Razgovor:Jovan Jovanović Zmaj

Zmaj o Hrvatima

Preuredio sam ovaj naslov. Izbacio sam ocjenu "Ovu je pjesmu gotovo nemoguće naći po srpskim udžbenicima" jer je netočna i besmislena. Zmajevo pjesničko djelo čine tisuće objavljenih pjesama, od kojih se u školskim udžbenicima nalazi svega nekoliko pjesama, a ova pjesma se uredno objavljuje u svim pjesničkim antologijama. Također, dodao sam naslov pjesme — u pitanju je pjesma "Što se čuje?", posvijećena borbama Hrvata protiv mađarizacije u vrijeme bana Héderváryja. I u pitanju nije nikakav opskurni i neodređeni hvalospjev i poziv Srbima da se ugledaju na Hrvate, kako je netočno stajalo u tekstu, već vrlo jasno upućena politička pjesma podrške Hrvatima u političkoj borbi protiv mađarona i "khuenovštine". Pjesma je upućena Srbima, i u njoj ne poziva Srbe da se "ugledaju na Hrvate", već da Hrvatima aktivno pomognu, jer je među srpskim političarima u Vojvodini i Srbiji vladalo mišljenje da se hrvatska nacionalna borba Srba ne tiče i da se Srbi u nju ne smiju miješati.

Ovaj tekst sam ispravio, dodao naslov pjesme i dopunio citat radi boljeg uvida o čemu se u pjesmi radi (poziv Srbima da pomognu Hrvate), obrisao netočnosti i zamijenio referencu u kojoj se navosi samo odlomak pjesme bez izvornika, sa referencom na cijelu pjesmu u integralnom obliku.109.92.238.226 00:46, 8. lipnja 2015. (CEST)

Na tome blogu, izvoru što ste ga dodali, nalazi se tekst pjesme ali ne i potvrda vaše izmjene u članku. Postavio sam ^{[nedostaje izvor]}--Rovoobo Razgovor 07:17, 8. lipnja 2015. (CEST)

Moje izmjene se odnose na: a) kontekst tj. smisao same pjesme, i b) povijesno-politički kontekst u kojem je pjesma napisana (o kakvoj se "borbi Hrvata" radi, zašto u Zagrebu "Hrvati pate" i tko na Hrvata "diže laži i klevete"). Za izmjenu pod stavkom a) sam naveo izvor — integralnu verziju cijele pjesme. Kontekst pjesme nije, kako je netočno stojalo, hvalospjev Hrvatima i poziv Srbima da se ugledaju na Hrvate, već je kontekst pjesme obraćanje Srbima da prema patnji Hrvata ne smiju biti ravnodušni i da ih moraju pomoći, te se Srbima objašnjava da ta borba Hrvata nije da kome što otmu itd. što već stoji u citatu. Za izmjenu pod stavkom b) izvor je sama povijest — u to je vrijeme ban Hrvatske bio Khuen Héderváry koji je provodio politiku mađarizacije Hrvatske ("mađaronska politika", više o tome u članku Mađaroni), a srpska inteligencija u Austrougarskoj, na čelu sa Svetozarom Miletićem i njegovom Srpskom narodnom slobodoumnom strankom sa sjedištem u Novom Sadu, neprijateljski se odnosila prema hrvatskom pitanju. Zmajeva pjesma, objavljena u časopisu "Starmali" 1883. godine, dobila je i hrvatski pjesnički odgovor od Augusta Harambašića, što ću također pridodati uz reference. Za sada ću skloniti ^{[nedostaje izvor]} jer smatram da je izvor za stavke a) i b) obezbijeđen, a ukoliko postoji neslaganje oko toga, možemo sporne rečenice preformulirati. Poanta je bila ispraviti tri grube netočnosti, da se radi o pjesmi-hvalospjevu Hrvatima (pjesma je o hrvatskoj patnji), da se u njoj Srbi pozivaju da se ugledaju na Hrvate (u njoj se Srbi pozivaju da Hrvatima pomognu), te zbog insinuacije da se ova pjesma zbog izražene kroatofilije u Srbiji prikriva i namjerno ne tiska.109.92.238.226 15:02, 8. lipnja 2015. (CEST)

"Tu je pjesmu gotovo nemoguće naći po srpskim udžbenicima o Zmaju.[2]"

Baš kao što je nemoguće naći išta o Zmaju u hrvatskim udžbenicima, zar ne? Zanimljivo kako to niste spomenuli. A evo vam i ovo. http://www.vecernji.hr/kultura/sto-je-jovan-jovanovic-zmaj-hrvatskom-puku-clanak-253321 — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 93.136.150.196 (razgovor • doprinosi) 12:50, 12. srpnja 2011.

Da je znao šta će ti pravdoljubivi da urade 36-40 godina posle njegove smrti sigurno je da nikad ne bi napisao tako nešto. Da je bio živ kad se to desilo porekao bi sve što je napisao. Kao što se u hrvatskim medijima prećutkuje sve ono što bi umanjilo značaj ili zasenilo neke ličnosti iz svoje istorije i kulture, tako se i u Srbiji (što možda nije dobro, ali to svi rade) ne ističu greške i zablude njihovih najvećih ljudi (u koliko nisu tolike da su nekome nanele štetu). Po svim hrvastkim medijima se sa ponosom ističe da je Tesla bio Hrvat iako nije, da je Rade Šerbedžija hrvatski glumac, da je majka Novaka Đokovića Hrvatica, a isto tako se prečutkuje da je majka Roberta Prosinečkog Srpkinja ili da je otac Dražena Pertovića Srbin i takvih primera je na obe (i na svim ostalima) bezbroj. Dakle to možda jeste zanimljivo kako ste stavili u naslovu, ali nije ništa neobično i koristi se redovno u svim narodima i u svakoj prilici.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 79.101.58.202 (razgovor • doprinosi)

Zanimljivo je kako anonimni suradnik kudi hrvatske medije koji s ponosom ističu ovo ili ono, a poziva se na članak (gle čuda!) u hrvatskom mediju. Istom tome suradniku je bilo preteško pogledat članak na Wikipediji o Nikoli Tesli i vidjeti što piše u njemu, kao i članak o Radi Šerbedžiji, pa da na osnovu toga ocijeni neke stvari. Lijep pozdrav anonimnom suradniku!--MaGa 19:32, 17. rujna 2011. (CEST)

Naravno da sam čitao članke o Nikoli Tesli i Radetu Šerbedžiji ne samo na hrvatskoj verziji nego i na ostalim jezicima (neozbiljno je ostavljati komentare da mi je bilo preteško da ih čitam jer sam neke od njih i sam napisao). Nisam ni rekao da hrvatska Wikipedija kaže da su oni Hrvati nego da se to po hrvatskim medijima ističe a nešto drugo prećutkuje. Kako sam od dotičnog izgleda shvaćen kao pristrasni provokator osećam potrebu da mu se obratim rečima: To kako ti mene doživljavaš, kao i ono što ja pišem nema nikakve veze sa realnim stanjem. Umesto što pokušavaš da nađeš ono čega nema, bolje pažljivo pročitaj ono što je napisano i kako je napisano (bez nepotrebne strasti ili negativnog stava u napred po pretpostavljenoj nacionalnosti). I da pojasnim, nisam uopšte kudio hrvatske medije, nego sam rekao da prečutkuju neke stvari koje su negativne po hrvatski narod ili državu i rekao da je to uobičajeno za sve narode i države i njihove medije. Zamislite da Turci ističu da su izvršili genocid nad Jermenima, ili da Nemci sa ponosom ističu Holokaust (pa i Hrvati NDH ili Srbi srpsko-bugarski rat). Molim ostale ostrašćene koji misle da sam ovim (ili u ostalim komentarima i tekstovima, a ima ih više od 200 ovde) pokušao nekoga da uvredim ili slično da prvo pažljivo pročitaju ono što je napisano, da malo analiziraju to, pa da onda eventualno nešto kucaju, jer ovako sami sebe kompromituju među ozbiljnim ljudima.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 79.101.58.202 (razgovor • doprinosi)

Nemojte pretpostavljati što sam ja mislio, niti što sam ja tražio, niti je itko spomenuo vrijeđanje. Također ne pretpostavljajte što ja mislim o vašoj nacionalnosti. Po toj logici bi mene proglasili Englezom da sam kojim slučajem počeo pisati engleski? Namjerno sam dao poveznice na članke na Wikipediji. Stranice za razgovor (kao što je i ova) služe raspravi o samom članku, a raspravama o medijima koji nešto prešućuju (ili ne), i iz kojih razloga to čine, je mjesto na forumima i sličnim mrežnim uslugama. Lijep pozdrav!--MaGa 21:59, 17. rujna 2011. (CEST)

Objašnjenje

Pošto vidim da si ipak razuman čovek, da ti pojasnim, jer ne volim da budem nedorečen, a takođe nemam vremena za beskonačna prepucavanja sa ljudima koje ne znam o stvarima koje nisu direktno vezane za moj život. Moj komentar nije imao za cilj da raspravlja o medijima kao takvim, niti da objašnjavam kako su hrvatsko mediji loši a neki drugi dobri... nego se direktno odnosio na to što je napsano da se o toj pesmi u Srbiji ne piše i ne priča. Prvi deo komentara odnosio se na samu pesmu i autora - to i sad mislim, da je mogao da zna šta će se desiti 36-godina posle njegove smrti, sigurno da ne bi pisao tako nešto. Drugi deo se odnosio na srpske medije (škole, ustanove, televizije, radio stanice, internet, novine, književnu kritiku, usmeno predanje...), trebalo je da objasnim da je sasvim normalno da se takve stvari prećutkuju iako ja lično možda to ne bih uradio. Svako društvo ima stvari kojima se ponosi i koje ističe i kad treba i kad ne, a takođe neke stvari koje ne želi da obelodani jer ih smatra sramotnim ili negativnim po vaspitavanje mladih generacija ili iz nekog drugog razloga - jednostavno ne želi da se o tome zna. Neću se nastavljati, jer je besmisleno, a i nemam više vremena. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 79.101.58.202 (razgovor • doprinosi) 22:22, 17. rujna 2011.