Razgovor:Operacija Oluja

Kontradikcija

Bajlo daje na svom situsu (zadnji link) podatke o gubitcima HV. S druge strane, general Marinko Krešić je u emisiji, jučer emitiranoj, dao drugačije podatke. Što da se radi ? Mir Harven 18:46, 6 August 2005 (CEST)

Preuredbe

Sad je dosta materijala dostupno na mreži (npr. na http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/croatia/oluja/index.do, što bi trebalo spremiti jer večernji briše adrese), pa bi ovaj dosta siromašan tekst valjalo preurediti i dopuniti tekstom i slikama. Ja ću se, već jednom, toga prihvatiti-no, mogli bi i drugi. Materijal je tu. Mir Harven 10:10, 8 August 2005 (CEST)

zamjena velike slike

Predlažem da se velika slika stožera zamijeni sa Slika:Zapovjedni_stozer_Operacije_Oluja_480x862.jpg . --Ante Perkovic 08:06, 5. rujna 2005. (CEST)

Pitanje o poveznici

Link na "brijunske transkripte" (problematične, no, svejedno..) nije više dostupan zbog bezvezne organizacije Večernjaka koji nema arhivu. No, u žutom srpskom dnevniku "Glas javnosti" pojavljuju se ti transkripti kao feljton (npr. http://www.glas-javnosti.co.yu/danas/srpski/F05112802.shtml )-no, u celofanu kretenskih komentara i podmetanja. Da to stavimo-kao, bolje išta nego ništa- ili ne ? Mir Harven 20:22, 29. studenog 2005. (CET)

Link je sada na arhivi:http://arhiva.glas-javnosti.co.yu/arhiva/srpski/arhiva-index.html Zainteresirani ? Mir Harven 23:17, 14. prosinca 2005. (CET)

Okupiran

Molim vas možete li mi reči od koga je Hrvatska bila okupiratan. Samo lažete i mažete, pa Srbi i Hrvati su živeli tamo zajedno 200 godina dok nisu došli "neki" na višem položaju kojima je to smetalo. Ovde je umešana samo politika i ništa više... Molim vas berem jednom u životu budite ljudi i priznajte istinu u vezi Oluje i celog etničkog čišćenja Srba sa prostora Knina. --212.200.135.133 19:48, 22. lipnja 2006. (CEST)

Slobodno pročitaj sam: ICTY vs. Milošević [1], paragraf 86.

"Sva dela i propusti koji se terete kao teške povrede Ženevskih konvencija iz 1949. dogodili su se tokom međunarodnog oružanog sukoba i delimične okupacije Hrvatske."

Paragraf 106:

"U avgustu 1991. JNA je preduzela operacije protiv gradova u istočnoj Slavoniji, što je rezultiralo njihovom okupacijom od strane JNA i drugih srpskih snaga. Hrvatsko i drugo nesrpsko stanovništvo tih područja je prisilno proterano".

Paragraf 109:

"Raseljenim licima nije bilo dozvoljeno da se vrate u svoje domove, a ono malo Hrvata i drugih ne-Srba koji su ostali u područjima pod srpskom okupacijom proterano je sledećih meseci. Teritorija RSK ostala je pod srpskom okupacijom sve do 1995, kad su hrvatske snage u dve operacije povratile velike delove te teritorije."

--Seiya (razgovor) 18:10, 18. listopada 2010. (CEST)

Obogatiti tekst o "Oluji"

Budući da sam lijen za pisanje, umoran od wiki, a i ljeto je (kupanje itd.)-možda, ako tko ima interesa i vremena, neka popuni tekst o operaciji "Oluja" informacijama iz Večernjeg. Stavit ću poveznice, a ako nije dostatno, onda bih mogao i postaviti neke tekstove koje sam prije skinuo, na za to određen prostor. Među nazdravičarskim i praznjikavim pričama našao sam i ove, relativno konkretne, koje bi mogle ući u obradbu članka:

http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/croatia/oluja/index.do

http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/croatia/oluja/346281/index.do (linkovi se preklapaju, osobito oni na strani)

http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/croatia/oluja/347035/index.do

http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/croatia/oluja/346282/index.do

http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/croatia/oluja/346721/index.do

Dio linkova nije funkcionalan, pa ću poslati neke stranice koje se mogu, možda, iskoristiti (slike i ostalo-iaonako nisu više na Večernjakovom portalu). Mir Harven 14:31, 18. srpnja 2006. (CEST)

Izvrsno, samo šalji. Članak ću sigurno uređivati ja, a mislim da ima i drugih dragovoljaca. --Zmaj 14:43, 18. srpnja 2006. (CEST)

Ovo bi moglo kao potencijalna budućnost Vukovara koja se nije dogodila:

http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/croatia/Vukovar/416658/index.do Mir Harven 18:42, 18. srpnja 2006. (CEST)

Nije srušen ni jedan pravoslavni objekt?

Nije istina. Tko se provezao autom kroz Krajinu i brojao pravoslavne crkve koje i danas stoje spaljene, zna da je to notorna laž. Bila je spaljena i crkva u Smiljanu u kojoj se krstio Nikola Tesla, a njegov otac bio u njoj bio paroh. A o kućama da ne govorim.--78.3.11.166 20:25, 21. listopad 2007. (CEST)

Šteta što se na wikipediji viđaju ovakve političke izjave. Ali ipak na ovo valja odgovoriti. Većinu objekata su srušili Srbi prilikom povlačenja. Slično kao što su rusi zapalili Moskvu pri povlačenju pred Napoleonom.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 78.0.29.239 (razgovor • doprinosi)

Karta je fenomenalna!

I članak i ova karta su fenomenalni. Ja već nekoliko dana tražim po Internetu sličnu kartu (istu ovaku ali ovaj put za dolinu Neretve) kako bih na nju mogao dodati crte razgraničenja i smjerove napada HVO-a i 4. gardijske brigade i tako napraviti kartu operacije Lipanjske zore. Zasad je ta potraga neuspješna. Zamolio bih nekoga, ako zna gdje mogu naći sličnu kartu da mi javi.--Mostarac 23:54, 16. veljača 2008. (CET)

Geostrateg?

Višnarov tekst je u dolje u Vanjskoj poveznici predstavljen kao vojni komentar geostratega. Molim, ima li neko objašnjenje što to, takva zgomilana etikecija, zapravo znači?

--Markus cg1 (razgovor) 16:16, 29. kolovoz 2008. (CEST)

Komanda

U okviru je naglašen samo jedan komandant HV-a - gen. Červenko. To nije u simetriji s člankom Bljesak gdje su pobrojana, osim (tadašnjeg) šefa GS HV-a gen. Bobetka još dva operativna zapovjednika. Svaka čast gen. Červenku, no dosad objavljena literatura ne daje povoda da se zaključi o nekakvoj njegovoj presudnoj ulozi u planiranju i specijalno u izvođenju Oluje.

Slično je i kod Srba. Mrkšić je odmah zdimio za Banja Luku ili gdje već, a značajniji otpor su dala samo dvije jedinice, 21. i 39. korpus tzv. Krajine sa svojim zapovjednicima.

--Markus cg1 (razgovor) 16:30, 29. kolovoz 2008. (CEST)

Republika Srbska kraina sam naziv je dovoljan dokaz sta su srbi željeli.Vladati nad jednim teritorijem Hrvetske kao sto vladaju sada u Bosni i Hercegovini u krvi dobivenoj Republici Srbskoj gdje Bošnjaci i Hrvati nemaju nikakvih prava, nigdje ih u politici,u školama se uči srbski jezik i srbska historija.

Armija Bosne i Herzegovine (5 Korpus)

gdje je 5 Korpus ?

bez Armije BiH ovo sve nebi bilo moguce. kako Bosnjaci i svi ostali znaju je ta Operacija bila sa hrvatskom Vojskom i Armijom BiH --92.225.47.224 17:40, 11. svibnja 2010. (CEST)

Suvišni podaci u infookviru

Ovim podacima nije mjesto u infookviru, već se u okviru treba napisati sažetak, znači ako je velika razlika u broju prema raznim izvorima napisati brojeve od do, a u tekstu onda opisati koji izvori navode koje brojke. --Roberta F. 23:16, 20. lipnja 2010. (CEST)

Ne znam, meni se čine jako svrsishodnim ovako jer obuhvaćaju sva tri izvora na broj žrtava. Ako imaju tri izvora, zašto ih ne staviti tako? Izbacujući dio, tablica ne bi obuvatila sve tako praktično na jednom mjestu.--Seiya (razgovor) 17:07, 21. lipnja 2010. (CEST)

Treba objasniti u tekstu, ne u predlošku--Ex13 (razgovor) 12:06, 22. lipnja 2010. (CEST)

Zasto se ignoriraju zlocini?

U Oluji i nakon nje su pocinjeni zlocini. Zasto se to ignorira, a izmjene koje ukljucuju taj jednostavni fakt brisu? Enciklopedijski clanak ima svrhu temeljito, a ne jednostrano informirati o cinjenicama. Pocinjeni zlocini su cinjenica, njih cak vise ni drzavni vrh ne ignorira (govorimo o ubojstvima civila, paljenju kuca i pljacki). O tome u clanku ni spomena. Nije ih potrebno obiljezavati kao "sustavne" ili im prisivati drzavnu sankciju (odobravanje) ali ih ipak treba spomenuti. Bez toga to nije clanak po enciklopedijskom standardu jer ignorira vazne cinjenice. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 78.86.228.91 (razgovor • doprinosi) 04:17, 25. rujna 2010.

Nema segregativnog pristupa.
Kada na svim Wikipedijama bude pisalo o zločinima koje su počinili pripadnici savezničkih postrojbâ dok su oslobađali zemlje okupirane Europe, ali i Afrike i Azije, kao i nakon oslobađanja tih zemalja, odnosno za vrijeme savezničke okupacije tih država.
I to na člancima o savezničkim oslobodilačkim akcijama. Onda će moći i članci o ovim zločinima. Dotada, ništa.
Stvar je ovdje teža jer ove informacije o zločinima ne otkrivaju podatke o podvalama usmjerenih protiv Hrvatske, t.j. o diverzantima koji su preodjeveni u hrvatske odore (odnosno, glumili su da su hrvatske snage) činili zločine nad Srbima, a radi toga da bi se bacilo krivnju na Hrvate i okaljalo Oluju.
Nemojmo biti naivni: nisu 1939. Poljaci napali graničnu postaju u Gleiwitzu. To su bili preodjeveni njemački diverzanti.
Ne smije se ni sakrivati činjenica da su pripadnici četničkih postrojba u paničnom povlačenju tenkovima gazili srpske civile (koji su im se našli na putu) koje su vlasti pobunjenih Srba organizirano evakuirale (brojne Srbe su te vlasti prisilno evakuirali). Kubura (razgovor) 05:23, 25. rujna 2010. (CEST)

Prijedlog anonimnog suradnika i nije toliko neracionalan. Nitko ne osporava da je Operacija Oluja bila legitimna i da je imala jako pozitivan ishod jer je završila rat u Hrvatskoj, međutim mora se priznati da je doista bilo zločina i osvetničkih pohoda nad civilma sa hrvatske strane. Kubura, ne znam točno što misliš pod tim "Kada na svim Wikipedijama bude pisalo o zločinima koje su počinili pripadnici savezničkih postrojbâ", jer s jedne strane mi sa hr wiki ne možemo utjecati na recimo azerbajdžansku ili gruzijsku wiki, a s druge se ipak već piše i o zločinima saveznika, pogledaj recimo na eng wiki Bombardiranje Dresdena ili o zločinama Crvene armije nakon ulaska u Berlin.

Neka ubojstva su neupitno dolazila sa hrvatske strane: Grubori [2], Varivode [3]. Ako je bilo diverzantskih akcija, treba ih navesti u članku i unijeti refrencu na njih i gotovo. Dakle, trebalo bi sastaviti neutralan članak i navesti i tamne strane Oluje, iako se pod paragrafom "Organizirana evakuacija" o tome donekle govori.--Seiya (razgovor) 11:01, 25. rujna 2010. (CEST)

Osim sto je tvrdnja da druge Wikipedije ne navode zlocine pobjednickih snaga laz, nije jasno kakve veze imaju druge Wikipedije sa cinjenicom da su se zlocini dogodili. Radi se o cistoj logickoj pogresci tu quoque (i ti isto) - samo zato sto i drugi nesto rade ne znaci da je to ispravno. Npr. ako svi plagiraju ne znaci da i ovdje treba plagirati. Ako svi ignoriraju, ne znaci da i ovdje treba ignorirati. Ovo je razocaravajuci standard rada i arugmentacije, ispod svakog kriterija enciklopedistike. Ovo nije nacionalisticki portal. Potpuno je svejedno je li akcija oslobodilacka ili ne, to ne utjece na cinjenicu jesu li ili ne pocinjeni ratni zlocni. Za nekoliko mjeseci ce izaci presuda koja ce utvrditi niz zlocina pocinjenih od strane hrvatskih oruzanih snaga - hoce li se i dalje, usprkos postojanju jasnog i autorativnog izvora za cinjenicu da su zlocini pocinjeni, u ovom clanku i dalje na to zatvarati oci?! — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 62.49.58.34 (razgovor • doprinosi) 17:29, 8. listopada 2010.

To što je netko nosio hrvatsku odoru i što je napravio zločin, to je napravio na svoju ruku.
To nema nikakve sveze s Olujom.
Drugo, ovo nije logička pogrješka "tu quoque". Jer ako svi drugi ne spominju zločine koji su se zbili za vrijeme njihovih operacija (bilo osloboditeljskih, bilo osvajačkih), a mi ih mazohistično idemo isticat kao da je to bio glavni događaj, stvara se privid da se samo kod nas događaju zločini, a da je kod drugih sve fino. A to nije slučaj.
Za vrijeme Oluje nijedan hrvatski grad kojeg se oslobađalo se nije razorilo, kao što su velikosrbi razorili Vukovar, Karlovac, Gospić i ine. Hrvatske snage nisu nikad izbombardirale niti izgranatirale nijedan od velikosrba okupirani hrvatski grad do te mjere da su gorili (i završili u ruševinama) kao Dresden, Hamburg, Rotterdam, Lenjingrad, Varšava. Hrvatske oružane snage nisu nikad bacale napalm na srpska sela niti defolijante na šume i usjeve. Hrvatske oružane snage nisu nikad napravile na oslobođenim područjima ono što se na talijanskom zove marocchinata, niti one što su njemački vojnici činili civilima dok su okupirali SSSR, niti one što su činili sovjetski vojnici civilima dok su oslobađali središnju Europu od nacizma. Hrvatske oružane snage nisu nikad bacale iperit niti ine otrove koje su zaraćeni bacali po Belgiji. Kubura (razgovor) 04:27, 18. listopada 2010. (CEST)

A što se tiče sudske presude, kao i već izrečenih, treba imati na umu da se pri donošenju tih sudskih presuda uzelo i obzir svjedočenja osoba koji su se dragovoljno javili u neprijateljsku vojsku koja je došla okupirati, razarati i pljačkati Hrvatsku i ubijati Hrvate, svjedočenja osoba koje mrze samostalnu Hrvatsku, osoba koje uopće mrze što Hrvatska i Hrvati postojidu, osoba koje se nisu nikad pomirile s time da su krajevi koje su nekad držali pobunjeni Srbi dijelom Hrvatske. I zar misliš da takve osobe neće iskoristiti prigodu da bi napakostili hrvatskim osloboditeljima koji su im srušili njihov lažni svijet? I ocrnili hrvatsku vojsku, hrvatsku borbu za slobodu i hrvatsko pravo na slobodu i samostalnost? Znaš li ti koliko takvi bjesne i dan-danas što su im Hrvati i Hrvatska, koje su omalovažavali i prikazivali svijetu kao mekušaste i zločinačke, da su ih Hrvati i Hrvatska raskrinkali, pokazali svijetu koliko su ti (veliko)Srbi nedjelo napravili, što su srušili sve one romantične mitove koje su raspredali po svijetu i koji su se raspredali o svijetu o njima (o njihovoj nepobjedivosti i viteškosti njihovog ratovanja)? Pa Hrvati i Hrvatska su im u 48 sati srušili onaj svijet od laži kojeg su velikosrbi gradili i na kojem su se okorišćivali preko 140 godina! A znaš li ti što može jedan zlonamjernik u sudstvu? Imaj na umu da taj sud još nije procesuirao brojne zločine nad Hrvatima i Hrvatskoj odanim manjinama koje su počinili velikosrbi godinama prije nego što se uopće moglo sanjati o Oluji! Znaš li koliko je osoba koje su bile u Haaškom tribunalu koje su ga napustile, jer nisu bile zadovoljne kako se rješava stvari? I to prije nego je taj tribunal išta itkome presudio!
Dom i svijet, br.236 Dr Zvonimir Šeparović, predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva, o aktualiziranom pitanju suradnje Hrvatske s Haaškim tribunalom:
"Ekspertno povjerenstvo UN-a kojem je na čelu bio prof. Schariff Bassiouni došlo je, nakon temeljitog istraživanja “zločina u bivšoj Jugoslaviji”, do zaključka da su Srbi počinili više od 85 posto zločina, ostalo otpada na Muslimane i Hrvate. To se u Haagu da sada nije odrazilo. Bassiouni se tužio da je od njega tražio B. B. Ghali, po zlu za nas poznati bivši tajnik UN-a, da smanji broj zločina Srbima, a poveća Hrvatima i Muslimanima, radi lakšeg pregovaranja! Takvo što je tražio i lord Owen, jos jedan pregovarač i posrednik u ratu. Sve je to išlo na štetu povijesne istine i Hrvata". Kubura (razgovor) 04:27, 18. listopada 2010. (CEST)

Što se mene tiče, ja bi stavio pravomoćnu presudu Haaškog suda u članak, jer kakva god da bila ona će ostati zapisana. Možda bude oslobađajuća za neke a osuđujuća za druge, vidjeti ćemo. Ja sam za da se svejedno stavi kakav god ishod bio jer ne bi htio da nacionalizam prevlada nad neutralnosti. Tu moram naglasiti da nitko ne osporava pravo na tu akciju, hrvatski Dan D, samo na zločine nad civilima koje su počinili neki vojnici. --Seiya (razgovor) 20:03, 8. listopada 2010. (CEST)

To što taj sud presudi nije mjerodavno za Oluju. Oluja je bila oslobodilačka akcija i to je bio cilj Oluje. Što misliš, koliko je Hrvata poginulo od prijateljske paljbe? Koliko su na netom oslobođenim područjima (ili netom pred oslobođenje) velikosrbi pobili Hrvatskoj odanih Srba koji su mislili ostati i dočekati hrvatske vlasti? To je vrlo uspješna metoda za ocrniti oslobodilačku akciju. Šta misliš, koliko je velikosrba još "operiralo" po šumama i iz šuma? Znaš li o diverzijama što su oti činili? A koliko je "nedužnih civila" pomagalo tim velikosrbima? Govorim o onima koji su ostali kao peta kolona, da se nađu u srpskom protuudaru, koji nije bio nimalo nerealna mogućnost. Kad govorim o onima što su "operirali", ne govorim o srpskim vojnicima koji nisu mislili činiti zločine, ali su se od straha (napunili su im glave, a i sami su znali što je njihova vojska napravila, pa su se bojali osvete) skrivali po šumama i pojatama, pa su se nakon više mjeseci ili čak godina sami prijavili hrvatskim vlastima.
Naposljetku, kriminalaca je uvijek bilo. I nijedan narod nije imun na to.
Hoćemo li sad pisat svaki sudski predmet u članke? Ubitstava ima svaki dan u Hrvatskoj, svakog dana dvoje ljudi smrtno strada u prometnim nesrećama, pa to ne stavljamo u članke. Šta misliš, i bez Bleiburga i Križnih puteva, koliko su Hrvata ubili partizani i "partizani" nakon oslobađanja krajeva od osovinske vlasti? Kako za rata, a pogotovu poslije rata? I ni riječi o tome kroz 50 godina! Kubura (razgovor) 04:27, 18. listopada 2010. (CEST)

Ako znaš za te izvore, da su Srbi ubijali Srbe lojalne Hrvatskoj netom prije pada Krajine (a vrlo lako je moguće), zašto onda ne staviš u članak? Sam ICTY je potvrdio da je Operacija Oluja bila legitimna vojna akcija čija je nakana bila vratiti kontrolu nad svojom vlastitom državom, no dodao je da su se ipak dogodila ubojstva civila, i da to treba procesuirati. Mnogi zaboravljaju da je ICTY bio jako ljubazan prema nama što je "zažmirio" na Pakračku Poljanu, Loru i ubojstva Srba u Sisku 1991., no ne može to raditi uvijek. A budimo iskreni, nitko se ne bi htio mijenjati sa presudama koje su dobili srpski zapovjednici u ratovima 1991-1999. - kako god gledaš, od sveukupnog broja optuženih, 2/3 su srpske nacionalnosti a bogme imaju i najstrože kazne. Ili recimo to ovako, da ICTY donese oslobađajuću presudu Gotovini, Markaču i Čermaku, bi li onda stavio u članak?

Ja bi stavio bez obzira na presudu jer treba biti objektivan, a ne selektivan. Čitati ICTY-eve presude u raznim slučajevima, kao što je recimo masakr u Višegradu ili opsada Sarajeva, je vrlo informativno i poučno. I što je najbolje, neovisno je doneseno. Ako pravomoćna presuda bude profesionalna i neovisna, čak i da nije po našoj mjeri, čemu ignorirati istinu? Kao što sam već rekao, čak i kad se uzme sve u obzir, hrvatska strana je ipak počinila ubojstva civila u Varivodama, Gruborima i drugima.

Uspoređivati sada poginule u prometnim nesrećama je besmisleno, to nema veze sa ratom. A imaš siteove koje govore o zločinima partizana i Tita, pa dakle ni to ne bi trebalo uzimati kao izliku. [4], [5], [6], [7]. Dakle, ako su drugi neobjektivni, zašto bismo to morali biti i mi? Hajde da barem mi budemo profesionalni i stručni. --Seiya (razgovor) 10:45, 18. listopada 2010. (CEST)

Članak je zaista sjajan, ali fali mu samo jedan odeljak pod nazivom "Ratni zločini i etničko čišćenje". Referencirane informacije o tome možete pronaći u istoimenom članku sh:Operacija Oluja na bratskoj sh Wikipediji.--Mladifilozof (razgovor) 13:00, 24. travnja 2011. (CEST)

Molio bih da shvatite da u ovom slučaju treba biti veoma odmjeren što će i kako biti napisano u članku naročito u svezi informacija o ratnim zločinima i etničkom čišćenju a i drugim spornim temama. Ukazujem na to da je članak Oluja na hrvatskoj wikipediji jedan od posjećenijih, uređivanijih, vandaliziranijih i zaštićenijih te nadgledanijih od strane administratora, patrolera i suradnika kojih su zainteresirani za uređivanje samog članka. Informacije koje se nalaze na nekim drugim wikipedijama uključujući i sr wiki nisu neophodno netočne, ali su povijesno nepotvrđene naročito iz aspekta hrvatske povijesne, znanstvene, vojne i ine javnosti. Napominjem hrvatske javnosti, iz razloga što je ovo hr wikipedija, koja je namjenjena govornicima hrvatskog jezika ma gdje oni bili.

Ne želimo li se dovoditi u situaciju da prejudiciramo i kvalificiramo ratne zločine i etničko čišćenje sastavnim dijelom Oluje, na osnovu informacija koje donose druge wikipedije i (ne)objektivni strani izvori. Dopuštajući da te informacije se bez kontrole upisuju na hr wiki:

• dopuštamo da nam netko drugi piše povijest Hrvatske kao mnogo puta do sada
• dajemo hrvatskoj javnosti neobjektivne informacije o nedavnoj povijesti
• dajemo informacije o kojima nije stvoren povjesni zaključak od strane hrvatskog naroda i
• samim time namećemo (strano) mišljenje koje može biti krivo (a ne mora) ali dajemo razlog da bude općeprihvaćeno.

Treba biti taktičan. Hrvatskom narodu se često puta odbilo u glavu srljanje "kao guske u maglu". Više puta nas je povijest ujela za g.... zato jer su nam je drugi pisali. Svaka ograda od ovakvog nečega je opravdana. Molio bih razumjevanje dok se ne dođe do nekog povijesnog zaključka koji će biti općeprihvaćen od strane hrvatske javnosti, na temelju povijesnih činjenica. --Dome (razgovor) 13:28, 26. travnja 2011. (CEST)

Ako je poanta da su se zločini dogodili nakon Oluje (jer trajalo je to sve do negdje 10. mjeseca 1995., dok je Oluja završila već 7.8.1995.), onda se jednostavno može napisati zaseban članak - Ratni zločini i etničko čišćenje nakon Operacije Oluja". --Seiya (razgovor) 11:23, 12. srpnja 2011. (CEST)

Srpski gubitci

Može li neto objansiti zašto se navode ovebrojke , kada na krajinaforceu piše da je u Oluji poginulo 1300 srpskih boraca , a ranjeno je 7100...

Tome također treba pribrojiti činjenicu da je , samo u kordunskom korpusu zarobljeno 5000 - 6000 vojnika , dok su manje grupe zarobljavane svuda po Hrvatskoj...

Svugdje u svijetu , pod gubitke u bitci , zbrajaju se poginuli , ranjeni i zarobljeni...

A srpskih boraca definitivno je poginulo , ranjeno i zarobljeno oko 15 000...— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Ždrijebac (razgovor • doprinosi)

Jeste, i dodaš još 700 000 iz '45., pa još oni koji su protjerani - sveukupno, gubitak preko milijun. Vjerojatno bi tom brojkom bili ponosni na krajinaforceu--Ex13 (razgovor) 23:59, 12. lipnja 2011. (CEST)

Linkovi ne valjaju

Nije npr 118. domobranska pukovnija nego 118. domobranska pukovnija HV.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 109.60.49.227 (razgovor • doprinosi)

Poginuli hrvatski branitelji

U Hrvatskom tjedniku 3. kolovoza 2017. objavljen je popis hrvatskih branitelja koji su pali u Oluji. Popis sadrži ime, prezime, datum rođenja i smrti i gdje je poginuo. Postoji mogućnost da u članku napišemo gdje se može naći popis poginulih u Oluji, ali voljan sam ga i prepisati ovdje u članak kako bi bio dostupan. Molim mišljenje ostalih suradnika. Naime ne želim utrošiti vrijeme na prepisivanje 175 imena i podataka o njima, da bi onda netko to obrisao i rekao da je u članku nepotrebno. Molim komentare (posebno moderatora). --Zekoslavac (razgovor) 10:06, 14. kolovoza 2017. (CEST)

Takve stvari (tj. popisi) obično idu u imenski prostor dodataka, pa možda tako napraviti, a u članku postaviti poveznicu na taj popis.--_MaGa▀▄^{poruči mi} 11:16, 14. kolovoza 2017. (CEST)

Ispravak netočnog podatka

Sadržaj,

Br. 3

   3.2 Zborno podrućje Karlovac
   Zapovjedno područje Zagreb
   148. brigada HV (Zagreb – Trnje) – pukovnik Veljko Vičević - 

Ispravak treba glasiti: Prva bojna 1/148 zapovjednik je bio satnik Anton Oblak umjesto navedenog Veljka Vičevića — Prethodni nepotpisani komentar {{subst:GENDER:Anton Oblak|napisao|napisala}} je [[{{subst:GENDER:Anton Oblak|Suradnik|Suradnica}}:Anton Oblak|Anton Oblak]] (razgovor • doprinosi)

Ima li neka referenca za to? --Argo Navis (razgovor) 15:28, 28. lipnja 2021. (CEST)

Ovdje vidim da je Anton Oblak doista - s činom satnika - bio u službi kod 148. brigade. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/1997_11_120_7756.html . Međutim mi se ne čini da bi bilo zapovijedanje brigadom povjereno časniku u činu satnik, a u ovom gore "ispravku netočnog navoda" se zapravo i navodi da bi on bio zapovjednik 1. bojne 148. br. (zapovjednike bojni ne spominjemo u popisu na stranici članka). Ovdje imamo da je Veljko Vičević bio posljednji zapovjednik 148. brigade - makar se u novinskom članku ne spominje izričito "Oluja". https://www.vecernji.hr/vijesti/veterani-148-s-trnja-umjesto-veselica-organizirali-radionice-za-samopomoc-936478 RadioElectrico (razgovor) 16:32, 28. lipnja 2021. (CEST)

Kroz cijeli članak krivo se navodi broj naredbe kojom se evakuira srpsko stanovništvo

Svuda piše da je 4. kolovoza 1995. donesena Odluka br. 2-3113-1/96, a trebalo bi biti br. 2-3113-1/95.

Vidi se jasno na samom dokumentu. Kako trenutno stoji, ispada da se radi o 1996. godini.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 89.164.144.192 (razgovor • doprinosi) 5. kolovoza 2023. u 21:25

Oluja Zborno područje Karlovac

Na popisu nije navedena 1 bojna 148 brigade 83.131.82.205 09:48, 18. siječnja 2024. (CET)