Razgovor:Panonska Hrvatska (kneževina)
| Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Panonska Hrvatska (kneževina). | |||
|---|---|---|---|
| |||
| Pismohrane: | |||
(bez naslova)[uredi kôd]
Nakon što je na Božić 800. godine Karla Velikoga u Rimu papa Lav III. okrunio carem, na poklon caru u Regensburg 803. godine dolazi knez Primorske Hrvatske, ali se ne spominje i Vojnomir. Ovo je apsolutno netočno. Nikakav knez primorske Hrvatske se nije nalazio u Regensburgu. Pred Karla je došao Zodan principes Pannoniorum, kao štose može vidjeti ovdje koji je bio avarski kagan [1]. Dakle, taj netočni podatak treba obrisati.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 88.207.24.157 (razgovor • doprinosi) 23:23, 1. studenog 2012.
Recite nam dio teksta s latinskog koji to govori i prevedite ga na na hrvatski. Ne možemo čitati misli niti svi ovdje znaju latinski. Niti svi moraju trošiti sate na kopanje po stranici gdje je šta. Kubura (razgovor) 02:55, 2. studenog 2012. (CET)
Prijedlog[uredi kôd]
Parafrazirano. Vezano za bugarsku prisutnost u 7. stoljeću; Kubrat je bio starobugarski vladar, zabilježen kao "XOBPATOY ПATPIKIOY", a smatra se da je vladao između 632. i 663. (najkasnije 668.). Jedan od njegovih pet sinova, Kuber, išao je u pohod prema Panoniji i vjerojatno postao vazal Avarskog Kaganata u Srijemu krajem 670.-ih. Zabilježeni su i prodori još jednog, neimenovanog Kubratov sina, prema Italiji. Krajem 680.-ih Kuber i njegova vojska napuštaju Srijem i odlaze prema Makedoniji.
- Golden, Peter B. (2011). Studies on the Peoples and Cultures of the Eurasian Steppes. Editura Academiei Române; Editura Istros a Muzeului Brăilei. ISBN 9789732721520.[2]
https://hr.wikipedia.org/wiki/Kuber
Vezano za franačku i hrvatsku prisutnost od polovice 8. stoljeća nadalje. U DAI se spominje hrvatski prodor u Ilirik (Pannonia Savia) i Panoniju (Pannonia Secunda) koje možemo povezati i sa najnovijim arheološkim otkrićem kneza iz Bojne. Oprema pronađena na Bojni franačkog je porijekla, grobovi su datirani radiokarbonskom metodom u polovicu 8. stoljeća, a pronađeni su i zlatnici Konstantina IV Pogonata (bizantskog cara 741.-775.). Cijelo nalazište, kao i ukopi ima brojne sličnosti sa kasnijim nalazima na području Dalmacije.
- Madiraca, Vinko, Vedran Koprivnjak, Martina Miletić, Tea Zubin Ferri i Luka Bekić. "Ranosrednjovjekovni nalazi s lokaliteta Brekinjova Kosa (rezultati istraživanja 2011. i 2015. godine)." Archaeologia Adriatica 11, br. 1 (2017): 145-215. https://doi.org/10.15921/archeo.1504
Sve skupa otprilike odgovara periodu hrvatske migracije u Dalmaciju koji je neposredno prethodio koncu 8. stoljeća i gubitku avarske moći uslijed franačkih napada potpomognutima vojskom tadašnjeg panonskog kneza Vojnomira Slavena (vladao c. 790.- c. 800.) kako bilježe franački ljetopisi.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Vojnomir
"Od Hrvata, koji su došli u Dalmaciju, jedan se dio odvojio, i zaposjeo Ilirik (Illurikon) i Panoniju (Pannonian), oni su također imali svoga neovisnoga kneza, koji je obdržavao prijateljske sveze, i to samo putem poslanika, sa knezom Hrvatske." - [3]