Razgovor:Hrvatski narodni preporod

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Hrvatski narodni preporod.
Rad na člancima
Pismohrane:

odnos europskog romantizma i ilirizma[uredi kôd]

Verovatno se može postaviti u kontekst evropskog romantizma, ali ono što ga od njega udaljava jeste nedostatak bitne komponente karakteristične za romantizam zapadnoevropske književnosti, francuske, engleske, a to je izražavanje lirskog subjekta. Književnost toga doba, što je karaktaristično za književnosti istočnoevropske, a koje su imale diskontinuitet u razvoju, jeste izrazito nacionalna funkcija, mobilisanje nacionalnih snaga, buđenje, otpor tuđinu kroz reč, književnost. Izražavanje svog ličnog ja, svojih nemira, maštanje o bespuću, daljinama, dalekim zemljama, fascinacija zvukom, melodijom i eufonijom stiha bilo je potisnuto i podređeno nacionalnoj funkciji književnosti... --Sasha 10:56, 13. listopada 2006. (CEST)[odgovori]


južnoslavenska perspektiva ilirizma[uredi kôd]

Trenutačno ovome članku nedostaje južnoslavenska perspektiva ilirizma, odnosno hrvatskoga narodnog preporoda. Naime, ilirci su se u svome radu ugledali na tadanje češke kulturne radnike Šafarika i Kolara od kojih su prihvatili misao o slavenskoj uzajamnosti. Ilirci su se zalagali za jedinstveno ime – ilirsko za sve južne Slavene, vjerujući, pogrešno, da su ovi potomci starih Ilira. Zalagali su se da svi južni Slaveni na zajedničkom jeziku i pravopisu stvore jedinstvenu književnost uz jedinstveni narodni osjećaj. Bez ove se perspektive ne može razumeti zašto najbolje delo hrvatskoga narodnoga preporoda Smrt Smail-age Čengića Ivana Mažuranića tematizuje borbu Crnogoraca... --Sasha 02:29, 22. listopada 2006. (CEST)[odgovori]

Ilirci su imali minimalistički i maksimalistički program; prvo – odbranu nacionalne nezavisnosti i očuvanje državne celokupnosti, a zatim – oslobođenje i ujedinjenje sa ostalim Slovenima; najpre na Balkanu, a zatim, na širem slovenskom planu (s tom je svrhom Gaj putovao u Rusiju 1840). Taj je program sprovođen pod štitom kulturno-prosvetiteljske akcije čije se najintenzivnije trajanje može staviti u period između 1835. i 1848. godine. --Sasha 01:17, 23. listopada 2006. (CEST)[odgovori]

Novine ilirske i Danica ilirska[uredi kôd]

U obzor južnoslovenskog karaktera pokreta spada i preimenovanje Novina horvatskih u Novine ilirske i njezina književna priloga Danice horvatske, slavonske i dalmatinske u Danica ilirska, te zabrane mađarskih vlasti da se ilirsko ime koristi. Te se i ovo treba dodati članku.

Gaj je pokrenuo izlaženje lista Novine horvatske (od 1836. Novine ilirske) s nedeljnim književnim prilogom Danica horvatska, slavonska i dalmatinska (od 1836. Danica ilirska) i taj se datum obično smatra početkom novog razdoblja u hrvatskoj književnosti. Godine 1835., tačnije 5. decembra te godine, objavio je proglas o napuštanju kajkavskog dijalekta i starog pravopisa i o prihvatanju štokavštine i novog pravopisa. U skladu s tim i njegov list je štampan novim pravopisom i štokavskim narečjem. --Sasha 21:44, 22. listopada 2006. (CEST)[odgovori]