Razgovor:Imunosni sustav

Naziv članka

Imunološki = koji se odnosi na imunologiju (znanost). Imunosni = koji se odnosi na imunost, imunitet, otpornost (tijela). Imunologija je dio znanstvenog sustava, a imunost je dio tjelesnog sustava. Uvriježilo se pogrešno. Kad možemo očekivati zrelost za premještanje na Imunosni sustav, ili Obrambeni sustav (Tjelesni obrambeni sustav), ili možda najbolje Otpornosni sustav? --Ivan T. (razgovor) 17:40, 4. veljače 2011. (CET)

Imunološki sustav

Imunologija je znanost o obrambenom sustavu organizma, njegovom ustrojstvu i djelovanju. Prema tome, pridjev imunološki odnosi se na imunologiju, a ne na taj sustav. Predlažem izmjenu naslova članka u imunski sustav (ne imuni sustav, jer on nije imun!). Srdačno Элкобо-Шинтор (razgovor) 21:02, 3. kolovoza 2019. (CEST)

može i imunonosni! Элкобо-Шинтор (razgovor) 21

03, 3. kolovoza 2019. (CEST)

Ova verzija asocira na nosni sustav, a ispravnije bi bilo imunonosni, tj. onaj sustav koji (do)nosi imunost, kao npr. vodonosni kišonosni itd itsl. Элкобо-Шинтор (razgovor) 18

40, 4. kolovoza 2019. (CEST)

Naziv članka, teorija

Ovo je klasični problem tipa:

• optimirati
• optimizirati
• optimalizirati

dopunjen problemom elektronski-elektronički.

Prvi dio - posebnosti sufiksalne tvorbe riječi u hrvatskome jeziku na Wikipediji :)

Hrvatski jezik je tvorbeno bogat, ima puno tvorbenih prefiksa i sufiksa što ponekad stvara probleme. :) Volim primjer "optimalizacije" jer je neutralan i poprilično jasno ilustrira sliku, pitanje koje volim postavljati je:

• koji je od tri oblika pravilan? Odgovor je, naravno, sva tri oblika su pravilna. Odnosno, nijedan me jezikoslovac još nije ispravio, a razgovarao sam s više njih. Naime, od riječi "optimus" dobivamo korijen "opti-", na koji dodajemo po želji nastavke -mirati, -mizirati ili -malizirati, a kako su svi nastavci česti u hrvatskome jeziku i tvore druge riječi koje ne prepoznajemo kao nepravilne ili strane, tako su i ove tri riječi pravilne.

Naravno, to što ima nekoliko "sinonima" ne znači da baš mora biti tako, situacija je kao i uvijek, složena, ili bar mrvicu složenija nego to može izgledati na prvi pogled. :)

Jezik, točnije jezična praksa teži učinkovitosti. Dakle, ako ima nekoliko mogućnosti, jezična praksa u načelu teži ili:

• povećanju jasnoće, ako je to potrebno, odnosno povećanju razlikovnosti
• najkraćem obliku

Iako bi netko nevičan mogao reći da povećanje jasnoće nije uvijek učinkovito, to je samo u sebi kontradikcija. Naime, svaka zabuna ili nesporazum između govornika u pravilu traži recimo najmanje jednu rečenicu objašnjenja, pa je samorazumljivo, ako se malo razmisli, da je povećanje jasnoće govora uvijek jednako povećanju učinkovitosti govora.

Učinkovitost najkraćeg oblika je trivijalna.

Drugi dio - značenjske razlike "sličnih" riječi

Iz gornjeg objašnjenja razvidno je zašto najkraći oblik ima najveću mogućnost dugoročnog opstanka u jeziku, no time smo razriješili samo dio problema, druga polovica je par elektronski-elektronički.

Naime, svaki pridjev se odnosi na imenicu od čijega je korijena tvoren. Kao što se elektronička pošta odnosi na elektroniku, jer računala i drugi elektronički uređaji na kojima čitamo e-poštu su elektronika, pridjev "elektronska" ne može ovdje stajati jer e-pošta ima veze s elektronima kao i žarulja, jer ne bi bilo ni e-pošte ni svjetla iz žarulje bez struje. Ako ćemo žarulju zvati "elektronska žarulja", onda možemo i e-poštu zvati "elektronska pošta".

Rasplet

Kriterij učinkovitosti je jasan, jasan je i kriterij imenice na koji se nešto odnosi.

No što kad se članak odnosi na dvije srodne imenice koju su vrlo slične? Trebalo bi odabrati na koju se imenicu članak prvenstveno odnosi, i pridjev izabrati prema toj imenici.

Naravno, ako je u stručnoj literaturi drugačije, tj. ako postoji uvriježeni naziv, valja ga se držati.

Tu bi netko mogao postaviti pitanje, zar ne bi trebala Wikipedija biti "ispravna"?

Iskusni suradnici znaju odgovor - nije na nama (suradnicima Wikipedije) birati što je bolje, nego opisivati postojeće stanje postojećim sustavima i riječima. U situacijama gdje struka nema odgovor, odnosno tamo gdje ne postoji uvriježeni naziv, nego postoji nekoliko naziva koji se više-manje ravnopravno rabe, tu je na nama izabrati jedan naziv, koji valja odgovarati gornjim načelima. SpeedyGonsales 13:33, 8. kolovoza 2019. (CEST)

Da ne bih pisao dva (ili više) puta isto, ovo gore je iskopirano ovdje: Wikipedija:Tvorba riječi, pa ako kome zatreba.... Glede odgovora imunski-imunosni, imunski je mrvicu kraće, ali me vodi na limunski. :) Imunosni je dulje, a vodi me na nos. :) Valjalo bi pogledati što stručna literatura na hrvatskome jeziku preferira. SpeedyGonsales 13:37, 8. kolovoza 2019. (CEST)