Razgovor:Novosadski dogovor

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Novosadski dogovor.
Rad na člancima
Pismohrane:

Pristranost[uredi kôd]

Smatram krajnje bezobraznim da se miče moja preinaka zbog tobožnje pristranosti dok je izvorni članak očito pristran. Po ovom članku ispada da je unifikacija jezika počela nakon NOB-a što je notorna neistina i laž. U poveznici koju sam naveo, vidi se da pisani korijeni sežu u 1850. (a možda i prije toga). U Kraljevini Jugoslaviji se jezik nazivao srpsko-hrvatsko-slovenačkim. Sve što sam napisao stoji, Novosadski dogovor logični je nastavak dotadašnjih jezičnih zbivanja sviđalo se to komu ili ne (ni meni se ne sviđa, ali je tako). Isto tako, ovaj sadašnji pristrani članak daje naslutiti da se jezik unificirao mimo volje hrvatske strane, što je isto tako laž. Stoga sam gospodinu koji mi je prebrisao članak uputio pitanje da se o njemu izjasni i ne učini li to do 12. prosinca ujutro, vraćam svoj članak nazad.Brunislav 08:51, 11. prosinac 2006. (CET)

Ja nisam ovog suradnika nazivao bezobraznim ni ikakvim drugim imenima, pa molim da se i on prema meni jednako odnosi. Zašto je njegova izmjena uklonjena, objašnjenjo je na njegovoj stranici za razgovor, a ukoliko želi unositi promjene, to je svakako moguće i dobrodošlo, ali ne tako da u potpunosti obriše prethodno mišljenje. U izmjeni koju je ovaj suradnik napravio nigdje se nije vidjelo da je oko Novosadskog dogovora bilo i nekih kontroverzi, prije, za vrijeme i nakon njegova potpisivanja (što je, primjerice, s povlačenjem potpisa?).--Donatus 09:26, 11. prosinac 2006. (CET)

Možda bolje da se o ovom članku razgovara na ovom mjestu. Dakle, pristrano je bilo brisanje uvodnog dijela ovog članka, bez ikakva obrazloženja. Drugo, istina je da si napisao da je »svaka strana imala svojih primjedbi na dogovor«, no to si napisao u dijelu koji govori o pripremama za njegovo potpisivanje, pa izgleda kao da su baš svi bili na kraju složni i da su te primjedbe riješene. Znamo da je kasnije došlo do povlačenja potpisa nekih potpisnika s hrvatske strane. Nije li to znak da je u doba potpisivanja bilo riječi o nekoj prisili? Priznajem da je tvoja inačica članka pisana boljim jezikom, i da su neki podaci iz nje doista potrebni u ovom članku, ali ne mogu prihvatiti da je Novosadski dogovor bio nešto što je prirodno slijedilo u razvoju bilo srpskog, bilo hrvatskog jezika. Da nije bilo prisile, hrvatski se jezik mogao slobodno razvijati, baš kao što je to bio slučaj i sa slovenskim. Zar prema slovenskom nije bilo »političkih prijetnji razvoju jezika od strane susjednih neslavenskih zemalja«? Pa se svejedno nije nastavilo njegovo »prirodno« približavanje hrvatskom jeziku ili srpskom jeziku. A da ne govorimo o makedonskom jeziku. Novosadski dogovor, dakle, ne može se opravdati takvim prijetnjama.--Donatus 10:32, 11. prosinac 2006. (CET)

Uvodni dio ovog članka nema nikakve veze s Novosadskim dogovorom nego je nekakvo lamentiranje o partiji i o tome koje je izraze partija pokupila iz Kominterne. To smatram nepotrebnim i smatram da se treba ukloniti jer upravo čitatelja navodi na pomisao da je uvođenje internacionalizama dokaz unifikacije (što je, dakako, najobičnija glupost jer bi se onda danas govorilo i pisalo Motovunski filmski festival, a ne Motovun Film Festival).
Naravno da kad se potpisuje dogovor nitko nije posve zadovoljan. Ukoliko je to problem, rado ću dodati da su neki potpisnici bili nezadovoljni usvojenim rješenjem. To povlači li netko potpis prije ili kasnije može biti i znak oportunizma povlačitelja potpisa, a ne samo toga da se uistinu radilo o prisili. Osim toga, tko je u ovom slučaju vršio pritisak i s kojim ciljem? U doba donošenja Novosadskoga dogovora, već je cijelo stoljeće prošlo s ciljem ujedinjavanja dvaju jezika u jedan. Ta odluka, kad je donesena (1850.), bila je politička (što sam i napisao), kao što je politička odluka bila i 1990. da se ide u razdvajanje jezikâ. Odluka iz 1954. nije bila nikakav zaokret već naprosto ono što se moglo očekivati, dakle uslijedila je nakon stoljeća ujedinjavanja s ciljem da se to i okonča. Naglašavam da je moje mišljenje da je prva odluka iz 1850. bila pogrešna, ali to je moje mišljenje koje pišem ovdje, a ne u članku. Da potpisnici sporazuma nisu bili "uvlakači" (koji su kasnije govorili da ih je netko na nešto silio), mogli su se sa Srbima dogovoriti da se ide sa zasebnim razvojem. Što se tiče opasnosti od utjecaja neslavenskih jezika oni jesu bili razlogom što je do ovoga procesa uopće i došlo (zajedno s političkom voljom s obje strane). To je imalo veze s onim mojim uvodnim dijelom i ta prijetnja je završila 1918., a ja sam eksplicitno napisao da je unifikacija osnažena upravo nakon 1918.
Što se tiče Robertina dodatka, smatram da o tome treba napisati zaseban članak.
Brunislav 13:23, 11. prosinac 2006. (CET)
Naravno vrhunac gluposti je da je dogovor sklopljen jer je SKJ (a ne KPJ) uvodila internacionalizme. Pa internacionalizmi bi se uvodili i bez te stranke. Jel' možda Sanader komunist? Koliko je puta pred kamerama izgovorio "riječ" "stupidno"?Brunislav 13:30, 11. prosinac 2006. (CET)

»Mogli su se sa Srbima dogovoriti da se ide sa zasebnim razvojem«??? Zar ti u to doista vjeruješ? Zanima me na kojem bi otoku završili da su se 1954. usudili suprotstaviti toj liniji? Ne može se pisati o tome kao da su uvjeti tih godina bili bajni, a sve je prolazilo u slozi u razumijevanju. Robertin dodatak upravo stoga pripada ovamo, jer oslikava kakvo je bilo stanje, čim se moglo malo slobodnije izražavati svoje mišljenje. Istina je da bi se o tom dodatku mogao napisati i opširniji članak, no ovo što je napisano ovdje, potrebno je ovdje.--Donatus 14:37, 11. prosinac 2006. (CET)

Naravno da su se mogli dogovoriti. Zašto bi završavali na nekomu "otoku"? Kao da je pitanje jezika bilo političko pitanje. Da se zaista nije smjelo dogovoriti drugačije, da je komunistima bilo važno kako će se jezik zvati, niti bi u hrvatskim jedinicama NOB-a službeni jezik bio hrvatski, niti bi Ustav FNRJ bio napisan hrvatskim jezikom, niti bi Hrvatsko filološko društvo izdavalo časopis "Jezik" s podnaslovom "časopis za kulturu hrvatskog književnog jezika. Prema tome, ako je vlastodršcima bilo svejedno, onda su se i ovi mogli dogovoriti drugačije. Ukratko, s obzirom da nemate valjane argumente, vratit ću svoj članak, malo prerađen tako da dodam rečenicu da se svi potpisnici nisu složili s potpisanim dogovorom, a u članak ću dodati i ove detalje vezane za status hrvatskog jezika između 1939. i 1954. To ću sve dodati samo ukratko, a ako inzistirate na proširenju, smatram da bi članku trebalo promijeniti naslov u "Razvoj hrvatskoga jezika u Jugoslaviji".Brunislav 12:00, 12. prosinac 2006. (CET)

Robertin dodatak mora ostati. Inače ću vratiti na tu inačicu. Ovo o slobodi s obzirom na jezik, stvarno je smiješno. A argumenti koje sam iznio gore ipak su argumenti.--Donatus 12:31, 12. prosinac 2006. (CET)

Evo, jesi li zadovoljan? Jasno sam rekao što je pozitivno, a što negativno. Dao sam čak i poveznicu na Deklaraciju.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Brunislav (razgovordoprinosi)

Mislim da je ovo puno bolji tekst no što je bio onaj prije tvoga prvog zahvata, ali bolji i od onoga što si u početku promijenio. Možda ono o anglizmima ne spada ovamo, ali neću dirati. Hvala na trudu!--Donatus 15:10, 12. prosinac 2006. (CET)

Na Robertin nagovor dodao sam poglavlja. Nadam se da tu nitko neće imati prigovora. I napravio sam malu korekciju kod deklaracije kako bi stajao njen službeni naziv.Brunislav 08:59, 13. prosinac 2006. (CET)

Privremeno Kurzivni tekst oslodođeno područje?[uredi kôd]

"Ubrzo po slomu Kraljevine Jugoslavije razvoj jezika krenuo je u dva smjera, od kojih je trend započet u Banovini Hrvatskoj nastavljen na privremeno oslobođenom području"

"Privremeno oslobođeno područje" je, pretpostavljam, NDH?--109.121.35.220 00:46, 5. lipnja 2011. (CEST)[odgovori]

Valjda se ne misli na to. Nego celukupan taj odlomak što je u kurzivu - ni ne čitah kurziv - verovatno je sve citat, a nigde nije navedeno da jeste. Samo taj fakat ukazuje na pozamašan propust. --77.105.29.21 07:54, 6. lipnja 2011. (CEST)[odgovori]

8. ili 10. prosinca[uredi kôd]

U izvornom tekstu dogovora (kako se može vidjeti i u danoj vanjskoj poveznici) piše doslovno ovako: "Potpisani učesnici sastanka koji je sazvala Redakcija Letopisa Matice srpske na završetku ankete o srpskohrvatskom jeziku i pravopisu posle svestrane diskusije održane 8, 9. i 10. decembra 1954. godine u Novom Sadu doneli su ove..." Isto tako, prije potpisa stoji: "U Novom Sadu, 10. decembra 1954." Mislim da je ovo veći dokaz od onoga što piše drugdje na Wikipediji. Valjda je originalan dokument najvažniji.Brunislav 22:05, 2. siječanj 2007. (CET)

Slažem se, i ja sam pronašla u knjigama taj nadnevak, uostalom potpuno je u duhu Wikipedije da se podaci mijenjaju i unose ispravni. --Roberta F. 23:35, 2. siječanj 2007. (CET)

Preimenovati u Novosadskih deset zaključaka[uredi kôd]

Dogovor? Meni se čini kako te osobe nisu imale ovlasti političkih tijela. Sve se pokušalo prikazati kao dogovor književnika i općenito radnika u kulturi. Dogovor dvije matice, rječnik dvije matice (R2M)... Može i kraći oblik Novosadski zaključci? -- Bugoslav (razgovor) dne 13. veljače 2012., 01:37 (CET)