Razgovor:Gajde
| Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Gajde. | |||
|---|---|---|---|
| |||
| Pismohrane: | |||
Zar gajde nisu iz Škotske? Viva
O gajdama[uredi kôd]
Gajde nisu se koristile samo na teritoriju današnje Hrvatske već na cijelom hrvatskom govornom području, tako i preko sjevernih i istočnih granica Panonske Hrvatske. Tako u Mađarskoj (Šokci, Bunjevci, Bosanski Hrvati u okolici Pečuha, Podravski Hrvati) i Srbiji ( u Vojvodini Bunjevci i Šokci).
Gajde koriste isto i Srbi u jako sličnom kadgod i u istom obliku kao i Hrvati u cijelom vojvođanskom prostoru, i u Hrvatskoj (o tome svjedoče i neki snimci Instituta za Etnologiju i Folkloristiku u Zagrebu što su snimljeni od gajdaša srpske nacionalnosti sa područja Slavonije).Gajdaška svirka ovih naroda na spomenutim područjima je jako slična, ili čak i ista zato su u ona vremena kada se gajdaška glazba koristila u svakdašnje svrhe svirači ma kakve bile narodnosti svirali svima i svakima. Zato odrediti nacionalnu pripadnost gajdi je jako teško, ili bolje reći nemoguće.
Marko Drventić nije bio graditelj gajdi, već poslijednji gajdaš u Baranji u selu Gajić (stari naziv iz Austruogarske za ovo selo je Hercegmarok ili Marok).
Još je i dan danas živ graditelj duda na mađarskoj strani virovitičke podravine Pavo Gadanji, koji je poslijednji izvorni svirač i graditelj podravskih duda. On živi u Novom Selu (Tótújfalu) a danas mu je 75 godina.