Razgovor:Hvarska biskupija

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Hvarska biskupija.
Rad na člancima
Pismohrane:


Kroatizirana imena biskupâ Talijana[uredi kôd]

Ne vidim razloga da se imena biskupâ Talijana kroatiziraju i time objektivno krivotvori činjenica: da je Mletačka Republika u dalmatinske biskupije slala biskupe Talijane. Neki od njih su učinili za puk više nego Hrvati (npr. u Splitu Stefano Cosmi, hvala mu i slava). Kao što mrzimo talijaniziranje imena Hrvatâ u Italiji, tako bismo morali mrziti kroatiziranje imenâ Talijana u Hrvatskoj, jer je falsifikat vazda falsifikat, a izmjena imena bez privole nositelja je akt etničkog "čišćenja".

Ako nitko ne bude imao primjedaba - vratit ću svakome njegovo ime u oblik koji su mu roditelji dali, usp. u slučaju ove dijeceze: http://www.catholic-hierarchy.org/diocese/dhvar.html

Zahvalan na suradnji, --Inoslav (razgovor) 11:55, 7. siječnja 2014. (CET)[odgovori]

Ostavio bih kroatizirana imena.
Ustaljena je praksa da se dostojanstvenicima (osobna) imena prevode (monarsi, ino plemstvo [1], visoki crkveni dostojanstvenici): Franjo Josip, Ivan Pavao II. i dr. Ne samo kod nas. Pa kad svi narodi tako prakticiraju kod slučaja dostojanstvenika, onda to djeluje drukčije. Znamo da se u ovim slučajima ne radi o prisvajanju pripadnika nekog naroda, nego o svojevrsnom "ponašivanju", kao što su kršćanski narodi prilagodili stara kršćanska imena u sebi prikladnije oblike.
Izvorno ime već je u članku, ne krije se talijansko podrijetlo. Ne smije se kriti nečije podrijetlo, kako tražimo od drugih, moramo priznati i drugima. Možemo i napraviti preusmjeravanje. Sa Stefano Cosmi na Stjepan Cosmi. Zbog onih koji će u literaturi naići na to ime, a ne će možda iz prve znati o kome se radi.
Uostalom, nazivlje Katoličke Crkve u Hrvata jasno je: nadbiskupijsko sjemenište [2], KBF Split [3], Glas Koncila [4], Radio Vatikan na hrvatskom [5], IKA [6], [7] i dr. [8].
Držao bih se hrvatskog nazivlja. Nije to neko akademsko čistunstvo, to je dio pučke tradicije. Evo primjer: sveti Ivan Trogirski (Giovanni Ursini, [9], Giovanni da Traù). A pjeva se o "švetom Ivanu moga Trogira". A sv. Duje, koji je iz Sirije, kako li se tek zvao u izvorniku - je li bio Grk, Rimljanin, neki od sirijskih naroda, kako li bi mu se ime tek pisalo ("ajme, sv. Duje ne će ni da čuje..."). Kubura (razgovor) 04:33, 9. siječnja 2014. (CET)[odgovori]