična samo onima iz teg kraja, a kod ostalih Hrvata, pogotovo u susidnon primorju, izaziva skoro pa sablazan? Ta ti pivanja se nećedu pojavit na splitskom festivalu, ne boj se. Kubura 09:12, 3. studenog 2006. (CET)

Razgovor koji očigledno ne vodi nikuda

Ok, vodite razgovor o crnogorskom jeziku...slagali se vi ili ne taj ce jezik za manje od 3 mjeseca biti u upotrebi kao zvanichni jezik CG. Na taj jezik svakako imamo pravo; svako ko kaze da crnogorci nemaju pravo na crnogorski direktno negira postojanje crnogorskog naroda....Narod-jezik veza je istorijski i etički neraskidiva veza. Ova negiranja me neodoljivo podsjećaju na djelo velikosrpske agresivne politike koji ne da narodu da se jezichki i fizički oslobodi...Ali, doshlo je vrijeme...kome je krivo i koga boli to shto je cg narod skupio dovoljno snage....E,pa zao mi je zaista...ISTORIJA CE TECI SVOJIM TOKOM! — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Nietzche (razgovor • doprinosi)

Sto je najveselije crnogorski narod nije skupio dovoljno snage...skupili su mu Albanci i Hrvati...nebitno...crnogorski jezik je lingvisticka sprdnja a politicki - provereni balkanski recept izmisljanja jezika kako bi se opravdala nova drzava. No, koliko jezika ima na ovom svetu, pa i na vikipediji (videti izmisljeni sibirski govor), treba omoguciti i Crnogorcima da se ne osecaju jadni i zapostavljeni na ovom brdovitom Balkanu posto nemaju sopstveni jezik, zasto ne. Velimir — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 87.116.153.212 (razgovor • doprinosi)

Pretpostavljam da se rijeci ovoga anona odnose na referendum za neovisnost. Nijesu Hrvati (nema ih znatan broj u Republici Crnoj Gori to make a difference), vec Albanci samo. Plus to, vise je Crnogoraca i Srba glasalo za zajednicku drzavu, nego za neovisnost (nacionalne manjine su donijele potrebne glasove, iako su mnogi crnogorski Muslimani glasovali za zajednicku drzavu sa Srbijom).

No nastace i Crnogorski jezik ove godine, u to sam siguran. Medju ostalom, vec krecu korijeni Zlatiborskoga jezika. --NI 00:21, 4. ožujak 2007. (CET)

Ljudji, ovi primjeri crnogorskoga govora su iz pravoga zivota. Tako je zborila moja baba, jer se nije scela pustit' otrovnijem i naturenijem biogradskijem konvencijama. Ja sam doma i u drustvo, ka' djetic zborio jednijem govorom, koji je na ultimu bio narodni, a u skolu su me ucili kako to "nije pravilno", pa sam se mora' stelat' prema "svijetskim" librama koje su bile oktroisane iz Biograda. Dumam da je pred nama seriozan rad, da se crnogorska mladez posve povrne ne tako dalekijem korijenima svojega pravoga jezika. Kao prvi korak je najbolje pustiti da se u skolama predaje i zbori narodnijem jezikom (ka' i doma i u drustvo), pa onda polako vrtati starije poskrajnute rijeci, ka' sto su pored spomenutijeh u glavnom tekstu: fadzola, sugaman, crevlje, rumetin, bajun, przulin, takulin, stikadenta, skarambec, barecine, karamracine, bestije, tocka, tisuca, britulin...
A ovi te bi da lizu sahane i case biogradske zanavijek, da vise pod crnogorskijem sljemenom i sa vagana crnogorskoga ne zalazu zalagaja, no da se zajme, dje se mis stanjuje kad ga bolji nagnaju (ako dja'olje prijenja za njih sto im naavu uru velju...). — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 213.149.112.68 (razgovor • doprinosi) 00:09, 13. ožujak 2007.

Mene bi zanimalo zašto je u Crnoj Gori službeni jezik srpski s obzirom na to da je u Hrvatskoj službeni hrvatski,u Sloveniji slovenski itd. Po mome bi trebao službeni jezik trebao biti crnogorski(pita Jane Marple). — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Jane Marple (razgovor • doprinosi) 16:34, 3. listopad 2007.

Zato što je srpski povjesni jezik Crne Gore. --NI (razgovor) 19:05, 4. lipanj 2008. (CEST)

dr Stjepan Zarez

Nije mi jasno zasto nije predstavljen stav cuvenog lingviste, dr Stjepana Zareza, о Crnogorskom jeziku? — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 91.150.101.138 (razgovor • doprinosi) 12:44, 7. listopad 2007.

Otključavanje

Kad će se više ovaj članak bar privremeno otključat da se sredi. Ta sadrži zastarjele podatke! Od 19. listopada 2007. crnogorski je službeni jezik Crne Gore. Sramotno je da ima ovakav članak. Usput, to se ne može srediti zbog zaključanog nevaljanog članka.

--Jolo Buki Original 10:42, 29. studeni 2007. (CET)

Jezik i jezik

Ako Crnogorci grade svoj vlastiti standardni jezik, onda je to poseban jezik. To kako govore ljudi u Podgorici i u Beogradu nema veze s tim. Radi se samo da li postoji poseban standard ili ne.

--dnik ► 12:49, 10. prosinac 2007. (CET)

Isprika

Cuj srbi svojataju "Gorski Vijenac".Pa Njegos se kao srbin izjasnjavao.A taj "recnik" ti treba i kad citas i "Kostanu" npr,a da ne uzimamo jos neka knjizevna dela iz malo dalje proslosti.Mama — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 91.150.98.117 (razgovor • doprinosi) 09:56, 11. veljača 2008.

Kome je u interesu da ovo originalno istrazivanje i netacnosti stoje 3 godine u clanku i da se ne moze menjati? Navedeni primeri niti ista slicno NE postoje u Gorskom vijencu, ako cemo to uzimati kao dokaz crnogorskog jezika. --79.101.33.4 08:53, 5. travanj 2008. (CEST)

Srpski Jezik je nastao od crnogorskoga (ko je bio Vuk Karadzic).A srbin radi sramote je unistio crnogorski. Srbi ne razumiju njegoseve rijeci zbog lingvisticke razlike - nego ga komformisu u sebi razumljivom tonu. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 77.222.27.185 (razgovor • doprinosi) 02:11, 20. srpanj 2008.

Forum

Evo jednog foruma koji zanimljivo priča o ovoj temi [1]. Tripun (razgovor) 08:25, 6. kolovoz 2008. (CEST)

U redu, ali ja ipak brisem VP, prema smjernicama na WP:VP. --Pancho W. Villa (razgovor) 08:48, 6. kolovoz 2008. (CEST)

Potpuno novi članak je urađen do 21. srpnja o.g., sa novim izvorima i proširen novim činjenicama. S obzirom na takvo što, mičem iz zaglavlja osporavanje točnosti i prijedlog za uklapanje s tekstom na ovoj stranici koji su stajali prije pisanja novoga članka.

--Markus cg1 (razgovor) 20:32, 16. kolovoz 2008. (CEST)

Muslimani koji govore crnogorski

...anski: 32.603 (5.26%) bošnjački: 19.906 (3.21%) bos...

Ovo su valjda Muslimani koji govore crnogorski??? nenaad

Ma dajte...

... GRČKI u strajim dobima na Centralnom Balkanu ne imade današnje znaćenje.

Putopisci i slićni su koristili GRČKI da opišu nešto srpsko ili pravpslavno.

Primjer:

• GRČKI JEZIK su stavljali umesto SRPSKI JEZIK jer je grčki bio poznatiji od srpskog U INOSTRANSTVU;

• GRČKA VJERA je oznaćavala PRAVOSLAVNA VJERA jer kad se govorilo grčka mislilo se na BIZANTIJSKA koja je predstvljala PRAVOSLAVNU VJERU

itd...

Pozdrav iz užasne zemlje --77.46.224.214 21:06, 8. kolovoza 2009. (CEST)

Maternji jezik

U školama u Crnoj Gori se uči srpski jezik podatak iz 2010. godine, ko ne želi da mu se tako naziva jezik sluša iste časove kao i ostali đaci s tim što mu se upisuje maternji jezik. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 93.86.24.57 (razgovor • doprinosi) 03:09, 11. siječnja 2010.

Savjet za opšte obrazovanje Crne Gore

Savjet je odobrio Gramatiku crnogorskog jezika, no to još uvijek nije učinio sa pravopisom, koji još uvijek čeka na verifikaciju. --Pukovnik (razgovor) 23:15, 22. lipnja 2010. (CEST)

Poštovani suradniče,

Kako ste mogli pročitati u tekstu i referenciranim izvorima, Savjet ne usvaja pravopis, vec Vlada - Ministarstvo prosvjete. Te je tako Pravopis crnogorskog jezika sluzbeno usvojen i Vi tu ne mozete vise nista uciniti niti mistificirati niti bilo sto do gnjavti nas --Markus cg1 (razgovor) 17:29, 26. lipnja 2010. (CEST)

Službeni jezik

Crnogorski je proglašen službenim jezikom u općini Mali Iđoš u Vojvodini, Srbija. [2] [3] --FriedrickMILBarbarossa (razgovor) 03:55, 12. veljače 2012. (CET)