Razgovor:Miroslav Filipović

Članak je napisan istina uz izvore, ali ipak u određenoj mjeri pristrano. Počinjeni zločini su činjenica i za svaku osudu, ali u članku nijednom rječju ne piše da je Filipović zbog svojih zločina izbačen iz franjevačkog reda nego da je "suspendiran i zatvoren", a poslije da je na Luburićevu intervenciju "oslobođen". To znači da je i dalje kao fratar i svećenik činio zločine, a to nije istina. Zbog tih užasnih zločina izbačen je iz franjevačkog reda i suspendiran kao svećenik. To treba jasno naglasiti u članku. Isto tako izvore citirane pod brojem 5, 7, 8, 9 smatram pristranima jer u njima se promiče nebuloza o 700 000 žrtava Jasenovca (poimenence ih je dosad identificirano nešto preko 75 000) i o navodnoj genocidnosti hrvatskog naroda i Katoličke crkve. Kao takav članak nije napisan u nepristranom duhu. --Flopy ^razgovor 10:19, 15. travnja 2010. (CEST)

Slažem se, ovaj članak treba temeljito preurediti.--Jack Sparrow (razgovor) 10:27, 15. travnja 2010. (CEST)

Fotografija

Za fotografiju [1] koja je ovdje: [2], ne zna se točna lokacija i da li su žrtve jasenovačke.

1. U Hrvatskom državnom arhivu je s opisom koji ne određuje ni mjesto ni vrijeme već: "Ustaše kolju nad jamom - skupnom grobnicom."
2. U knjizi Prva godina narodno-oslobodilačkog rata na području Korduna, Gline, Like, Gorskog kotra, Pokuplja i Žumberka, Zbornik III, Historijski arhiv u Karlovcu, Karlovac, 1971., lokacija za tu fotografiju se navodi: "Ustaška zvjerstva u Lici, 1942."
3. U knjizi Milana Bulajića Ustaški zločini genocida, knj. 2., Beograd, 1988., str 128-129. navodi se: "Ustaški koljači spremaju se da ubiju jednog zatočenika u Jasenovcu, 1942."
4. U knjizi Antuna Miletića Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945. Dokumenta. knj. 1., str. 107., stoji: "Jasenovačke ustaše na delu."
5. U knjizi Katalog izložbe: Jasenovac, sistem ustaških logora smrti - Jasenovac, autor izložbe i kataloga: Mladenko Kumović, Novi Sad, 1994. navodi se: "U leto 1941. jame u Istočnoj Hercegovini su napunjene hiljadama ubijenih Srba." (izvor za 1,2,3,4,5.: "Jasenovac Fotomonografija', Nataša Mataušić, Spomen područje Jasenovac, Zagreb, 2008. ISBN 978-953-99169-4-5, str. 38-40.--Rovoobo oboovoR 16:55, 3. travnja 2012. (CEST)

Problem je u tome što se za mnoštvo fotografija navodnih "ustaša" i "ustaških zločina" u partizanskim knjigama mogu pronaći najrazličitiji, a često čak i suprotstavljeni opisi.--Starčevićanac (razgovor) 22:14, 3. travnja 2012. (CEST)

Povjesničari će trebat puno truda i vremena da se takve i slične manipulacije razjasne. Tako i ta knjiga Nataše Mataušić Jasenovac Fotomonografija, Spomen područje Jasenovac, Zagreb, 2008. ISBN 978-953-99169-4-5, obrađuje te teme te manipulacije fotografijama. Npr. na str. 72-75., opisuju se fotografije zločina Nijemaca u Sloveniji, uz objašnjenje da su fotografije objavljene u Borbi, br. 15 od 29. studenoga 1944. uz članak "Osvetimo krv i patnje naše braće iz Slovenačkog primorja" a u kojem se navodi da su: "jedinice našeg IX korpusa ... uništile jedan njemački štab i u njegovoj arhivi pronašli ova tri strahovita dokumenta" te nastavlja: "U jednom selu, sjeverno od Trsta Nemci su odsekli glave dvoici naših rodoljuba." Fotografije su isto objavljene i u Izveštaju jugoslavenske državne komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača Međunarodnom vojnom sudu u Nürnbergu, tiskanom u Beogradu 1947. godine. U njemu su na str. 111 i 112 objavljene četiri fotografije koje prikazuju nekoliko različitih trenutaka navedenog događaja. Fotografije su objavljene u izvornom formatu (bez opotrebljavanja škara ili željeznog izreza) tako da se mogu razaznati lica vojnika u njemačkim odorama uz opis: "Zverskih lica, nasmijani nemački vojnici sekirom otsecaju glave dvojice zarobljenih boraca u Sloveniji i snimaju trenutak svog najvećeg zločinačkog zadovoljstva, trenutak udara sekirom".

Kasnije su fotografije objavljivane kao zločini ustaša. Nataša Mataušić navodi primjere:

1. Jedna od tih fotografija se pojavljuje u knjizi Milana Bulajića Ustaški zločini genocida, Beograd, 1988., str. 272-273. kao: "U toku Luburićeve ofenzive u Slavoniji augusta 1942. godine načinjen je ovaj snimak na kome se vide ustaše kako žrtvi odsecaju glavu sekirom." (fotografija je tako loše reproducirana da se odore vojnika koje bi upućibvale o kojim se postrojbama radi uopće ne prepoznaju)
2. Također i u knjizi Antuna Miletića Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945. Dokumenta. knj. 3., str. 222., kao: "Ustaše iz Jasenovca ubijaju sekirom žrtve."
3. Posljednji put fotografije su iskorištene na pokretnoj izložbi Spomen-područja Jasenovac pod nazivom "Mrtvi živima oči otvaraju" uz opise fotografija: "Činili su što nitko nije; Stravično ogledalo ustaškog zločina"; odnosno: "Živima za pamćenje: Glave jasenovačkih logoraša u Gradini".

Originalne fotografije se čuvaju u Muzeju novejše zgodovine u Ljubljani (inventarni brojevi: 169/1,2,3,5,6,11 i 12).--Rovoobo oboovoR 00:31, 4. travnja 2012. (CEST)