Razgovor:Muhamed

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Muhamed.
Rad na člancima
Pismohrane:

" Islam inače, kao prethodne proroke, ne samo da priznaje, nego i štuje i sve Starozavjetne proroke, od Adama (Adem), preko Noe (Nuha), Abrahama (Ibrahim), Mojsija (Musa); pa do samog Isusa Krista (Issa)."

Ovo je netočno i zahtijeva doradu - naime, islam ove likove iz Tore i Novog zavjeta naziva prorocima - u židovstvu Adam nije prorok, niti je u kršćanstvu Isus prorok... pretpostavljam da je članak preveden iz nekog islamskog izvora pa ne da nije objektivan, već je netočan.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 24.215.183.102 (razgovordoprinosi)



Netocan nije prava rijec u ovom slucaju. Pitanje je stanovista koja se djelomicno razlikuju, a tu je predstavljeno islamsko. (Nazivali ih prorocima ili ne, islam ih prije svega naziva poslanicima, vjerovjesnicima,) u islamskom ucenju svi oni imaju istu funkciju - prenosenje Bozije objave ljudima. Sa islamskog stanovista, kljucna je potvrda da su ti likovi zaista bili "prenosnici" poruke koja dolazi od Boga i da se njihova ucenja sustinski ne razlikuju. Razlike u terminologiji su manje bitne, sa napomenom da je za muslimane rijec prorok cesto pogrdna i da bi ispravan naziv bio poslanik. 141.136.150.246 01:10, 24. svibnja 2015. (CEST)[odgovori]

Kur'an Casni kaze:

2.136.Recite: "Mi vjerujemo u Allaha i u ono što se objavljuje nama, i u ono što je objavljeno Ibrahimu, i Ismailu, i Ishaku, i Jakubu, i unucima, i u ono što je dato Musau i Isau, i u ono što je dato vjerovjesnicima od Gospodara njihova; mi ne pravimo nikakve razlike među njima, i mi se samo Njemu pokoravamo."— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 85.107.83.239 (razgovordoprinosi)



Ljudi, nemojmo se prepirati, nego popravimo tekst! Malo međureligijske tolerancije, molim :) Inače, tekst izgleda kao da je napisan "u jednom dahu" i slažem se da mu je potrebna dorada na više mjesta. Selam alejkum!— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Ana-sara (razgovordoprinosi)



Ne može biti niti jedna slika koja prikazuje Muhameda.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 89.146.150.25 (razgovordoprinosi)

Negdje ipak može: njem., eng. ali i ovdje: farsi; sama slika na iranskoj Wikipediji: [1]! Inače u Wikipediji postoji tradicija neutralnosti i doslovnog nepoštivanja običaja religija, npr. za Islam:
Calling a book "Holy" is making a value judgement that is inappropriate to Wikipedia (w:en:Wikipedia:Manual of Style (Islam-related articles)).
Lijep pozdrav, --dnik 01:17, 5. siječanj 2008. (CET)
  Kršćanstvo je najmnogoljudnija religija na Svijetu, a islam je druga
(naziv religije piše se malim početnim slovom, dakle: islam). Pri
tom računanju kršćanstvo se ne dijeli na denominacije i crkve
(katoličanstvo, pravoslavlje, protestantizam itd), kao što se
ne dijeli ni islam (suniti, šijiti...). Musa se deklinira:
Musa, Muse, Musi, Musu, Musa, Musi, Musom, a ne:
Musa, Musaa, Musau, Musaa, Musa, Musau, Musaom. Isto vrijedi
i za deklinaciju Ise i svih muških imena na a. Taj drugi oblik
redovito nalazim u bosanskim tekstovima i ne mogu se tome načuditi,
jer takva je deklinacija jako nakaradna u južnoslavenskim jezicima.
Kao da je to palo u ruke nekom strancu. To je obična a-deklinacija,
dobro poznata u gramatici, a još bolje poznata u narodu. Naime,
nijedan bosanski seljak neće reći da je nešto dao svom jaranu Musau
nego Musi. Valjda neki naivci misle da vrijede druga pravila kad je
riječ o poslanicima. Valjda bi im oni djelovali preobično.
        Za nemuslimane   ne vrijedi zabrana prikazivanja Muhamedovog lika,

kao ni specifične zabrane iz bilo koje druge vjere. Nametljivo je takvo nešto i spominjati. Npr. kad (nesvjetovni)muslimani prave film o Muhamedu, neka ne prikazuju njegov lik, to je njihov problem, ali kad film rade nemuslimani, bilo bi sasvim besmisleno i umjetnički promašeno ne prikazati mu lik. Suprotno bi bilo jednako apsurdno kao kad bi primjerice kršćani od njih tražili da za Isusa kažu da

je sin Božji.141.136.150.246 01:10, 24. svibnja 2015. (CEST)[odgovori]