Razgovor:Kvantna mehanika

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Kvantna mehanika.
Rad na člancima


Natuknice, u popriličnom kaosu:

Ako neto mislis da ovo ipak treba vratiti, neka vrati na Kvantna mehanika:

Kaos, malo veći! --Sanya 21:38, 4. svibnja 2006. (CEST)



-elektromagnetno zračenje u nekim fizičkim procesima pokazuje valna svojstva(ogib i

inteferencija), a u nekim čestična (elektromag. zrač. se ponaša kao da je roj sićušnih zrnaca 
elektromag. Energije – fotoni) ; valno-čestićna priroda – kvantno ponašanje

-FOTOELEKTRIČNI UČINAK-pojava da elektroni izlijeću s površine metala izloženoga

elektromagnetnom zračenju ; takve elektrone nazivamo fotoelektronima

-pojava fotoelekt ućinka na određenoj vrsti metala ovisi o frekfenciji elektromag zrač ; za

svaki metal postoji neka granična frekfencija elektromag zrač – ako je frekf elmag zrač veća 
od te vrijednosti javlja se fotoelekt učinak, a ako je manja tada ga nema

-kristalna ionska rešetka sprječava bijeg elektrona iz metala ; izlaz elektrona iz metala

sprečava privlačna električna sila koja djeluje između tog elektrona i sloja obližnjih pozit. 
iona na površini metala- vuče elektr. natrag u unutrašnjost metala

-slobodni elektroni mogu izaći iz metala samo ako dobiju kinetičku energ. veću od energ

vezanja, pritom elekt obavi rad(izlazni rad) jednak energ vezanja u tom metalu

-izlazni rad-najamnja energija koju elektron mora imati da bi napustio unutrašnjost metala;

karakteristika je određenog metala i različit je za različite metale

- 1eV - ona energija koju stekne elektron ubrzan naponom od jednog volta ( 1.6 * 10 -19 ) [J] -A. Einstein-objašnjava fotoel. efekt uvodeći novi pojam fotona ili čestice svjetlosti

 -postavio teoriju da pri fotoelekt učinku elektromag zračenje koje pada na metal djeluje tako
  kao da se sastoji od roja malih nedjeljivih zrnaca elektrom energ(kvanti elmag zr ili fotoni)

-Foton u sudaru sa elektronom predaje elektronu svu svoju energiju koju elektron djelomice

troši na svladavanje izlaznog rada, a ostatak nosi u obliku kinetičke energije

-energija fotona proporcijalna je frekfenciji elektromag zračenja,a koeficijent proporcionaln je

Planckova konstanta

-crno tijelo-ono tijelo koje absorbira svo zračenje koje na njega padne -Wienov zakon -uspostavlja vezu između apsolutne temperature crnog tijela i valjne duljine

na kojoj je snaga zračenja maksimalna ; -umnožak apsolutne temperature crnog tijela i valne 
duljine na kojoj je snaga zračena maksimalna je konstanta

-Stefan-Boltzmannov zakon-snaga zračenja apsolutnog crnog tijela razmjerna je površini i

četvrtoj potenciji apsolutne temperature

-Kirchoffov zakon-omjer izlazne snage zračenja i koeficjenta absorpcije tog tijela konstantan

je za sva tijela u termodinamičkoj ravnoteži (vrijedi za bilo koju temperaturu tijela i za bilo 
koju valnu duljinu EMZ) ; -termodinamička ravnoteža - tijelo će uspostaviti zajedničku 
temperaturu izmjenom energije putem elektromag zračenja ; svako tijelo je i abmitor i 
absorber (dobar apsorber je i dobar emiter)
-C.Huygens-svjetlost ima valnu prirodu(interferencija,difrakcija,polarizacija)
 I. Newton-korpuskularna priroda svjetlosti-svjetlost je roj čestica

-na temelju radova Wiena,Boltzmana,Štefana,Plancka=>A.Einstein-svjetlost je dualne prirode -EM valovi(zračenje)međudjeluju s česticama tvari kao roj čestica,a prostorom se šire kao

valovi ; na temelju toga što se snop elektrona ogiba na rubu zapreke zaključujemo da elekt u 
gibanju pokazuju valna svojstva, to se iskazuje tako da se svakoj slobodnoj čestici u gibanju 
pridruži odgovarajuči val koji se zove de Broglijev val

-Louis De Broglie-valan duljina λ pridružena elektronu obrnuto je proporcionalna količini

gibanja p, a koeficijent proporcionalnosti je Planckova konstanta h

-de Brogliejeva relacija vrijedi i za snopove svih čestica na razini atoma (protona, neutrona,

atoma, pa i za snopove molekula)

-Kvantna fizika-bavi se prirodom na maloj skali dimenzija (molekule, atomi) -promatrati česticu znači primati svjetlost koja se od čestice odbila -između em zrač i čestica tvari postoje i bitne razlike (foton-nikad ne miruje(giba se brzinom

svjetlosti), mogu se stvarati i poništavati(u fizik proces ukupni broj fotona nije očuvan ; 
čestica-može se gibati različitim brzinama(manjim od brzine svjetl) pa i mirovati, temeljne 
čestice tvari ostaju očuvane (u fizikal proces ukupan broj čestic je očuvan))

-kad je valna duljina pridružena čestici mnogo veća od sam čestice-valno ponašanja (ogib i

inteferencija) ; i za makroskopska tijela vrijedi de Broglijeva relacija no ta tijela imaju 
izvanredno male valne duljine tako da je njihovo valno ponašanje nezamjetljivo

-putanju makroskopskih tijela određujemo tako da predmet fotografiramo u kratkim vrem

razmacima (moramo to tijelo osvijetliti)

-u kvantnoj fizici čestice se ne gibaju po nekim određenim putanjama -ne možemo odrediti putanju čestica na razini atoma – da bi odredili njegovu putanju trebalo bi ga fotografirati i osvjetljavati,no valna duljina svjetlosti puno je veća od promjera elektrona

(ne možemo razaznati objekt),zato bi smo trebali upotrebljavati gama-zračenje(ima milijardu 
puta manju valnu duljinu nego svjetlost) – no fotoni gama-zračenja imaju vrlo veliku energiju
pa bi takav foton pri naletu na elektron promijenio njegovo gibanje

-promatranjem objekta malih dimenzija drastično utječe na stanje gibanja tog objekta tako da o putanji u klasičnom smislu ne možemo govoriti(putanja kao pojam nema smisla u kvantnojf -u opisivanju gibanja u kvantnoj fiizici čestici se pridružuju de Brogliejevi valovi -de Brogliejeve valove opisujemo pomoću matematičke funkcije -valna funkcija-označuje se

grčkim slovom psi  - nije moguće neposredno mjeriti valnu funk , ono što se može mjeriti jest
kvadrat apsolutne vrijednosti valne funkcije      - znači vjerojatnost nalaženja čestice u 
određenom položaju u prostoru

-Max Born – interpretacija ili značenje valne funkcije psi -gustoća vjerojatnosti da se

elektron nađe u određenoj točki prostora u nekom trenutku vremena

-elektron se unutar vodikova atoma giba tako da se može nalaziti u bilo kojoj točki atoma(ne

giba se po nekoj određenoj putanji); kaže se da skup vjerojatnosti P elektrona u svim točkama
u atomu predočuje elektronski «kvantni oblak», gibanje elektrona u nekom stanju atoma  
opisujemo pomoću kvantnog oblaka  veća je vjerojatnost da se elektron nađe na onim 
mjestima u atomu na kojima je veća gustoća elektron kvantnog oblaka (gdje je gustoća elekt 
kvan oblaka manja , manja je i vjerojatnost da se tamo nađe elektron)