Razgovor:Harry S. Truman

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Harry S. Truman.
Rad na člancima
Pismohrane:

U engleskoj Wikipediji piše da slovo "S" u imenu Harry S. Truman, ne znači inicijal nikakvog srednjeg imena, dakle ne niti Spencer, nego je jednostavno - S. Što je točno?

Ispravljeno

--Edgar Allan Poe 17:53, 12. kolovoza 2006. (CEST)[odgovori]

Harry S. Truman jedan od vođa Demokratske stranke; a poslije smrti presjednika Roosevelta u travnju 1945. godine, postao je presjednik 33. Predsjednik SAD-a. Ponovo je izabran 1948. godine i ostao na tom položaju do 1953. godine. Opredijelio se za politiku interesa monopola SAD. Za vrijeme njegove incijative priznata je država Izrael te formiranje Sjevero-atlanskog saveza (NATO).

Biografija[uredi kôd]

Truman objavljuje kapitulaciju Njemačke

Rodio se u skromnoj obitelji u Missouriju i živio kao farmer sve do izbijanja Prvog svjetskog rata, kada se sprijateljio s Thomasom Prendergastom, koji će postati najmoćniji političar u Missouriju i pomoći Trumanu kada se nekoliko godina kasnije bude počeo baviti politikom. Godine 1936. Truman je izabran u američki Senat. S vremenom je stekao veliku popularnost i za izbore godine 1944. Franklin D. Roosevelt ga je odabrao za potpredsjedničkog kandidata. Roosevelt je te izbore dobio i umro nekoliko mjeseci kasnije, zbog čega je Truman postao predsjednik.

Prvi mjeseci njegove administracije su bili obilježeni završetkom Drugog svjetskog rata, kojeg je nastojao ubrzati odlukom da se na Japan bace atomske bombe. Smatrajući da je SSSR iz rata izašao kao previše snažan, sa svojim bivšim saveznikom je započeo hladni rat. U tu svrhu je pokrenuo Marshallov plan zahvaljujući kome je relativno brzo obnovljena ratom opustošena Zapadna Europa. S obzirom da mu je najbolji prijatelj iz ranih dana bio cionist, Truman je postao jedna od ključnih ličnosti u stvaranju države Izraela. Na unutrašnjem planu je vodio liberalnu politiku, nadovezujući se na Rooseveltov New Deal. Njegovom odlukom je u vojsci SAD ukinuta rasna segregacija, što je poslužilo kao poticaj pokretu za građanska prava crnaca.

Godine 1948. je izabran za predsjednika, iako su mu do posljednjeg trenutka svi predviđali poraz. Godinu dana kasnije komunisti su preuzeli vlast u Kini, a 1950. je invazija Sjeverne na Južnu Koreju označila početak Korejskog rata u kojem će SAD intervenirati na strani Južne Koreje. Tom prilikom se sukobio s generalom Douglasom McArthurom po pitanju upotrebe nuklearnog oružja i proširenja rata na NR Kinu.

Vanjske poveznice[uredi kôd]

Puno, puno i previše vanjskih poveznica! Predlažem da se zadrži maksimalno do 10 iako je i to previše. --Roberta F. 15:16, 30. ožujak 2007. (CEST)

tumulozna rekonverzija[uredi kôd]

Molim da mi Edgar objasni što je to "tumulozna rekonverzija". --Ante Perkovic 01:52, 22. travanj 2007. (CEST)

Dorada članka u skladu s pravilima standardnog jezika, druge korekcije[uredi kôd]

Mislim da bi tekst, koji je sam po sebi dosta iscrpan, trebalo u svakom slučaju uskladiti prema standardima Hrvatskog jezika, izvršiti korekcije grešaka kao i dodati poveznice na reference jer se za mnoge tvrdnje ne navode izvori.

Isto tako, potrebno je i korigirati mnoge rečenice jer su dvosmislene, a u nekim slučajima i krajnje nejasne.


Zahvaljujem!