Razgovor:Kelvin
| Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Kelvin. | |||
|---|---|---|---|
| |||
| Pismohrane: | |||
 |
Ovaj članak nije preveden djelomično ili uopće. (Rasprava) Pomozite u prijevodu vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika. |
| Pretvaranje od | u | Formula |
|---|---|---|
| kelvini | stupnjevi Farenhajt | °F = K × 1,8 − 459,67 |
| stupnjevi Farenhajt | kelvini | K = (°F + 459,67) / 1,8 |
| kelvini | stupnjevi Celzij | °C = K − 273,15 |
| stupnjevi Celzij | kelvini | K = °C + 273,15 |
| Trebat da se obilježi, da pri temperaturni intervali 1 K = 1 °C i 1 K = 1,8 °F Conversion calculator for units of temperature | ||
Kelvina (simbol: K) je jedinica za temperatura u osnovne jedinice SI. Tja se opredijelit kroz dva fakta: nula kelvin je to apsolutna nula (pri koja to spira pokret to na molekuli), i jedina kelvin je 1/273,16 čast od t. nar. termodinamika temperatura na trojna točka na vodata. Temperaturna ta skala na Celzija se opredijele u kelvini, ka to 0 °C podudarat na 273,15 kelvina, koje to je točka na topite na leda pri normalni okolnosti.
Kelvina je prilog na ime to na britanska fizik i inženjer William Thomson, 1st Baron Kelvin (1824-1907) .
Pravopisni pravila[uredi kôd]
Duma ta kelvin u obilježje to j na jedinica od SI trebat da se piše s malka bukva k (osven koga to je porva duma u rečenica to) i nikoga ne biva da se prethode od dumite stupanj ili stupnjevi, ni to pok od simbola °, za razlika od Celzij ili Farenhajt. Tova je taka, taj ka to posljednji sa skali za mjerenje, doka to kelvina je jedinica za mjerenje. Množino to čislo na hrvatski se obrazova kroz pribavljane na i: kelvini. Koga to kelvina je bil uvođenje kroz 1954 (10-ta Generalna konferencija za merki i teglili (CGPM), Rezolucija 3, CR 79), kazivalo se je "stupanj Kelvin" i se je simbol °K, no "stupanj " je otpadalo kroz 1967 (13-ta CGPM, Rezolucija 3, CR 104).
Trebat da se bilježi isto, da simbola za kelvin je uvijek glavna ta bukva K, koja to pri tova nikoga ne se piše s kurziv. Uvijek se ostavlja interval među cifra ta i K, kak to je pri svatko jedinici od SI. Primjeri:
- Srednja ta temperatura na površina ta na planeta ta Venera je 737 K.
- Ledat se topi pri 273,15 K.
Koeficijenti na preobrazbe[uredi kôd]
U jedna termodinamička sistema srednja ta energija na čestici je proporcionalna na apsolutna ta temperatura, kato koeficijenta na proporcionalnost je od porjadaka na Bolcmanovata konstanta. U rezultat na tova je vizmožno da se sapostavi temperatura ta na časticite na tjahna ta energija, kak to i obratno:
elektronvolti kam kelvini
kelvini kam elektronvolti
Gornite preobrazba sa validni pri izpolzvanje na koeficijent raven na Bolcmanovata konstanta. S po-goljama točnost te zavijat od stepenite na sloboda na časticite. Ne trebata da se zabravlja, če pod temperatura se razbirah usrednena mjerka, zatova načinit po kojto se razgleda statistička ta sistema može da promjeni stojnostite.