Razgovor:Odleđivanje i zaštita od zaleđivanja zrakoplova

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Odleđivanje i zaštita od zaleđivanja zrakoplova.
Rad na člancima
Pismohrane:

Vrste leda[uredi kôd]

Naišao sam i na druge definicije, recimo u: „Aircraft Icing Handbook“, 2000., Safety Education and Publishing Unit, Civil Aviation Authority, Novi Zeland. Naišao sam i na članak Aircraft Icing, AOPA 2008., te na NASA rječnik. Nažalost, te definicije se ne poklapaju, tako da ne znam što zapravo napisati. Ali iz tih definicija ipak stječem dojam da je čak i proziran led samo ponekad stvarno proziran, tako da nisam siguran da se se zaista samo dodirom može otkriti.

Definicija koju navodi Dtom je iz „AEA Recommendations for De-Icing/Anti-Icing of Aircraft on the Ground“, koju sam našao na adresi [1]. I u njoj ima nekih proturječnosti: točka 3.3.5 navodi da se kod pothlađenih krila može pojaviti prozirni led, dok točke 7.1 i 7.2 kažu da se u takvim slučajevima pojavljuje mraz. DarkoS (razgovor) 15:54, 16. veljače 2012. (CET)[odgovori]

Otkrivanje čistog prozirnog leda je poseban postupak i provodi se isključivo dodirom ruke gornjih površina krila (u novim publikacijama striktno se navodi kako se ne smiju imati niti rukavice) u svim uvjetima kada do njega može doći (visoka vlaga u zraku i pothlađeno krilo). Na zrakoplovima kojima su motori na zadnjem dijelu trupa to je obavezno bez iznimke. Postupak se mora ponoviti i nakon de anti icinga kako bi bili sigurni da ispod anti-icing tekućine nema zaostalog leda. Mraz je u definicijama također opisan i točno se zna kada, gdje i koliko je dozvoljen.--D tom 16:12, 16. veljače 2012. (CET)[odgovori]
Izdanje koju DarkoS navodi je iz 2008. Edicije izlaze svake godine i svi uključeni u postupak moraju pratiti najnovija izdanja.--D tom 16:16, 16. veljače 2012. (CET)[odgovori]