Razgovor:Daytonski sporazum

Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Daytonski sporazum.

Ovo nije forum za opću raspravu o temi članka. Pisanje kojemu ovdje nije mjesto može biti premješteno ili uklonjeno.
Postavite novi tekst pod stari tekst. Kliknite ovdje kako biste započeli novu temu.
Potpišite i datirajte svoje komentare dodajući četiri tilde (~~~~).
Novi ste na Wikipediji? Dobro došli! Pročitajte naš uvodni tečaj.

Rad na člancima

Pismohrane:

Trebalo bi dejtonski, jer se u pridjevu ne piše izvornik. Isto kao njujorški?

Versajski ugovor ?

--Jolo Buki Original (razgovor) 10:15, 27. srpanj 2008. (CEST)

Teritorijalne promjene[uredi kôd]

Ovaj dio bacam na stranicu za razgovor jer:

Nema izvora. Navodni izvor je commons:File:BiH territory posession just before Dayton.png, za koju ne postoji izvor, pa ne možemo znati temelj ovih crtkarija. O amaterizmu dovoljno govori plava boja uz Unu, koja bi valjda trebala predtavljati rezultat propale Operacije Una.
- Podaci o površini pojedinih područja je izvučen iz rukava
Autor donosi vlastite prosudbe o tome tko je kako prošao

--Ante Perkovic (razgovor) 15:14, 19. siječanj 2009. (CET)

Prije daytonskog sporazuma bosnski Srbi su kontrolirali oko 46% BiH (23687 km2), bosansko-hercegovački Hrvati 25% (12937 km2) i bosanski Bošnjaci 28% (14505).

Nadzor teritorija u RS

Oko 9% (2117) od teritorija današnje RS je bilo pod nadzorom trupa bosanskih Hrvata; općine Mrkonjić grad, Šipovo, Ribnik, Petrovac, Istočni Drvar, Jezero, Kupres (RS) i dio Banjalučke općine
Oko 1,5% (350 km2) današnjih teritorija RS je bilo pod nadzorom trupa bosanskih Bošnjaka; najviše na Ozrenu (općine Doboj i Petrovo), kao i djelovima zapadne bosne (Krupa, i djelovi općina Novi i Oštra Luka)
Ostatak teritorija (22059 km2) je bio pod nadzorom bosanskih Srba

Nadzor teritorija u Federaciji BiH

Oko 41% (10720 km2) područja Federacije BiH je bio pod nadzorom bosanskih Hrvata
Oko 53% (13955 km2) područja Federacije BiH je bio pod nadzorom bosanskih Bošnjaka
Ostatak (1435 km2) je bio pod kontrolom bosanskih Srba

Po županijama;
Hercegbosanska županija:

Je bila gotovo u potpunosti pod kontrolom bosanskih Hrvata (4924 km2)
bosanski Bošnjaci su kontrolirali neke točke istočno od Kupresa (10 km2)

Unsko-sanska županija:

je bila gotovo u potpunosti pod kontrolom bosanskih Bošnjaka (3925 km2)
Bosanski Hrvati su kontrolirali neke važne planinske prijelaze na južnim dijelovima općina Bosanski Petrovac i Bihać (200 km2)

Zapadnohercegovačka županija:
je bila u potpunosti pod kontrolom bosanskih Hrvata (1362 km2)

Hercegovačko-neretvanska županija:

je bila podijeljena, više od polovice je bilo pod kontrolom bosanskih Hrvata (2525 km2)
sjeverni i središnji dijelovi su bili pod kontrolom bosanskih Bošnjaka (1666 km2)
istočne planine su bile pod kontrolom bosanskih Srba (210 km2)

Središnjobosanska županija:

je bila podijeljena, malo više od 1/3 je bilo pod kontrolom bosanskih Hrvata (1099 km2)
ostatak je bio pod kontrolom bosanskih Bošnjaka (2090 km2)

Zeničko-dobojska županija:

je bio većinom pod kontrolom bosanskih Bošnjaka (2843 km2)
male enklave poput Žepča, Usore i Daštanskog su bile pod kontrolom bosanskih Hrvata (400 km2)
istočne planine su bile pod kontrolom bosanskih Srba (100km2)

Tuzlanska županija:

je bio većinom pod kontrolom bosanskih Bošnjaka (2544 km2)
neka sela u gradačačkoj općini su bila pod kontrolom bosanskih Hrvata (5 km2)
neka sela u općina Doboj i Gračanica su bile pod kontrolom bosanskih Srba (100km2)

Posavska županija:

je bio većinom pod kontrolom bosanskih Hrvata(205 km2)
bosanski Srbi su kontrolirali Odžak i dijelove domaljevačke općine (120km2)

Podrinjska županija:

je bio većinom pod kontrolom bosanskih Bošnjaka (405km2)
bosanski Srbi su kontorlirali područja koridora za Sarajevo (100km2)

Sarajevska županija:

je bio većinom pod kontrolom bosanskih Srba(800 km2)
bosanski Bošnjaci su kontrolirali područja južnih predgrađa i većinu samog grada (477 km2)

Brčko district je bio podijeljen;

bosanski Bošnjaci kontrolirali većinu južnih područja (200km2)
bosanski Srbi su kontrolirali sjeverna područja (193 km2)
dok su bosanski Hrvati kontrolirali ostatak, dio blizu općine Orašje kao i dvije enklave u južnim djelovima općine (100 km2)

Zaključak;

U teritorijalnim zamjenama su bosanski Hrvati dali najviše (4% BiH teritorija) vraćajući Srbima 9% današnje RS, kao i povlačeći se iz Unsko-Sanske županije kao i općine Donji Vakuf (u Središnjobosanskoj ćupaniji) poslije potpisa. Maleno povećanje Posavske županije (Odžak i dijelovi Domaljevačke općine) nisu promjenili činjenicu da su nakon daytonskog sporazuma bosanski Hrvati kontrolirali samo 21% BiH (10640 km2) posebno kada usporedimo s kontorlom više od 25% prije Daytona. Kao i da je prijeratno većinsko hrvatsko područje Posavina unatoč svemu ostala izvan hrvatskog nadzora.
Bosnski Srbi su vratili velike količine planinskog teritorija kojeg su prije nadzirali (4% teritorija BiH od bosnskih Hrvata i malene iznose od bosnskih Bošnjaka), ali su bili prisiljeni prepustiti Sarajevo i neke bitne točke na istoku Bosne/Hercegovine. Sve u svemu mjenjajući kvalitetu za kvantitetu srpski je postotak narastao do 49% (48 ako isključimo Brčko District, 24526 km2) od 46 i nešto % prije Daytona.
Bosanski Bošnjaci su dobili najviše. Mirovni sporazum im je dao skoro cijelo Sarajevo, kao i neke bitne položaje u istočnoj Bosni/Herzegovini (npr. goraždanski koridor) dok su izgubili samo par položaja na planini Ozren i u zapadnoj Bosnia. Njihov postotak se povećao od 28% prije Daytona do 30% te su uvelike poboljšali kvalitetu dobivene zemlje. Nažalost veliki djelovi teritorija prije rata naseljenog bosanskim Bošnjacima (i bosanskim Hrvatima) su ostali pod kontrolom bosanskih srba.

source : [1]

Komentari[uredi kôd]

1) Koliko znam ta karta (uz iznimku područja uz Unu) je ispravna. Podaci o površini su uzeti do zadnje decimale ako je riječ o cjelokupnoj općini, a zaokruženi ako je riječ o djelomičnom nadzoru. Ako misliš da nešto nije točno, slobodno me ispravi. Teritoriji u Pounju (kao što možeš vidjeti ili izračunati) nisu uključeni u izračune (sad ću citirati sebe samog :) ;

Nadzor teritorija u RS

   * Oko 9% (2117) od teritorija današnje RS je bilo pod nadzorom trupa bosanskih Hrvata; općine Mrkonjić grad, Šipovo, Ribnik, Petrovac, Istočni Drvar, Jezero, Kupres (RS) i dio Banjalučke općine
   * Oko 1,5% (350 km2) današnjih teritorija RS je bilo pod nadzorom trupa bosanskih Bošnjaka; najviše na Ozrenu (općine Doboj i Petrovo), kao i djelovima zapadne bosne (Krupa, i djelovi općina Novi i Oštra Luka)
   * Ostatak teritorija (22059 km2) je bio pod nadzorom bosanskih Srba

Kao što vidiš, nema područja u B.Novom, B.Kostajnici ili B.Dubici.

2)Procijene kako je tko prošao su izričito objektivne (govori se o kvaliteti i kvantiteti teritorija), jedina rečenica koja bi se mogla okarakterizirati kao emotivna je zadnja je,Nažalost veliki djelovi teritorija prije rata naseljenog bosanskim Bošnjacima (i bosanskim Hrvatima) su ostali pod kontrolom bosanskih srba., a koja se lagano da promjeniti jednostavnim izbacivanjem riječi Nažalost s krajnji rezultat. --Čeha (razgovor) 22:12, 19. siječanj 2009. (CET)

Ma dobro, daj mi reci iz kojeg si rukava izvukao sve ove brojeve. Od izvira za sad imamo samo kartu, a ti daješ površine na 2. decimalu. To te ja pitam. --Ante Perkovic (razgovor) 14:57, 21. siječanj 2009. (CET)

Dobro, možda sam trebao staviti cca ispred nekih brojeva. Dati ću ti primjer kako sam računao;

Oko 9% (2117) od teritorija današnje RS je bilo pod nadzorom trupa bosanskih Hrvata; općine Mrkonjić grad, Šipovo, Ribnik, Petrovac, Istočni Drvar, Jezero, Kupres (RS) i dio Banjalučke općine

Mrkonjić grad ima 675 km2 [2]
Šipovo ima 510 km2 [3]
Ribnik ima 507 km2 [4]
Petrovac ima 145km2 [5]
Istočni Drvar ima 66km2 [6]
Jezero 65km2 [7]
Kupres (RS) 89km2 [8]

Sveukupno ti je to 2057km2 koje je prije bilo pod nadzorom HVa i HVOa. Tome broju sam pripojio i dio Banjalučke općine koji je bio pod nadzorom istih, a to je oko 60 km (onaj južni dio oko Bočca). Ako se želi napraviti precizniji izračun, površine se mogu i izračunati iz karte.--Čeha (razgovor) 15:15, 21. siječanj 2009. (CET)

Piši konkretne podatke, nemoj špekulirat. Ako ne možeš biti precizan, napiši ono što je sigurno. Preoblikuj. --Ante Perkovic (razgovor) 15:31, 21. siječanj 2009. (CET)

Ok.--Čeha (razgovor) 15:40, 21. siječanj 2009. (CET)

Prijedlog[uredi kôd]

Prijedlog (možda bi trenutno stanje neko mogao složiti kao tablicu):

Prije daytonskog sporazuma, Bosanski Srbi su kontrolirali oko 46% BiH (cca 23687 km2), bosansko-hercegovački Hrvati 25% (12937 km2) i bosanski Bošnjaci 28% (14506).

Nadzor teritorija u RS

Oko 9% (cca 2120) od teritorija današnje RS je bilo pod nadzorom trupa bosanskih Hrvata; općine Mrkonjić grad(675 km2), Šipovo (510 km2), Ribnik (507 km2 ), Petrovac (145km2), Istočni Drvar (66km2), Jezero(65km2), Kupres (RS) (89km2) i dio Banjalučke općine (na potezu oko Bočca cca60 km2)
Oko 1,5% (cca 350 km2) današnjih teritorija RS je bilo pod nadzorom trupa bosanskih Bošnjaka; najviše na Ozrenu (općine Doboj i Petrovo), kao i djelovima zapadne bosne (Krupa, i djelovi općina Novi i Oštra Luka)
Ostatak teritorija (cca 22000 km2) je bio pod nadzorom bosanskih Srba

Nadzor teritorija u Federaciji BiH

Oko 41% (cca 10720 km2) područja Federacije BiH je bio pod nadzorom bosanskih Hrvata
Oko 53% (cca 13960 km2) područja Federacije BiH je bio pod nadzorom bosanskih Bošnjaka
Ostatak (cca 1430 km2) je bio pod kontrolom bosanskih Srba

Po županijama;
Hercegbosanska županija:

Je bila gotovo u potpunosti pod kontrolom bosanskih Hrvata (4924 km2)
bosanski Bošnjaci su kontrolirali neke točke istočno od Kupresa (cca 10 km2 ili manje)

Unsko-sanska županija:

je bila gotovo u potpunosti pod kontrolom bosanskih Bošnjaka (3925 km2)
Bosanski Hrvati su kontrolirali neke važne planinske prijelaze na južnim dijelovima općina Bosanski Petrovac i Bihać (cca 200 km2)

Zapadnohercegovačka županija:
je bila u potpunosti pod kontrolom bosanskih Hrvata (1362 km2)

Hercegovačko-neretvanska županija:

je bila podijeljena, više od polovice je bilo pod kontrolom bosanskih Hrvata (cca 2530 km2, su držali skoro sve općine osim djelova Konjica, Jablanice i Mostara)
sjeverni i središnji dijelovi su bili pod kontrolom bosanskih Bošnjaka (cca 1660 km2, djelovi Jablanice, veći dio Konjica i sjever i istok Mostara)
istočne planine su bile pod kontrolom bosanskih Srba (cca 210 km2, djelovi općina Konjic i Mostar)

Središnjobosanska županija:

je bila podijeljena, malo više od 1/3 je bilo pod kontrolom bosanskih Hrvata (cca 1100 km2, BiH Hrvati su držali barem djelove svake od općina osim Bugojna)
ostatak je bio pod kontrolom bosanskih Bošnjaka (cca 2090 km2, BiH Bošnjaci su držali barem dijelove svih općina osim Dobretića)

Zeničko-dobojska županija:

je bio većinom pod kontrolom bosanskih Bošnjaka (cca 2840 km2)
male enklave poput Žepča, Usore i Daštanskog su bile pod kontrolom bosanskih Hrvata (cca 400 km2)
istočne planine su bile pod kontrolom bosanskih Srba (cca 100km2, pretežno u općinama Olovo, Vareš, Visoko i Breza)

Tuzlanska županija:

je bio većinom pod kontrolom bosanskih Bošnjaka (cca 2540 km2)
neka sela u gradačačkoj općini su bila pod kontrolom bosanskih Hrvata (cca 5 km2)
neka sela u općina Doboj i Gračanica su bile pod kontrolom bosanskih Srba (cca 100km2)

Posavska županija:

je bio većinom pod kontrolom bosanskih Hrvata(cca 200 km2, općina Orašje i dio Domaljvca)
bosanski Srbi su kontrolirali Odžak i dijelove domaljevačke općine (cca 120km2)

Podrinjska županija:

je bio većinom pod kontrolom bosanskih Bošnjaka (cca 400km2)
bosanski Srbi su kontorlirali područja koridora za Sarajevo (cca 100km2)

Sarajevska županija:

je bio većinom pod kontrolom bosanskih Srba(cca 800 km2)
bosanski Bošnjaci su kontrolirali područja južnih predgrađa i većinu samog grada (cca 480 km2)

Brčko district je bio podijeljen;

bosanski Bošnjaci kontrolirali većinu južnih područja (cca 200km2)
bosanski Srbi su kontrolirali sjeverna područja (cca 190 km2)
dok su bosanski Hrvati kontrolirali ostatak, dio blizu općine Orašje kao i dvije enklave u južnim djelovima općine (cca 100 km2)

Zaključak;

U teritorijalnim zamjenama su bosanski Hrvati dali najviše (4% BiH teritorija) vraćajući Srbima 9% današnje RS, kao i povlačeći se iz Unsko-Sanske županije kao i općine Donji Vakuf (u Središnjobosanskoj ćupaniji) poslije potpisa. Maleno povećanje Posavske županije (Odžak i dijelovi Domaljevačke općine) nisu promjenili činjenicu da su nakon daytonskog sporazuma bosanski Hrvati kontrolirali samo 21% BiH (10640 km2) posebno kada usporedimo s kontorlom više od 25% prije Daytona. Kao i da je prijeratno većinsko hrvatsko područje Posavina unatoč svemu ostala izvan hrvatskog nadzora.
Bosnski Srbi su vratili velike količine planinskog teritorija kojeg su prije nadzirali (4% teritorija BiH od bosnskih Hrvata i malene iznose od bosnskih Bošnjaka), ali su bili prisiljeni prepustiti Sarajevo i neke bitne točke na istoku Bosne/Hercegovine. Sve u svemu mjenjajući kvalitetu za kvantitetu srpski je postotak narastao do 49% (48 ako isključimo Brčko District, 24526 km2) od 46 i nešto % prije Daytona.
Bosanski Bošnjaci su dobili najviše. Mirovni sporazum im je dao skoro cijelo Sarajevo, kao i neke bitne položaje u istočnoj Bosni/Herzegovini (npr. goraždanski koridor) dok su izgubili samo par položaja na planini Ozren i u zapadnoj Bosnia. Njihov postotak se povećao od 28% prije Daytona do 30% te su uvelike poboljšali kvalitetu dobivene zemlje. Nažalost veliki djelovi teritorija prije rata naseljenog bosanskim Bošnjacima (i bosanskim Hrvatima) su ostali pod kontrolom bosanskih srba.

source : [9] --Čeha (razgovor) 16:01, 21. siječanj 2009. (CET)

U redu, vrati. --Ante Perkovic (razgovor) 16:15, 21. siječanj 2009. (CET)

Sređeno:) --Čeha (razgovor) 22:56, 21. siječanj 2009. (CET)

Ovi teritorijalni podaci su potpuno istiniti, ali istovremeno problematični.

Tijekom rata nije važno tko drži koliko teritorija danas, nego je jedino važno koliko teritorija će držati za mjesec dana, a Plavšić je ako ne griješim o Daytonu i 49 % teritorija izjavila: "Kada su nam ponudili 49 % teritorija mi smo bili iznenađeni. U tom trenutku smo bili spremni potpisati bilo kakav mirovnim sporazum"--Rjecina2 (razgovor) 11:30, 8. srpnja 2009. (CEST)[odgovori]

bosanski.....[uredi kôd]

mislim da je nepotrebno navoditi pridjev bosanski hrvat, bosanski bošnjak i slično..po istoj analogiji trabalo bi pisati i hrvatski hrvat ali ne, hrvat je hrvat bez obzira u kojoj državi živi.. eto

pitanje[uredi kôd]

Ljudi kako da ubacim sliku sa commonsa umjesto ove? http://commons.wikimedia.org/wiki/File:BeforeDayton.pn --Čeha (razgovor) 23:43, 22. listopada 2009. (CEST)[odgovori]

Čeho, misliš li na ovu poveznicu
http://commons.wikimedia.org/wiki/File:BeforeDayton.png ?
A u čemu je problem?
Ako je slika na Zajedničkom poslužitelju, onda samo staviš [[Datoteka:naziv slike.datotečninastavak]] .
Živia mi, Kubura (razgovor) 04:06, 23. listopada 2009. (CEST)[odgovori]