Razgovor:Kosovo

Crnogorci

Crnogorci i Srbi su 7%, ali srbi kaze da su crnogorci ist kao srbi. U kosovu su 5% srbi i 2% crnogorci.--172.178.146.213 23:37, 14. travnja 2006. (CEST)

ne znam po čemu je Kosovo i Metohija služben naziv tog entiteta. To je ime koje mu priznaje Srbija, stoga smatram da Kosovo treba, dok se njegov status ne definira, nazivati onako kako ono jest, politički gledano sa srbijanske i kosovske strane. http://www.unmikonline.org/ --daraptii 13:56, 12. rujna 2006. (CEST)

Još o statusu

Ovo je sa [1]:

• In EUObserver.com article today title is: "EU and US quash Serbia constitution Kosovo claim" EU Solana, French Foreign Ministar, US State Department all say that Serbia have no right to claim sovereignty that UN decide. International Crisis Group say: "Serbian politicians know perfectly well that the status of Kosovo is being resolved through the UN." http://euobserver.com/9/22554
• In Serbianna.com today: International Crisis Group position is "Serbia lost the right to rule over Kosovo because of historical events" http://www.b92.net/eng/news/politics-article.php?yyyy=2006&mm=10&dd=03&nav_category=92&nav_id=37107
• In UN Resolution 1244, it says that Yugoslavia now Serbia will have its Sovereignty respected, but 1244 never explicitly say that Kosovo is under Serbia sovereignty, just that Serbia sovereignty be respected but not say exactly what sovereignty is.
• http://www.pcr.uu.se/publications/other_pub/International_assistance_Kossovo_Johnsson_05_05_06.pdf "Kosovo where the international community has overridden state sovereignty to impose its own authority as the final arbiter"

Mogao bi tko štogod ubacit u članak. Tribalo bi probrat. Kubura 10:57, 25. listopada 2006. (CEST)

Upitno naseljavanje Srba u 6. stoljeću

Prema tome ispada da su Srbi na Balkan došli prije ili istovremeno s Hrvatima što nema smisla. Početak razvijenog Srednjeg vijeka, dakle 11. i 12. st. prerano je za nastanke ikakvih pravoslavnih manastira. Srpski vladari (Stefan Dušan) naseljavali su Srbe na Kosovo koje je oduvijek bilo naseljeno Albancima(potomcima nekadašnjih Ilira, zapravo najstarijeg naroda na ovim prostorima). Htio bih da se to razjasni jer ovo što sam ja napisao piše u regularnoj enciklopediji, onoj Jugoslavenskoj još iz '79. Hvala unaprijed. Goran— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 83.131.69.28 (razgovor • doprinosi) , 12:23, 6. studeni 2006.

Ono što se zna, a o čemu piše Heraklion, je da su Srbi došli nakon što su Hrvati protjerali Avare. Srbi na svojem djelu wiki sami pišu da su Hrvati došli prije 626. godine, a Srbi nakon 626. To se može pročitati u mnogim enciklopedijama. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 83.131.38.99 (razgovor • doprinosi) , 14:57, 30. studeni 2006.

U "Povijesti Hrvata" od Klaića ima zanimljiva priča, u prvoj knjizi, ako se sićan dobro. Ondi piše da su se Srbi prvotno smistili na području Tesalije, a onda im se valjda nije toliko svidilo ondi (ajmo pitat Srbe danas što bi rekli :) ), pa su tražili od bizantskog cara da ih smisti drugdi, i onda ih je primistia u zemlje "Hrvatima na istoku". Kubura 15:11, 20. travanj 2007. (CEST)

O naseljavanju Albanaca

Nije tacno da su Albanci staro sedeoci Kosova. Oni najdalje pamte svoje Korene na Kosovu samo do 16. veka — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Ssss (razgovor • doprinosi) , 14:26, 20. travanj 2007. Ssss

Tocno, Albania je stara grcka rec za brdovitan region, Siptari su preuzeli tu rec isto kao i rec Kosovo. Ima Albania i u engleskoj i postojalo je jedna Albania kraj Kaspijskog mora u starim vremenima. Siptara i Siptarskog jezika ima na Balkanu tek od 16. veka.

---

Srbi su starosedeoci Balkana i Srbije

To je jedina istina. Inace, otkud drevnim makedoncima imena Verenica i Ladica? Rimljanima Pajo, Nevena i Velizar, ako su Sloveni ovde od 626. No, dosta o dokazima (ovo jos nije nista)sto se Slovena tice jer Srbi, kao i siptari, imaju vise dinarskoazijske nego slovenske DNK. --91.150.107.194 15:04, 22. svibanj 2007. (CEST)

---

Republika Kosovo

Trebalo bi sada izmjeniti naziv "Autonomna pokrajna" u "Republiku" Kosovo, budući da je ista proglasila neovisnost.

Ako su ovo službeni nazivi: Republika e Kosovës, Република Косово / Republika Kosovo (koliko vidin na en.wiki), onda bismo i mi morali ažurirat podatke sa stranice i napravit prismiravanje. Kubura 15:15, 19. ožujak 2008. (CET)

Nisu to službeni nazivi. U Zajedničkoj izjavi hrvatske, mađarske i bugarske vlade spominje se samo Kosovo, a i nije još donesen novi kosovski ustav, pa se ne zna kako će se službeno zvati.--Donatus 15:35, 19. ožujak 2008. (CET)

Aa. Kubura 16:21, 19. ožujak 2008. (CET)

Ipak si imao pravo. Sad sam našao službeni tekst Odluke o priznanju Republike Kosova.--Donatus (razgovor) 19:50, 19. ožujak 2008. (CET)

Kosovo republik

Ajd nek netko doda predložak {{aktualno}} i napomenu da se radi o samoproglašenoj državi i makne rečenicu "Hoće li Kosovo postati neovisno znat će se 17.2.2008." Hvala --Suradnik13 19:35, 17. veljača 2008. (CET)

Riješeno--Donatus 13:28, 18. veljača 2008. (CET)

Kosovo nezavisno

Parlament Kosova proglasio nezavisnost. --88.193.242.155 21:17, 17. veljača 2008. (CET)

Ima i zastava i grb na Zajedničkem poslužiteju. [2] i [3]. Kubura 14:29, 18. veljača 2008. (CET)

Da, vidio sam. Mislim da to možemo staviti. Ako imamo zastavu RSK, ne vidim zašto ne bismo stavili i kosovsku zastavu i grb.--Donatus 14:39, 18. veljača 2008. (CET)

---

Neka netko s dovoljnim pravima doradi rečenicu:

Trenutačni je status (početak veljače 2007.) takav, da se izrjekom ne spominje da je nezavisno, niti se izrjekom tvrdi da je dijelom Srbije.

Jer više ne odgovara činjeničnom stanju!

Što se tiče zastave i grba, činjenica je da je parlament Kosova donio tu odluku; Hrvatska danas (2008-02-25) još ne priznaje neosvisnost, ali to nije problem što se tiče zastave i grba.

Upozorio bih i da je na hr. Wiki članak zaštićeniji na en. Wiki. Mislim da bi trebalo staviti isti stupanj zaštite.

--dnik ► 12:11, 25. veljača 2008. (CET)

Mislim da se treba preformulirati rečenica da je Kosovo pod upravom UN-a od 1999. i izvan nadzora Republike Srbije. Zadnji dio treba maknuti jer Kosovo je nezavisna država koju je priznala i Hrvatska pa taj dio više nije relevantan niti Kosovo treba ni želi biti pod srpskim nadzorom. --Flopy 11:04, 20. ožujak 2008. (CET)

Stvari još nisu tako jasne. U Deklaraciji o neovisnosti Kosova još uvijek se spominje međunarodna nazočnost u skladu s planom izaslanika glavnog tajnika UN-a, Martija Ahtisarija, sve dok kosovske institucije ne budu spremne preuzeti odgovornost. U točki 7 Deklaracije kaže se da UN nastavlja svoj rad. Međunarodna priznanja došla su upravo na temelju te Deklaracije. To što je Hrvatska priznala Kosovo, ne znači da ne treba ostaviti i činjenice koje se odnose na to da nije riječ o općepriznatoj državi. Osim toga, ovo jest Wikipedija na hrvatskom jeziku, ali ne i Wikipedija Republike Hrvatske, pa sama odluka Republike Hrvatske ne mora značiti da i Wikipedija mora bezrezervno priznavati Republiku Kosovo. To bi značilo svrstavanje uz jednu od strana u sporu. Kosovo je do sada priznalo 30-tak država u svijetu. De facto, ono je pod svojevrsnim međunarodnim protektoratom (a tako ostaje i prema Deklaraciji o neovisnosti i prema priznanjima koja su pristigla). Srbiju treba i dalje spominjati, jer u tome i jest cijela priča.--Donatus (razgovor) 11:22, 20. ožujak 2008. (CET)

Treba je spominjati u kontekstu da Srbi na Kosovo Kosovo i dalje smatraju dijelom Srbije, ali posve je bespotrebno reći da nije pod nadzorom Srbije. Nema nikakva razloga za to. Svakako treba ostaviti da je pod upravom UN-a jer će to svakako biti još nekoliko godina, ali glede Hrvatske stvar je riješena, sve ostalo bi recimo neki kosovski Albanac mogao protumačiti kao pristranost. --Flopy 11:27, 20. ožujak 2008. (CET)

Članak kakav je sada i kosovski Albanci i Srbi protumačili bi kao pristran. Wikipedija nije tumač odluka Vlade RH, niti donosi moralne sudove o pojedinim događajima, nego samo bilježi činjenice. Činjenica je da Kosovo od 1999. više nije pod nadzorom Srbije. I tu će rečenicu kao pristranu prije protumačiti oni koji podržavaju srpsku stranu, nego oni koji podržavaju albansku. Zato te molim da se malo strpiš dok stvari ne budu jasnije.--Donatus (razgovor) 12:52, 20. ožujak 2008. (CET)

Ja sam za to da se ta rečenica posve izbaci. Meni i 79% Hrvata koji prema anketama podržavaju priznanje Kosova stvari su posve jasne. Oprez je istina majka mudrosti, strpljen spašen, ali preveliko oklijevanje također ne valja. Osim toga što bi tu bilo moralni sud ako bi se maknula rečenica da Kosovo od 1999. nije pod nadzorom Srbije? Ne znam, ali... --Flopy 10:34, 21. ožujak 2008. (CET)

Status kosova

Poz. Ja sam kolega sa vikipedije na srpskom. Zeleo bih da skrenem paznju na prvu recenicu, koja pe meni nije neutralna. Ja mislim da je ona POV jer zastupa samo jedno glediste. Znaci na clanku pise

• Kosovo (albanski: Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srpski: Косово и Метохија, Kosovo i Metohija; turski: Kosova) je republika u Jugoistočnoj Europi i na Balkanu, nekadašnja autonomna pokrajina Republike Srbije unutar SFRJ i SRJ

To je stav jednog dijela sveta. Drugi deo smatra da je kosovo sastavni deo srbije te bi druga vrsta POV-a glasila ovako

• Kosovo (albanski: Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srpski: Косово и Метохија, Kosovo i Metohija; turski: Kosova) je autonomna pokrajina Republike Srbije koja je pod protektoratom UN-a

E sad ja mislim da ni jedno ni drugo nije dobro resenje nije dobro. Trebalo bi da stoji nesto kao na engleskoj viki. Znaci prva recenica bi trebalo da glasi

• Kosovo je sporni teritorij na balkanu koji je proglasio svoju neovisnost. Srbija i neke clanice UN ne priznaju ovu odluku i Kosovo smatraju sastavnim dijelom Srbije, dok su neke clanice UN priznale Kosovo kao neovisnu drzavu --Jovan Vuković (razgovor) 17:30, 29. lipanj 2008. (CEST)

Ima li neko komentara na ovo? Da li ćutanje znači da se slažete sa predloženim izmenama ili ne? --Jovan Vuković (razgovor) 00:19, 4. srpanj 2008. (CEST)

Ja sam nešto mijenjao naknadno. --Ante Perkovic (razgovor) 07:27, 4. srpanj 2008. (CEST)

E, sad si ga baš napisao Ante. Kosovo da je "entitet", svašta! Solomonsko rješenje. --Flopy (razgovor) 08:54, 4. srpanj 2008. (CEST)

Da li bi neko bio ljubazan da(kada se vec pominju zemlje koje JESU priznale) pomene i zemlje(druge osim Srbije) koje NISU priznale u zaglavlju? Na ovaj nachin se stiche utisak(na osnovu zaglavlja, naravno) da je Srbija usamljena u toj tvrdnji). Uopste, osim clanica EU, u clanku se uopste ne spominju stavovi Rusije, Kine, Indije... A zemlje koje su priznale nezavisnost uopste nisu "najvece" zemlje sveta, vec (trenutno) najrazvijenije. Blah, kako mrzim da raspredam o politici na wikipediji :( Pozdrav--PrimEviL | pismonoša 18:41, 8. kolovoz 2008. (CEST)

Djelomično priznata de facto država

Već nekoliko dana pokušavam shvatiti gornju definiciju. Postavio sam pitanje značenja, ali sam ubrzo odustao jer sam dobio posprdan odgovor. Ta je definicija vjerojatno preuzeta s engleske wikipedije (treba napomenuti da je na engleskoj wikipediji članak zaključan i da se vodi rasprava oko de jure i de facto).

Što znači djelomično priznanje? Djelomično priznata država po meni znači da država nije priznata u potpunosti, odnosno da su priznati samo neki djelovi "državnosti". To je potpuno netočno, jer države koje su priznale Kosovo priznale su ga kao suverenu državu (nazvat ću to "potpuno priznanje"), a države koje nisu priznale Kosovo, nisu ga priznale uopće (smatra se da je suverenitet nad Kosovom srbijanski). Dakle, nema "djelomičnog" priznanja.

Pretpostavljam da su autori ove definicije mislili pod pojmom "djelomično priznanje" ugurati cijeli tekst o međunarodnom statusu Kosova, odnosno dvijema riječima objasniti da su neke države priznale Kosovo, a neke nisu. Međutim, to tako ne valja. Čemu sporne stvari učiniti još spornijima, ako postoje prosto proširene rečenice, kojima se da sve ukratko opisati.

Nadalje, neznam da li su autori pročitali članak Priznanje države. Članak je kratak, ali sažeto donosi najbitnije stvari. Ključne riječi su "jednostrani politički čin subjekata međunarodnog prava" i "Priznanje države ima tek deklaratoran učinak u odnosu na nastanak države." Naravno, postoji i konstitutivna teorija, ali ona nikad nije bila primjenjena u praksi i uglavnom je napuštena u teoriji (prevladava deklaratorna teorija).

Nadalje, kad će de facto država postati i de iure? Tko će to reći i kada? Ako uzmemo srpsku stranu, vjerojatno nikad neće biti de iure, a ako uzmemo kosovsku stranu, onda je ona de iure već nekoliko mjeseci. I tako se može balansirati vječno.

Kosovo je država u nastajanju. Ona je još uvijek pod privremenom upravom UN-a. Ali glavni tajnik najavljuje restrukturiranje UNMIKa s obzirom na nove činjenice [4].

Neznam čemu bježati od pojma država i mjenjati je recimo pojmom "teritorij" (koji se pak uobičajno u pravnom rječniku zamjenjuje s riječju "državno područje"). Ako uzmemo najjednostaviju definiciju pojma države iz rječnika: "političko-pravna, međunarodno priznata upravna organizacija s punim ili ograničenim suverenitetom, s različitim oblicima vladavine i uređenja", onda je definitivno možemo primjeniti i na primjeru Kosova. Kosovo je država, ali nema (još uvijek) puni suverenitet.

Uglavnom, da skratim priču. Ja bih članak vratio na inačicu prije uređivanja administratora Sombrera, uz uvažavanje komentara suradnika PrimEvila i dodao koje "velike" države odbijaju priznati Kosovo (prije svega Rusija i Kina).--Suradnik13 (razgovor) 12:53, 19. kolovoz 2008. (CEST)

"Velike"? Hvala na uvazavanju. Ti kazes da Kosovo "jos uvek" nema pun suverenitet. Na cemu baziras stav da ce ikada imati pun suverenitet? Svestan si i sam da je odluka o proglasenju nezavisnosti bila nelegalna. Jedini "motiv" koji neke drzave imaju za priznanjem su pritisci SAD i (u EU) starih clanica EU(Francuska, Engleska, isl). Pa i Hrvatska je priznala nezavisnost "zbog uskladjivanja sa politikom EU", iako EU(zvanicno) nema stav o nezavisnosti kosova. Dakle, Kosovo je nezavisno zato sto su privremene vlasti odlucile da proglase nezavisnost i zato sto su SAD lobiralo i pritiskalo ostale zemlje da istu priznaju. --PrimEviL | pismonoša 16:51, 21. kolovoz 2008. (CEST)

Ja se ne vodim motivima, nego činjenicama. Činjenica je da je 45 država priznalo Kosovo (3 stalne članice Vijeća sigurnosti). A priče zašto je koja država to učinila, su nevažne i zadiru u sferu nagađanja.

Ja ne kažem "jos uvek" nego "još uvijek" (ipak smo na wikipediji na hrvatskom jeziku). Odluka o proglašenju nezavisnosti je nelegalna za jednu stranu, a za drugu nije. --Suradnik13 (razgovor) 17:05, 21. kolovoz 2008. (CEST)

Ne moze biti legalna ni za tu drugu stranu, zato sto su na Kosovu u vreme proglasenja nezavisnosti na snazi bili ustav i zakoni Srbije. Ili se ni sa time ne slazes? Odluka moze biti opravdana ili neopravdana, ali legalnost je jednoznacna i ne moze biti sporna. Uostalom, o pitanju legalnosti ce se tek izjasniti sud.

Sto se tice jezika - ti mene hvatash za refleks slova Ѣ a pishesh "nezavisnost" umesto "neovisnost"... Moj stav o srpskom i hrvatskom jeziku mozes naci na mom korisnickom profilu. Dakle, ako ti "odbijash da razumesh" znacenje fraze "jos uvek", to govori nesto samo o tebi, a ne o meni. --PrimEviL | pismonoša 13:13, 22. kolovoz 2008. (CEST)

Nezavisnost i neovisnost u hrvatskom jeziku se koriste, dok "uvek" ne. Baš me briga za tvoj stav o hrvatskom i srpskom jeziku, kao što me briga tvoj stav o pitanju Kosova.

Ovo što pričaš o legalnosti je čisto srbijansko stajalište. Uopće mi se ne da razgovarati na način povuci-potegni. --Suradnik13 (razgovor) 13:57, 22. kolovoz 2008. (CEST)

ti kazes da je to srpsko stanoviste, a ja ti kazem da je to opsta stvar. reci mi da li su u vreme proglasenja nezavisnosti vazili ustav i zakoni srbije na kosovu? a ako nisu, koji jesu? nemoj me pogresno razumeti, ja sam svestan da kosovo ne moze(i da se verovatno nece) vratiti u sastav srbije, u svakom slucaju ne na nachin na koji je bilo do '99, ali bar dok je status sporan, sto svakako jeste, to treba tako i navoditi. za ono sto je nize govorio kubura - tri cetvrtine drzava na svetu je "par drzava"? 2/5 stalnih clanica saveta bezbednosti mozda mogu da se navedu kao "par drzava", ali to nije relevantno uopste. pa zar sama cinjenica da cak ni primetan procenat islamskih drzava(ovde se ne rachuna BiH, zato sto u BiH nije moguce priznati nezavisnost) ne govori nesto? ali, dobro... u drustvu zemalja koje nisu priznale kosovo nisu SAD, nije francuska, nije UK, nije nemacka, onda te zemlje verovatno nisu vazne, cim se ne druze sa "najjacim drzavama sveta", zar ne?

sto se tice jezika - ja govorim(i pishem) jezikom koji ti razumes, i ne vidim razlog da se na stranici za razgovor trudim prilagodjavati svoje pisanje standardu jezika u hrvatskoj, kao sto to radim na stranicama koje uredjujem. ili ti zelis reci da ne razumesh ovo sto ja pishem? nebitan je moj stav o jeziku. amerikanci kazu "elevator", britanci kazu "lift" - je li to drugi jezik? ti prilazish razgovoru sa mnom sa predrasudom, tim pre sto ja "ne pishem hrvatskim", ali dobro... tebe je ionako bash briga za moje misljenje. --PrimEviL | pismonoša 17:41, 22. kolovoz 2008. (CEST)

A ja mislim da će se spojit s Albanijom, i zap. Makedonijom u Veliku Albaniju. To Vam je moja prognoza. --Zeljko (razgovor) 17:23, 21. kolovoz 2008. (CEST)

Potpuno se slažem sa Suradnikom13. Treba maknuti ono što je napravio Sombrero, jer to je zbilja solomonska formulacija potpuno nepotrebna. --Flopy (razgovor) 11:52, 22. kolovoz 2008. (CEST)

Kosovo je država, i priznata je. To što se našlo par država po svitu šta ga ne želidu priznat, jer se bojidu onega šta bi se njima moglo dogodit, odnosno ne želidu vidit da će se njima isto dogodit, ne minja na stvari.
Ni Hrvatsku i Sloveniju nije priznao ostatak bivše SFRJ nakon razdruženja. Ili, Srbija i Crna Gora nisu htile priznat Hrvatsku dugo vrimena, pa? Znači li to da do teg trena Hrvatska nije bila država? Dugo vrimena je tribalo SAD-u, više nego Rusiji, a opet, svi su kasnili za državama EEZ-a. Znači li to da u tih par misecih Hrvatska nije bila država? Kubura (razgovor) 14:11, 22. kolovoz 2008. (CEST)

Ah, Kubura, kako je lijepo filozofirati bez da se poznaje tema. Vidi Država:

Članak 1 Montevidejske konvencije navodi općeprihvaćene pravne kriterije za državu:

"Država, kao osoba prema međunarodnom pravu, mora imati sljedeće osobine: (a) stalno stanovništvo; (b) definirani teritorij; (c) vlast; i (d) sposobnost da stvara odnose s drugim državama." (Montevidejska konvencija je regionalna američka konvencija, ali načela iz ovog članka prihvaćena su posvuda kao precizan izričaj običajnog međunarodnog prava.) Ipak, neki se pitaju jesu li ti kriteriji dovoljni.

Veliko pitanje je sukob između dvije teorije o priznavanju država: konstitutivne i deklarativne.

Konstitutivna teorija kaže da država postoji samo ako je priznaju druge države.

S druge strane, deklarativna teorija kaže da postojanje neke države ne ovisi o njezinu priznavanju od strane drugih država.

Koja teorija je ispravna? To je i danas kontroverzno pitanje u međunarodnom pravu. Praktičan primjer je urušavanje središnje vlasti u Somaliji početkom 1990-ih godina: prema Konvenciji iz Montevidea, u tom slučaju država Somalija više ne postoji, a pritom stvorena republika Somaliland (koja sadrži jedan dio "bivše" Somalije) mogla bi ispunjavati kriterije za državnost. Međutim, tu samoproglašenu republiku nisu priznale druge države.

Ovo pitanje je sve samo ne jednostavno. Naravno, ako odabarete kut koji vam omogucuje da dobijete za vas povoljan zakljucak, i ignorirate sve sto vam ne ide u prilog, sto je Kuburin modus operandi, onda je sve savrseno jednostavno.

Po jednom od gornjih tumacenja, kad je vec Kubura potegnio tu temu, Hrvatska nije bila drzava dok je nisu priznali. Naravno, kad te jednom priznaju, sve to sta je bilo u tom prijelaznom vremenu postaje nebitno. Da ova stvar oko definicije drzave nije crno-bijela ni jednostavna pokazuje izvlacenje Srbije (primjer: Hag nije nadležan na zlocine iz 1991-1992 jer jos nije bila oformljena SR Jugoslavija, tj. nije postojala kao drzava-clanica UN-a, pa joj se ni ne moze suditi za povredu povelje UN-a.

Problem sa pojmom država je sto pojam uopce nije definiran, pa je u mnogim slucajevima de jure postojanje neke drzave sporno. No, ako teritorij ima sva obiljezja drzave, osim priznanja od strane svih relevantnih drzava (a Srbija svakako spada tu), onda ipak mozemo reci da Kosovo de facto fukncionira kao drzava.

Dakle, molim da mi se ovdje objasni u cemu je problem sa:

• Djelomicno priznata
• de facto

P.S. Idealno bi bilo kad se iz uredjivanja i komentara neupuceni posjetitelj ne bi mogao odrediti politicki stav ili nacionalnost suradnika. A to cemo od Kubure dozivit kad na vrbi zasvrbi. --Pancho W. Villa (razgovor) 15:43, 22. kolovoz 2008. (CEST)

Pretpostavljam da netko nije uopće pročitao što sam ja gore napisao. Jer da je, onda bi se vidjelo u čemu je problem. --Suradnik13 (razgovor) 16:10, 22. kolovoz 2008. (CEST)

PS. vrlo je neprimjerena zadnja rečenica. Jer ako netko ima izrazito političke stavove, onda je to jedan drugi suradnik u ovoj raspravi. Ovo je ništa drugo nego ad hominem napad. --Suradnik13 (razgovor) 16:13, 22. kolovoz 2008. (CEST)

Zadnja je rečenica vrlo primjerena i to Kuburi, a ne meni. Kubura ima predvidljivo anti-srpski stav i da se spusti 3 marsovca u Šumadiju i proglase svoju državu, Kubura bi im dao za pravo. Ako misliš da to nije istina, daj mi jedan primjer gdje Kubura postupa izvan svojeg kalupa.

S druge strane, ako impliciraš da ja imam izražene političke stavove, gadno se varaš. Ako i imam politički stav o koječemu, onda to svakako nije vidljivo iz mojeg pisanja i postupanja. Ja samo pokušavam držati se jednostavnog principa, a to je -da se članak prevede na neki drugi jezik, čitatelju ne bi smjelo biti očito da je preveden sa hrvatskog. Daj mi samo reci koji je to moj politički stav i ja ću ti naći primjer gdje ja postupan suprotno tome mojemu zamišljenom "političkom stavu". --Pancho W. Villa (razgovor) 20:38, 24. kolovoz 2008. (CEST)

Neznam zašto si se okomio na Kuburu. A i nije me briga. Neznam zašto misliš da ja mislim da ti imaš izražene političke stavove (mislio sam na jednog drugog suradnika, ali ti očito ne čitaš što piše u ovoj raspravi - to mi je samo dokaz da nisi pročitao ni početak). Ja mislim da ti lupetaš bezveze. Ja samo znam da pojam djelomičnog (polu)priznanja nije poznato u međunarodno pravu. Moja literatura je Andrassyevo Međunarodno pravo, te istoimena knjiga od prof. Đure Degana, te Pravni lekstikon, LZMK, 2007. Ako netko nađe relevantnu literaturu u kojoj se spominje "djelomično priznata države", neka navede. --Suradnik13 (razgovor) 22:09, 24. kolovoz 2008. (CEST)

Ne inzistiram na "djelomično priznata". Ako znaš bolji način za reći "država koju je priznao dio drugih država", a da nije ovakva kobasica, s veseljem ću prihvatiti tvoju sugestiju. Usput, djelomično priznata je prijevod od "partially recognized state". Možda tvoja literatura ne pokriva ovaj problem? --Pancho W. Villa (razgovor) 07:20, 25. kolovoz 2008. (CEST)

Ja sam namjerno naveo literaturu i namjerno sam dao poveznicu na članak o jednom autoru. Moju literaturu nije izdala zagrebačka nadbiskupija, niti je moja literatura google. Ne vidim u čemu je problem da bude "kobasica". Status Kosova je sve samo ne jednostavno, onda je bolje da se opiše konkretno, nego da se sažme u neke izmišljene definicije. --Suradnik13 (razgovor) 08:42, 25. kolovoz 2008. (CEST)

"Hrvatska nije bila drzava dok je nisu priznali".
A, dobro, onda se Hrvoje Kačić sprdao Razgovor s prof. dr. Hrvojem Kačićem - 2. dio)
"Pitanje međunarodnog priznanja Hrvatske treba raščlaniti u nekoliko faza. Najprije faktično priznanje, koje je bilo postignuto tijekom ljeta 1991., a potom političko priznanje koje je bilo postignuto tijekom jeseni 1991. godine. Što se tiče diplomatskog priznanja - to je samo završni čin procesa kroz koji treba proći svaka zemlja koja stječe subjektivitet i koja je faktično i politički već priznata."
"Moramo poštivati ono što je zaključeno na sjednici Arbitražne tzv. Badinterove komisije, održane dana 20. studenoga 1991. godine. Tada je, naime, Arbitražna komisija zauzela odlučno i jasno stajalište, koje je bilo objavljeno u javnosti 8. prosinca 1991., da je postojanje ili nestajanje neke države činjenično pitanje, te da su učinci priznanja od strane ostalih država isključivo deklarativnog značaja (prijevod s engleskog iz dokumenta Arbitration Committee, Opinion Nr. 1). "
"Prema tome možemo nastaviti sa slavljem afirmacije naše države pred svijetom, tj. 15. siječnja 1992. godine. Međutim, taj dan se ne smije označavati kao dan međunarodnog priznanja, nego kao dan diplomatskog priznanja Hrvatske od brojnih država i svih država tadašnje EZ (Njemačka je učinila notifikaciju već 19. prosinca 1991., što smo doživjeli kao božićni dar). Imamo pravo i dužnost slijediti stanovišta Badinterove Arbitražne komisije, koja je zauzela i objavila Arbitražna komisija, utvrđujući da su Hrvatska i Slovenija postale države subjekti međunarodnog prava s danom 7. rujna 1991. godine. ".
Ima još tega u razgovoru, baš o toj temi. Pogledaj poglavlja o Hrvoju Kačiću [5]. Prof. dr. sc. Kačić je bio profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Pomorskom fakultetu u Dubrovniku, sudionik brojnih međunarodnih sastanaka i konferencija u Haagu, predstavljao je Republiku Hrvatsku na nekoliko zasjedanja Konferencije o bivšoj Jugoslaviji u Haagu u rujnu i listopadu 1991., bia je predsjednik državne komisije za granice Vlade RH, šef državne delegacije pri pravnom odboru UNCTAD, predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku...
Bit će san ja svoje stavove gradia temeljem razmjene znanja na pastirskom sastanku. Kubura (razgovor) 12:17, 25. kolovoz 2008. (CEST)

Kubura, kao i obicno, izvlacis moje rijeci iz konteksta. Rekao sam da, po zadanoj definiciji, Hrvtska nije bila drzava. Nisam rekao da je definicija dobra ili losa. Karikiram - ako netko kaze da drzava nije drzava ako nema ljubicaste boje na zastavi, onda po toj definiciji Hrvatska takodjer nije drzava (koliko ja znam zastavu).

Cilj je bio pokazati da problem nije jednostavan, a ti si se, naravno, uhvatio tebi najsladjeg dijela.

Sto se tice definicije, ja jos uvijek cekam konkretan prijedlog, koji bi sto tocnije i potpunije opisivao stanje, pa makar to bila kobasica. --Pancho W. Villa (razgovor) 17:17, 25. kolovoz 2008. (CEST)

"Konstitutivna teorija kaže da država postoji samo ako je priznaju druge države".
Ne izvlačin ti riči iz konteksta, nego ti napamet napadaš i omalovažavaš mene i ignoriraš ono šta san napisa. Ti se u malo puno stvari mišaš, pogotovo kad se ja javin, a ne poznaješ gradivo. Nažalost, svaka rasprava s tebon se pri ili poslin svede na "ja iman adminske alate, ti nemaš, uz posprdni komentar u stilu 'tko te šiša', umukni ili slidi dulji blok".
Opet isto pitanje: kad smo počeli bit država? Onda, kad nas je priznala Slovenija, 26. lip 1991.? ... Je li onda, kad nas je priznala većina ostalih zemalja članice EEZ (15. siječnja 1992.)? Ili onda još nismo bili država, jer nas nisu priznale Rusija i SAD? Jesmo li postali država kad nas je priznala Rusija 17. velj '92.? Ili još uvik nije, jer nas nisu priznale SAD? Ili tek priznanje SAD-a minja na stvari, 7. tra '92.? Ili još uvik nismo bili država, jer nas nije priznala Kina, koja je to učinila 27. tra '92.? Ili ni onda nismo bili država, jer nas nije priznala Indija, koja je to učinila 11. svi '92.? Ili nismo bili država, jer nas ni onda nije prizna velik broj država iz bloka Nesvrstanih (unatoč priznanjima svih država EEZ-a, EFTA-e i bivšeg SEV-a, SAD-a, Kanade, arapskih država, Kine, Indije)? Ili nismo ni nakon priznanja od strane Nesvrstanih bili država, jer nas Slobina SCG nije priznala? Ili moramo čekat da nas Vojo iz Haaga prizna, jer su njemu ovo sve "srpske zemlje"?
Važi li isto za Kosovo? Hoćemo li možda čekat i zadnju državicu na svitu da prizna Republiku Kosovo, pa da moremo reć da je država? Je li se mora čekat zadnju tvrdoglavicu od države da cili svit potiže za nos, zato šta ne želi izgovorit ono šta ne želi sebi priznat, a odavno jon je jasno?
Ako ti za Kosovo problem pridstavlja nepriznanje od strane Rusije, Kine i još nikih eur. država, siti se hrv. slučaja.
A dotad me ne napadaj. Priveć podilaziš srpskom gledišću. Ne znan šta je tebi udrilo u glavu. Prvo ono negiranje isključive autohtonosti Hrvata u Zagori, pa sad ovo. Pitan se, je li ja razgovaran možda sa M. Pupovcen? Kubura (razgovor) 22:56, 25. kolovoz 2008. (CEST)

Kubura, ajde molim te ne glumetaj. Prvo, nitko ti ne prijeti blokiranjem. I prevec si puta presao crtu, ablokiran si samo jednom, i to nakratko, zbog sitnice.

Usporedba Hrvatske 1991., sa Kosovom ne stoji.

Prvo, Hrvatska se odvojila od drzave koja je tada prestala postojati, dok se Kosovo odvojilo od Srbije koja jos postoji i koja polaze pravo na njega.

Drugo, Hrvatska je po ustavu imala pravo na neovisnost, dok Kosovo to pravo nikad nije imalo.

Trece, obje velesile su nas priznale vec u veljaci 1992, i put prema UN-u i svim mogucim medjunarodnim institucijama je bio otvoren. Kako stoje stvari s Kosovom i Rusijom (i ne samo Rusijom), Kosovo nije bas na pragu ulaska u UN, a ni u druge institucije.

Cetvrto, ne vrijedja me. Uopce ne podilazim nikakvom srpskom gledistu. Ovdje se jednostavno radi o dosljednosti. Ovo cemu ti tezis se od strane kriticara wikipedije posrpdno zove wikitruth, a znaci "ako se nas deset slozimo da je Kosovo drzava i amen, onda je to tako".

Vidi koliko Srba ima okolo, zaludili su cili svit, samo smo mi ovdi pametni. Ajmo visit sta kazu drugi: Kosovo na ostalim wikipedijama. --Pancho W. Villa (razgovor) 06:58, 26. kolovoz 2008. (CEST)

Uh, pa nije problem što je sa bivšom većom jedinicom, nego sa onom šta se osamostalila. Opet se svodi na to je li te tko prizna.
O ustavnim mogućnostima i pravima - Srbi i dan-danas poričedu zakonitost osamostaljenja nami i Slovencima, pa? Koliko bi potlačenih naroda bilo i dan-danas, da su pitali tlačitelje za njihovo mišljenje o osamostaljenju i odvajanju od njih? Kakobilo, vraćamo se na gornje.
"Obje velesile su nas priznale već u veljači 1992.". Odakle ti to? Rusija - 17. velj '92., SAD - 7. tra '92.. Oli si zaboravia? Na koncu ćeš me natrat napisat članak o kronološkom popisu diplomatskih priznanja Republike Hrvatske (možda me 13 priduhitri). Kubura (razgovor) 08:24, 26. kolovoz 2008. (CEST)

---

Van činjeničnoga je okvira raspravljati na temu da li je Kosovo međunarodno-priznata država ili nije. Sviđalo se to nekome od nas ili ne, to jeste fakat, jer bi sadašnja formulacija u članku o statusu Kosova odgovarala recimo Tajvanu (Tajpehu), nikako Kosovu.

Ta država Kosovo ima određene probleme oko svoga spoljnjeg suvereniteta (nepriznavanje nezavisnosti od brojnih država svijeta, uključujući i susjedne države, problem ulaska u međunarodne organizacije poput UN i Savjeta Evrope) i oko svoga unutrašnjeg suvereniteta (kontrole cjelokupne svoje teritorije, zbog okolnosti oko K.Mitrovice i u još par enklava, te zbog prisutnosti međunarodnih snaga i organizacija na Kosovu, itd.).

No, to ne mijenja činjenicu oko Kosova da ono jeste međunarodno priznata država. Kosovo svakako nijesu priznale samo dvije-tri države. Njihov se broj povećava. To je ireverzibilan proces koji može biti prekinut samo novim regionalnim ili kakvim drugim ratom koji bi (poput 2. svjetskog rata) oblikovao novi međunarodni poredak.

Na drugoj strani, sve ovo svakako zavrjeđuje posebno poglavlje u članku, koje bi dalo cjelovit prikaz situacije oko međunarodno-pravnog statusa Kosova. Ali, ponavljam, za uvodni tekst Kosovo jeste nezavisna i međunarodno priznata država.

U tekstu inače postoje ozbiljni nedostaci; demonstracije nijesu bile 1980. nego 1981. kako i stoji u Povijest Kosova no, u tom članku, opet ima drugih netačnosti kao:

Studentske demonstracije u Beogradu lipnja 1968. su se proširile na Kosovo u studenom iste godine, ali su jugoslavenske snage sigurnosti ugušile nemire.

Demonstracije '68. na Kosovu su bile u studenom a ne u lipnju i nemaju dodirnih tačaka sa "lipanjskim gibanjima".

Nema govora o tome da je ožujka-travnja 1981. JNA gotovo punom snagom intervenisala na Kosovu i držala nadzor (vanredno stanje) do 1983. Početkom 1989. ubijeno je 30 Albanaca u obnovljenoj intervenciji JNA, a to je bio i krešendo za srpske ustavne amandmane (ožujak 1989.) i novi Ustav R. Srbije (rujan 1990.) kojim je de facto ukinuta autonomija, itd.itd.

--Markus cg1 (razgovor) 13:20, 25. kolovoz 2008. (CEST)

Dodajem: U polemici oko formulacije Kosova kao države, u sjenici su ostala loša i/ili netačna rješenja u članku, gdje stoji:

1. 1912.–1913. u Balkanskim ratovima Srbija osvaja Kosovo, a Crna Gora Metohiju (veći, zapadni dio), u čijim sastavima ostaju do 1918., a djelomično i u kasnijim državnim oblicima.

Na što se ovo gornje odnosi? Crna Gora je u svom sastavu od 1912. do najdalje 1918. imala oblasti Peći i Đakovice. "Državni oblici", kada se misli na CG, ne mogu biti Zetska oblast ili Zetska banovina. To je smiješno, neistinito i zbunjujuće. Od 1945. granice CG su nepromijenjene i u njima se ne nalaze pomenute oblasti.

2. U ratu (1998.-1999.) izbjeglo je preko pola milijuna Albanaca i skoro 300.000 Srba i osalih... stoji u tekstu, bez referenci. Kojih su to skoro 300.000 i ostalih? Članak navodi približne cifre popisa 1991.g. ...1991. blizu dva milijuna stanovnika (80% Albanci, 10% Srbi)...pa je jasno da Srba i ostalih ima blizu 200.000. Da li su oni svi izbjegli? Koliko mi je poznato, Srbi nikada nijesu (u većini) napuštali K.Mitrovicu, Zvečane, Leposavić, Štrpce, itd. Može se osnovano pretpostaviti da ni ostali nijesu svi do jednog napuštali Kosovo (Goranci u Dragašu, Bošnjaci, itd.). Kako se došlo do gornje brojke? Ne djeluje li kao prepisana s propagandne matrice?

--Markus cg1 (razgovor) 14:34, 25. kolovoz 2008. (CEST)

Prihvatljiv uvod

Zamolila bih suradnike da na ovoj stranici predlože tekst uvoda za članak koji bi bio prihvatljiv, a administratori neće ništa samostalno mijenjati bez prethodnog dogovora na ovoj stranici. --Roberta F. 16:51, 22. kolovoz 2008. (CEST)

Prijedlog uvoda Uskboy

Kosovo (albanski: Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srpski: Косово и Метохија, Kosovo i Metohija; turski: Kosova) je de facto nezavisna država u Jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je dosad priznalo 45 država (kolovoz 2008. godine). Srbija smatra Kosovo dijelom svog državnog područja kao Autonomnu Pokrajinu Kosovo i Metohija.

Ostalo u Povijest...--Uskboy 18:30, 22. kolovoz 2008. (CEST)

Komentar: ne postoji pojam "polupriznanja", niti "djelomičnog priznanja".

Zar "djelomicno medjunarodno priznata" ne znaci da je priznata od dijela medjunarodne zajednice. Nisam politolog, ali cini mi se da "djelomicno medjunarodno priznata" jasno opisuje drzavu koju je priznao dio drugih drzava, bez obzira na to sto te 3 rijeci nigdje nisu napisane tim redoslijedom u nekom udjbeniku. Apsolutno ne vidim nacina da se te 3 rijeci krivo shvate ili ne shvate uopce. Pored toga, Kosovo je dana jedina "djelomicno medjunarodno priznata" drzava. Sve ostale "polu-drzave" su ili posve nepriznate (Somaliland) ili ih priznaje samo npr. Turska (Sj. Cipar). Nije ni za ocekivati da su udjbenici puni ovakvih slucajeva. --Pancho W. Villa (razgovor) 11:32, 26. kolovoz 2008. (CEST)

Prijedlog uvoda: Kubura, saglasan i --Markus cg1 (razgovor) 23:33, 25. kolovoz 2008. (CEST)

Republika Kosovo (alb. Republika e Kosovës, srp. Република Косово, tur. Kosova Cumhuriyeti) je država u jugoistočnoj Europi. Osamostaljenje je proglasila u veljači 2008., nakon što je više godina njome upravljao UN-ov UNMIK. Do danas (stanje dd.mm. gggg.), diplomatski ju je priznalo .... država, a priznanje je najavilo .... država. Osamostaljenje mu osporava država Srbija, čijim je bila prijašnjim dijelom.

Komentar: načelno se slažem s ovakvim uvodom, ali UNMIK je još uvijek prisutan, i kosovske institucije još nisu postigle potreban stupanj razvoja i samostalnosti. Ja sam načelno da se vrati na ovu inačicu. Pozdrav. --Suradnik13 (razgovor) 10:41, 26. kolovoz 2008. (CEST)

Prijedlog uvoda Sombrero

Neci pisati cijeli uvod, ali zanimljiva ja bugarska formulacija "Drzava u procesu priznavanja". --Pancho W. Villa (razgovor) 11:34, 26. kolovoz 2008. (CEST)

Komentar: Možda bolje "država u procesu nastajanja". To je u skladu i sa stavom Badinterove komisije, koja je u jednom od prvih mišljenja navela da je SFRJ u procesu raspada. Vezano za gornji komentar, djelomično priznanje - sve sam rekao u svom prvom komentaru na ovu temu.--Suradnik13 (razgovor) 11:37, 26. kolovoz 2008. (CEST)

Sorry, ali meni "drzava u procesu nastajanja" vise odgovara 1., a ne 21. stoljecu :). Kao, ono, plemena se okupljaju... :) --Pancho W. Villa (razgovor) 12:12, 26. kolovoz 2008. (CEST)

Kosovo na ostalim wikipedijama i svodjenje istine na stav javnosti

arapski: Kosovo ... je fokus politickog spora Srba i Albanaca ... Albanci proglasili drzavu

njemacki: bla bla ... regija ... koju Srbi smatraju svojom ... proglasila samostalnost

bugarski: Drzava u procesu priznavanja

ceski: Kosovo je teritorij na Balkanu. Prema jednostranoj deklaraciji o neovisnosti, Kosovo je drzava. Neke od drzava su se izjasnile o ovoj neovisnosti, druge jos nisu. Prema srpskom ustavu, Kosmet je njihova pokrajina, integralni dio Srbije...

danski: Kosovo je podrucje koje je 17. 2. 2008. proglasilo samostalnost. Do tada je bila juzna srpska pokrajina, pod administracijom UN-a od 1999. Do sada su je priznale 4x drzave, ukljucujuci Dansku.

nizozemski: Kosovo je de facto neovisna drzava na Balkanu. Kosovo je unilateralno proglasilo samostalnost 17.2. 2008. Neovisnost nije potpuna priznata od strane medjunarodne zajednice. Kosovo je autonomna pokrajina Srbije, iako Srbija nema nikavih stvarnih ovlasti na Kosovu.

finski:Kosovo je drzava na Balkanu. Proglasila je neovisnost od Srbije i nazvala se Republika Kosovo. Medjunarodni status Kosova je kontroverzno pitanje. Mnoge su drzave priznale Kosovo, dok se druge tome protive.

grcki: Kosovo je regija na Balkanu (bivsa srpska pokrajina) koja je od 1999. pod protektoratom UN-a i pod vojnom kontrolom NATO-a. Kosovo je 17.2.2008. proglasilo neovisnost od Srbije.

talijanski: Kosovo je autonomna pokrajina Srbije pod upravom UN-a koja je jednostrano proglasila neovisnost 17.2.2008. Po srpskom ustavu, Kosovo je srpska pokrajina imena "Kosovo i Metohija".

engleski: Kosovo je de facto neovisna djelomicno priznata drzava na Balkanu, koju Srbija smatra svojom pokrajinom.

... da ne duljim previse, ocito je da "Milorad Pupovac", kako je to Kubura lijepo rekao, progovara iz mnogih Arapa, Nijemaca, Bugara, Ceha, Danaca, Nizozemaca, Grka, Talijana ... pa i iz pripadnika raznih naroda koji govore engleski. Jedino Finci idu Kuburi na ruku.

---

Poanta je - istina ne smije ovisiti o jeziku, ni o stavu javnosti. Ne moze se wikipedija pisati na osnovu politickog stava vecine citatelja. Pobogu, pa nismo mi Gloria ili Nova TV, da se moramo prilagodjavati citateljima i gledateljima, da bi smo im sto bolje uvalili reklame. Ovo je wikipedija, dakle, EN-CI-KLO-PE-DI-JA. Ne dnevni tisak, ne zuti tisak, ne komercijalna TV, ne sluzbene stranice bilo koje vlade, niti stranke.

Ako mi napisemo teskt koji je najvise pro-albanski od svih wikipedija, onda to moze znaciti jedno od slijedeceg:

1) Mi smo pametniji od Arapa, Nijemaca, Bugara, Ceha, Danaca, Nizozemaca, Grka, Talijana, suradnika engleske wikipedije, ...

2) Mi smo napaljeni kontra Srba i ima da im zapaprimo ovdje koliko god mozemo.

Sad je na vama da odlucite hocemo li se ponasati kao da je ovo enciklopedija, ili balkanopedija.

Mene, iskreno, boli ona stvar vise, jer mi je dosta borbe sa vjetrenjacama, bez icije podrske, i uvrjeda (Mostarac, Kubura ...) od strane svih kojima se ne svidjaju moji pokusaji da ovu wikipediju napravim takvom da na nju svi mozemo biti ponosni, po pitanju objektivnosti i neutralnosti, a kontra onih koji je zele svesti na mjesto gdje ce oni moci forsirati svoja politicka stajalista.

Eto vam, pisite sta hocete. Ja ocito ne pripadam ovdje. --Pancho W. Villa (razgovor) 07:29, 26. kolovoz 2008. (CEST)

Evo drugih primjera.
albanski: Kosova (shkurt: KS, KOS, Kosova), zyrtarisht Republika e Kosovës është shtet në jugperëndim të Ballkanit dhe kufizohet në veri me Serbinë, në jug me Maqedoninë dhe në perëndim me Republikën e Shqipërisë dhe Malin e Zi. Kosovo ... odnosno Republika Kosovo je država na jugozapadnom Balkanu i graniči na sjeveru sa Srbijom, na jugu sa Macedonijon i na zapadu sa Albanijom i Crnom Gorom. Kategorija: Shtete në Evropë (Države u Europi).
francuski: Le Kosovo ... est une république de l'Europe du Sud dont l'indépendance proclamée en 2008 n'est pas universellement reconnue. Le Kosovo n'est pas actuellement membre de l'Organisation des Nations unies. Kosovo je republika u južnoj Europi čija neovisnost, koju je proglasilo 2008., nije svugdje priznata. Trenutno nije članicom UN-a.
bošnjački: Kosovo ... je država u jugoistočnoj Evropi. Nezavisnost je proglašena 17. februara 2008. godine aklamacijom u kosovskom parlamentu u Prištini. Srbija čiji je dio Kosovo ranije bio se protivi ovoj odluci kosovske skupštine. Kosovo je država u jugoistočnoj Europi. Neovisnost su proglasili 17. veljače 2008. aklamacijom u kosovskom parlamentu u Prištini....
Par riči o "tome što drugi govoridu". Gomila wikica na inen jeziku pi*di o "građanskom ratu" u Hrvatskoj. Oli ćemo se povest za njiman? Jasno da nećemo. Bitno je da ne pišemo izvorna istraživanja odnosno da ne izmišljamo stvari. Kubura (razgovor) 10:44, 26. kolovoz 2008. (CEST)

Prvo, Kubura, malo mi je tesko povjerovati da si primjere uzeo s reda. Nije bas da si se pretrgao uzeti neutralan uzorak. Odabrao si 3 koja tebi odgovaraju. Ja sam isto tako mogao uzeti srpsku za primjer, pa nisam, jer znam da je to besmisleno i nista ne dokazuje. Ali, vidim da ti nisi sliejdio moju logikum, pa si uzeo albansku i bosnjacku, ciji suradnici sigurno nece uzimat zaozbiljno ikakve srpske argumente. Valjda nisi imao ozbiljnije argumente? Jedino sto ti ovdje vrijedi je francuski primjer.

Drugo, argument o "građanskom ratu" u Hrvatskoj uopce nema veze s ovim problemom. U slucaju Kosova cinjenice su poznate i nepobitne:

1. Kosovo je bila srpska pokrajina, bez pravnih osnova (ustav iz 1974.) za samostalnost. U moralne osnove ne ulazim, jer nisu definirane medjunarodnim pravom. Moje misljenje o tome je nebitno. Kao i tvoje!

2. Kosovo je proglasilo samostalnost

3. Vrlo velik broj drzava, ukljucujuci mnoge utjecajne drzave, priznaju Kosovo

4. Rusija, Kina, Srbija i ostale je ne priznaju i blokirat ce pristup mnogim organizacijama

5. Kosovske institucije nisu posve samostalne i ne kontroliraju cijeli teritorij

Kod Kosova, problem se svodi na to kako sloziti uvodni dio s obzirom na ove 4 nepobitne cinjenice. Hrvati, Srbi, Albanci, Kazahstanci, Englezi ili bilo koji, pod pretpostavkom da nisu nepismeni, mogu sami donijeti neki zakljucak i sloziti uvod na osnovu ovih cinjenica. Cinjenica da su uvodi slozeni ovako kako su slozeni govori nesto o tome kako problem formuliranja uvoda rjesavaju neutralni promatraci, bez emocija (sto se ne bi moglo reci za srpske susjede).

Kod Dom. rata, problem za neupucenog suradnika na xy wikipediji je beskonacno slozeniji, ukljucuje (ne hvatajte me za svaku rijec, gledajte poantu) problem vremena raspada Jugoslavije (je li rat poceo u Yu ili u Hrv?), formalnog i stvarnog sudjelovanja Srbije u ratu, koji je general odakle dosao i od koga je primao placu ... milijun stvari koje mogu nekog Francuza, Portugalca, Armenca mogu zbuniti. Dakle, tvoju usporedbu sa Dom. ratom mozemo posve zanemariti.

Ponavljam svoj stav: Kosovo jest drzava, barem u odredjenom pogledu, ako ne u svakom. Nije pitanje treba li spominjati da je drzava, nego trebamo li napisati "drzava" bez ikakvih ograda, izjednacavajuci ga time s drugim "normalnim" drzavama.

--Pancho W. Villa (razgovor) 11:24, 26. kolovoz 2008. (CEST)

»Ako uzmemo najjednostaviju definiciju pojma države iz rječnika: "političko-pravna, međunarodno priznata upravna organizacija s punim ili ograničenim suverenitetom, s različitim oblicima vladavine i uređenja", onda je definitivno možemo primjeniti i na primjeru Kosova. Kosovo je država, ali nema (još uvijek) puni suverenitet.«

Kosovo je država. A ogradit ćeš se tako što će se navesti da ju je priznalo 46 država, ali Srbija ne priznaje taj čin, kao i druge države koje odbijaju priznati Kosovo. U čemu je problem. Zašto se mora forsirati neka "sklepana" definicija koja je sama po sebi sporna, kad se sve lijepo da opisati rečenicama? --Suradnik13 (razgovor) 11:32, 26. kolovoz 2008. (CEST)

Stvar je u tome što je za veliku većinu od 192 članice UN kosovo sastavni deo srbije. U internacionalnom kontekstu nezavisne enciklopedije, reći za kosovo da je država u samom uvodu je sve osim neutralno i korektno. --Tadija (razgovor) 18:38, 30. svibnja 2010. (CEST)

Gledan sad ovo [6]. Dobro, šta je ovo? Upadanje radi uređivačkog rata? Čemu?
O kojoj "velikoj većini" zemalja UN?
69 država je izričito priznalo, 5 je najavilo priznanje.
17 je izričito protiv.
Neutralni nisu protiv. Tako se ne radi o "velikoj većini". Znači, 69:17, odnosno 74:17.
Međunarodni sud pravde je rekao svoj stav o zakonitosti odluke, a imajmo na umu na što je ukazao Vojislav Koštunica [7], na jedan pravni akt srbijanske Vlade.
"U Protokolu o suradnji između Ministarstva unutarnjih poslova i Euleksa vlast Srbije priznala je postojanje granice između Srbije i Kosova. Granica je ključni atribut državnosti, a ovaj sporazum utvrđuje prekograničnu suradnju Srbije i Kosova.", naglasio je...Vojislav Koštunica". Kubura (razgovor) 22:22, 2. kolovoza 2010. (CEST)

Nažalost, to nije tačno. Svaka država koja Republiku Kosovo nije priznala kao nezavisnu samim tim je iskazala svoju volju. Ne postoji neutralan stav. Da ili ne. Prema tome, 192 - 75 = 117 država za koje je Kosovo deo Srbije. Samim tim, ovaj uvod umalovažava većinu svetske i političke populacije nametljivim i netačnim stavom da je Kosovo samo država. Na engleskoj wikipediji je pre par nedelja došlo do podele članka Kosovo na Republic of Kosovo i Authonomous Province of Kosovo and Metohija nakon što smo doneli odluku da je tako najbolje i najneutralnije rešenje. Zamoliću vas da mi kažete argumente zašto ovde piše samo ovako, pored toga što je Pancho W. Villa izneo brojne kvalitetne argumente protiv. Sasvim je očito da ovako nije neutralno. --WhiteWriter (razgovor) 01:18, 23. ožujka 2011. (CET)

Dakle, pošto nisam napisao, moj predlog je da se samo doda "djelomice priznata" pre reči država, jer je pre svega uvod osnovna stvar za dobru i kvalitetnu neutralnost članka. --WhiteWriter (razgovor) 15:40, 24. ožujka 2011. (CET)

Obrazovanje na Kosovu

Kosovo

Ovaj članak ili dio članka, djelomično ili uopće nije preveden s albanskog jezika. (Rasprava) Pomozite u prijevodu vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika.

sq:Arsimi në Kosovë. Arsimi në Kosovë zhvillohet në institucione shoqërore dhe private. Mësimi në shkollat fillore në Kosovë mbahet në pesë gjuhë: në gjuhën shqipe, serbe, boshnjake, turke dhe kroate. Kubura (razgovor) 09:35, 26. kolovoz 2008. (CEST)

Ma di je oni suradnik sta se bori za to da ovdi svi pisemo hrvatski. Nikako se ne mogu sitit koji je to. :) --Pancho W. Villa (razgovor) 12:15, 26. kolovoz 2008. (CEST)

Tako je, ovaj redak triba privest. Kad si tako revan, onda vrati pridloške koje si maka {{prijevod-srp}} i {{prijevod-boš}} sa mista di san ih bia stavia. Kubura (razgovor) 14:04, 29. kolovoz 2008. (CEST)

Evo i ja da napišem da mislim da je ovakvo sada stanje potpuno POV. Zastupa samo jednu stranu u sporu. Ako bi smo krenuli tim stopama, na sr-wiki bi pisali o Rep. srpskoj krajini da je bila nezavisna drzava okupirana od Hrvatske npr. Mislim da bi smo na wikipediji trebali poštovati POV i bilo šta predstaviti na oba načina --Jovan Vuković (razgovor) 23:24, 17. rujna 2010. (CEST)

Sta se desilo sa clankom???? Ne mogu ga popraviti. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Kumrovec (razgovor • doprinosi) 13:32:15, 14. lipnja 2011. (CEST)

Sad je sve u redu.--MaGa 20:35, 14. lipnja 2011. (CEST)

Države Evrope

U čemu je razlika između Abhazije i Kosova? U broju država koje su ih priznale? Pa postoji mnoštvo regiona koji su blizu Kosova po priznanju pa ih ne navodite kao nezavisne. Ni Rusi ne navode Abhaziju kao nezavisnu iako su je priznali. Sve ostale na spisku nezavisnih su vam članovi UN osim Vatikana (zna se zašto) i Kosova.--Marko rajkovic (razgovor) 17:04, 1. veljače 2012. (CET)

Demonim za osobu iz Kosova

Može li netko objesniti što znaći "Kosovar"? Po Hrvatskom jezičnom savjetniku (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 1999) osoba sa Kosova je Kosovljanin(Kosovljanka) ili Kosovac(Kosovka). Termini nisu etnički. CudovitiKljunas (razgovor) 10:21, 20. ožujka 2012. (CET)

Kosovar je albanski naziv, Kosovac srpski, a hrvatski si ti naveo. Eto to ti je sve. --Zeljko (razgovor) 11:54, 20. ožujka 2012. (CET)

Fidži

Fidži priznao neovisnost Kosova. +1

89.172.193.225 01:42, 20. studenog 2012. (CET)

Vlast u kosovskom parlamentu.

Nasuprot sledećem redu iz uvodnog pasusa, deo Srba sa Kosova učestvuje u vladi Kosova:

"Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda."

Po ustavu Kosova Član 96-3. i 96-4., bar 1 ministar, i 2 zamenika ministara moraju biti iz Srpske zajednice, bez obzira na glasačku većinu.

Predsednik Pokreta Samoopredeljenja, Aljbin Kurti, i dalje radi na sastavu vlade odabrane oktobra 2019. Članovi srpske zajednice prošle vlade bili su: Dalibor Jevtić, Nenad Rikalo, Adriana Hoźič, i Ivan Todosijević iz stranke Srpska Lista.

Iz pomenutog razloga, mislim da ovaj red nije potpuno precizan, i preporučujem izmenu koja bi tačnije oslikala uticaj srpskih političara u kosovskoj vladi. Doriclazar (razgovor) 01:26, 23. siječnja 2020. (CET)

Ratni zločini Miloševića u uvodu.

Iako je jasna povezanost Miloševićevog režima sa formiranjem UČK, nevezanim optužbama protiv predsednika SR Jugoslavije nije mesto u uvodu članka o Kosovu.

"Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskog albanskog stanovništva Kosova."

Šta bi ovo trebalo da znači? Povod za formiranje države bio je rat? Šta se podrazumeva pod "Srbija" 1998 i 1999? SRJ? Srbija bez Kosova? Srbija bez Vojvodine? SRJ + Republika Srpska - Crna Gora?

"Međunarodna zajednica je na to reagirala vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ovo bombardiranje zračnog bombardiranja Srbije i Crne Gore."

NATO bombardovanje je započeto pre rasprave sa ondašnjim članicama Veća Sigurnosti Ujedinjenih Nacija, tako da je to bila reakcija NATO pakta, ne međunarodne zajednice.

"optužnica je obuhvaćala istrjebljivanje i ubojstva ne-Srba, u prvom redu Bošnjaka i Hrvata koji su živjeli na području Banja Luke, Bihaća, Bijeljine, Bileće, Bosanske Krupe, Bosanskog Novog, Bosanskog Šamca, Bratunca, Brčkog, Čajniča, Doboja, Foče, Gackog, Sarajeva (Ilijaš), Ključa, Kalinovika, Kotor Varoši, Nevesinja, Sarajeva (Novi Grad), Prijedora, Prnjavora, Rogatice, Sanskog Mosta, Srebrenice, Teslića, Višegrada, Vlasenice and Zvornika; stavljanje tisuća civila u zatvore u uvjetima koji su bili sračunati na njihovo fizičko uništenje, kroz neadekvatnu prehranu, teški rad, nedostatnu medicinsku skrb, te stalna fizička i psihička zlostavljanja, uskratu građanskih prava Bošnjacima i Hrvatima na području pod srpskom kontrolom i njihovo prisilno iseljavanje s tog područja. Suđenje nije okončano zbog Miloševićevog samoubojstva u pritvoru u Haagu."

Činjenice su sledeće: Zvanično, Milošević je preminuo od srčanog udara, i iz tog razloga presuda nije donešena. U presudi Radovana Karadžića, ni "Srbija" ni Slobodan Milošević nisu pomenuti kao odgovorni za ratne zločine u Bosni i Hercegovini.

Preporučujem detaljnu izmenu, ili potpuno brisanje ovog paragrafa, Doriclazar (razgovor) 01:26, 23. siječnja 2020. (CET)

@Doriclazar Da apsolutno,ovde se pokazuje koliko je ovaj članak polovično tačan.Napisali su "Sudjenje nije okončano zbog Miloševićevog samoubistva u hagu". A to je daleko od činjenica. 109.245.34.77 00:09, 5. travnja 2023. (CEST)

Vandalizam ili ne (Međunarodni sud o Kosovu)

Na temelju mišljenja Suradnik:Ernies73 (razgovor) da su moji prijedlozi u vezi s mišljenjem Međunarodnoga suda o Kosovu vandalizam (https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kosovo&oldid=5887438), pokrenuo sam ovu temu za razgovor. --Savasampion (razgovor) 21:15, 25. svibnja 2021. (CEST)