Razgovor:Filozofija

Fukuyama i definicija pojma

na razumijem zasto je ovdje uguran Fukuyama, 'filozof' utoliko zanimljiv da sluzi ismijavanju Derridi i kompaniji. Kako god on bio zanimljiv nekome, definitivno ne moze biti na popisu u koji nisu usli ni Heraklit ni Tales, ni Plotin...

Bruno je zavrsio u srednjem vijeku, a u renesansu se ugurala cijela novovjekovna filozofija... Ovaj tekst treba drasticno prepraviti i prosiriti.

Samo naprijed... --Ante Perkovic 00:22, 26 kolovoz 2005 (CEST)

Svakako je potrebno znatno bolje objasniti ovaj pojam. Prilagodit ću u slijedećih nekoliko dana jedan moj tekst o tome što je filozofija. Treba obraditi porijeklo riječi ("ljubav prema mudrosti"), nastanak (Stara Grčka, Pitagora, Sokrat), razlika između "filozofa" i "mudraca", načelni odnos prema pojmu "metafizika", odnos prema znanosti i teologiji isl. Dakako, kratko i jednostavno, ne traktat. --Fausto 15:50, 5. rujna 2005. (CEST)

Razne manje izmjene

Trebalo mi je neko vrijeme da shvatim tko bi to bio "Ogist Komt"; to je naravno Auguste Comte. :)

Dijalektički materijalizam nije filozofija Karla Marxa, kao ni mnogih marksista. To je samo jedan pravac unutar marksizma. --Fausto 15:01, 12. rujna 2005. (CEST)

Ispravio sam godinu rođenja kod Anaksimandra: nije rođen 650, nego 610. godine. Ovo je tiskarska greška koja postoji u udžbeniku Povjest filozofije B. Kalina, možda je otuda prenesena.--Fausto 12:03, 13. rujna 2005. (CEST)

Periodizacija

Unio sam periodizaciju unutar poglavlja "Antička filozofija" na način koji je uobičajen, sa pet "razdoblja" (po W. Windelband).--Fausto 12:03, 13. rujna 2005. (CEST)

Uređenje

Kada se uzmu neke stvari sa drugih bratskih wikipedija to se treba i naznačiti (kao ovdje sa bosanske u slučaju podjele filozofije i biografija večine filozofa)

Gdje si procitao da se treba naznaciti da je tekst preuzet sa druge wikipedije? To nema nikakvog smisla, niti igdje pise da se to treba raditi, inace bi cijela wikipedija bila isarana napomena "preuzeto sa engleske wikipedije". --Ante Perkovic 08:27, 26. rujna 2005. (CEST)

Treba, mislim, označiti kada preuzimaš nešto osobito, čega drugdje nema. Ovo što je do sada stavljeno na ovoj stranici je jednostavo: podjela filozofije na nekoliko glavnih razdoblja uobičajena u mnogim izvorima. Ovo je prilično "nabacano", iako korisno kao temelj. Ja radm na tome da to bolje obrazložim i razradim. Navest ću izvore, kao što sam počeo raditi na tekstovima koje sam do sada objavio - to spominju kao manjkavost wikipedije, da se ne spominju izvori. Mislim na neke bitne knjige.

Inače, što se filozofije tiče, tekst na engleskoj wikipediji je slabo upotrebljiv. Oni inzistiraju da postoje dve vrste filozofije: "analitička" i "kontinentalna", a potonje je sve ostalo, od katoličkih filozofa preko marskizma do postmoderne dekonstrukcije.--Fausto 13:52, 26. rujna 2005. (CEST)

Ime i pojam filozofije

Evo dodao sam dalje proširenje i dopune teksta o imenu i pojmu filozofije. Vidjet ćete da su predviđeni neki podnaslovi gdje još nisamimao vremena postaviti tekst, napravit ću to idućih dana. Nastojao sam sve napisati tako da laik može čitati bez prevelikog napora, a ipak dobiit valjani uvid u to što filozofija jest.

Pti rome nastojim, kao i u drugim člancima koje sam do sada postavio, razbiti tekst na manje cjeline, sa suvislo organiziranim poglavljima i potpoglavljima i sadržajnim naslovima, tako da onaj koji pregleda uvodni pasus i sadržaj već dobije neki uvid. To je često manjkavost i na engleskoj enciklopediji: nepregledne "plahte teksta", neinformativni naslovi ili bez podnaslova uopće.

Povijest filozofije morat će biti prebačena u poseban članak, s kratkim rezimeom ovdje. Također i pojedine filozofske discipline.--Fausto 15:46, 30. rujna 2005. (CEST)

Lijepo, lijepo. Drago mi je što imamo tako revnog suradnika za ono što iskreno smatram najvažnijom ljudskom djelatnošću. Filozofiju u škole!!! --Zmaj 16:24, 30. rujna 2005. (CEST)

Spiskovi i spisi

Netko anoniman je promijenio jednu riječ: u pasusu o sedam mudraca, riječ "spiskovi" (množina od "spisak") promijenio je u "spisi". Meni se ipak čini da sam upotrijebio dobru riječ, jer "spisi" je množina od "spis". Moguće je i "popisi". Nemam trenutno rječnik pri ruci, redovni suradnici kojima je jezik struka mogu pogledati!

"Popis" je hrvatskije. Promijenit ću. --Zmaj 15:56, 24. listopada 2005. (CEST)

Ajde nek' bude, kad je već "hrvatskije". Ali to je jedan od onih slučajeva koji mi idu na živce, jer se smanjuje bogatstvo jezika samo da bismo izbjegavali neku riječ, koju koriste i Srbi. Naime, "spis" je hrvatski, nastavak "-ak" se isto koristi u hrvatskom, zašto ne i "spisak"? Dobro je imati razne termine, da se dočaraju razlike u značenju.

Riječ "popis" zapravo mi se čini neadekvatnom. Ako već nekome smeta SPISAK, onda možda LISTA.

S jedne strane, "popis" ima dva značenja: radnju popisivanja i rezultat popisivanja. Zašto ne bismo imali dvije riječi za dva pojma?

S druge strane, zaključih kada bijah razmišljao o tome, postoji slijedeća nijansa u značenju: ako pravimo LISTU tko sve spada u "sedam mudraca", ili koliko je bilo papa, ili tko su sve bili hrvatski kraljevi, onda ne POPISUJEMO (onako kao popisujemo stanovništvo, perad za eutanaziju isl), nego proučavamo SPISE. Kužite razliku? Tu je upravo adekvatno "spis-ak", kao ono što se dobije iz spisa, kao što je "pustinj-ak" onaj koji živi u pustinji, "postup-ak" procedura postupanja isl.

Zatim, govoreći o nijansama značenja, čini mi se da pojam "popis" implicira određenu POTPUNOST: popisali smo stanovništvo Hrvatske, i rezultat je barem načelno konačan (stanovništvo u određenom trenutku). Ne mogu postojati različiti POPISI o tome tko je bio a tko ne građanin Hrvatske u ponoć 1. travnja 2001. Ali LISTA odnosno SPISAK sedmorice mudraca, papa ili hrvatskih kraljeva, ili recimo žrtava nekog rata, koje dobijamo uvidom u SPISE, nije na taj način definitivna, upravo zato postoje različiti SPISKOVI (za mudrace kako ovdje kažem, za pape jer ie ponekad bilo po dvojica i trojica izabranih, za hrvatske kraljeve jer su izvori vrlo oskudni).

Postoji filim "Shindlerova LISTA". Ne bi li vam "Shindlerov POPIS" čudno zvučalo?

Ja sam pisao razne vrste tekstova u svom životu (novinske tekstove, pjesme, priče, eseje, znanstvene radove itd), živim od pisanja i volim jezik, nastojim pisati što ljepšim, bogatijim i pravilnijim hrvatskim jezikom, ali mi je u tome "pravilnost" ipak tek na trećem mjestu. Briga za jezik treba ga činiti bogatijim, a ne siromašnijim! Posuđivati iz drugih jezika također je dozvoljeno, ako imamo potrebu za više termina; pa i iz srpskog, zašto ne, neće Hrvatska propasti zbog toga!--Fausto 16:16, 27. listopada 2005. (CEST)

Problemi prevođenja

Jedan je neprijavljeni suradnik promijenio prijevod Kantovih pitanja:

• Umjesto "Što treba da činim?"

stavio je: "Što moram raditi?"

• Umjesto "Čemu se smijem nadati?" stavio je "Čemu se mogu nadati?"

Prethodne formulacije, koje sam ja bio staviko, uzete su iz hrvatskih prijevoda (Viktor D. Sonnenfeld). Ono "treba" je važno, "morati" je drugo, također upravo "čin", a ne "rad". --Fausto 15:24, 21. srpnja 2006. (CEST)

Promjenjeno u "Što trebam činiti?", što je OK:

--Fausto 16:26, 12. rujna 2006. (CEST)

Neumjesno preferirane definicije

Suradnik:Ognjen izbrisao je ocjenu da je "gotovo nemoguće definirati što je to filozofija", te umjesto toga stavio dvije potpno "školske" definicije. Nije me iznenadilo kad sam poslije toga vidio da je studirao na Filozofskom fakultetutu Družbe Isusove. Dobar je to fakultetu, ali iz razumljivih razloga jednostran!

Ja sam osobno npr. filozof i sa navedenim školničkim (skolastičkim) definicijama onoga što se bavim se ne slažem (po njima, ja uopće nisam filozof). A ne bi se složila ni većina suvremenih filozofa.

Prebacio sam te definicije, niže u tekstu, uz posebni podnaslov. --Fausto 18:08, 16. siječanj 2007. (CET)