Razgovor:Petar Preradović

Ima i zaštitit ovo?!--MAN_USK ^recider 22:12, 25. kolovoza 2011. (CEST)

Petar Preradović

Ivo, Frangeš (1987). Povijest hrvatske književnosti, str. 154, ISBN 86-401-0084-5

Što točno piše o njegovom srpskom podrijetlu na toj 154. stranici i na koji se izvor poziva autor?--Rovoobo oboovoR 12:50, 24. siječnja 2012. (CET)

Autor tamo piše, da svi pripadnici ilirskog pokreta ili svi oni, koji su učestvovali u hrvatskom preporodu nisu bili "sto posto" Hrvati. Dimitrije Demeter je bio Grk, Petar Preradovíć Srbin iz Hrvatske, Ljudevit Gaj doseljeni Slovak i tako dalje. Kada budem u biblioteci (jer ona knjiga nije moja i ja je koristim samo kada tamo učim ili spremam se za ispit, može ili danas ili sutra, ispiti se približavaju...) mogu da ti skeniram ovu stranicu i pokažem da to nisam izmislio. Ako tražiš još neki izvor (osim ovoga, koji shvatam za dovoljno koristan), gledaj [1] (konventirao je iz pravoslavlja na katoličanstvo). I još kao češki izvor: Slovník spisovatelů Jugoslávie (Spisak pisaca Jugoslavije).

Šta se tiče Farkaša - trebalo bi da uzmemo u obzir onu stvar da knjiga je pisana tokom postojanja SFRJ i u to vreme bitno je bilo pokazati "bratstvo i jedinstvo" Srba i Hrvata. To sigurno je uticalo na ono kako su u to vreme svi pisali o hrvatskim ili bilo kojim drugim naučnicima i piscima.

I još jedna stvar: Sve ostale Wikipedije (osim Hrvatskoj) pišu, da je Preradović bio srpskog porekla. Čak i nas su tako na faksu učili (u Pragu). Mislim da izvora ima dovoljno (samo se tamo mogu tražiti). Ali ako iz nekog pojedinog razloga to ipak nije prijatno, trebalo bi, da se držimo ovog pravila NPOV i napišemo da je po nekim izvorima smatran za hrvatskog pesnika srpskog podrijetla.

Evo, to je mala ekskurzija do prošlosti južnoslovenskih zemalja i sada ću svoje vreme dati drugim stvarima (koje nisu pisanje Wikipedie :-) da ću sve te ispite položiti ;-) --Aktron (razgovor) 14:14, 24. siječnja 2012. (CET)

Na koji se izvor autor Frangeš poziva? To što je bio pravoslavne vjere pa prešao na katoličku ne znači mnogo jer Hrvati su viševjerski narod tako ima i pravoslavaca Hrvata. Sam Prerad u svom životopisu Crtice moga života ne spominje srpsko podrijetlo. U svojim pjesmama on pjeva i o drugim slavenskim narodima (Srbima, Česima, Rusima, Poljacima, Crnogorcima...) i općenito on je bio za slavjansko jedinstvo, propovijeda slogu Hrvata i Srba, ali se opet može naći:

Ovdje [2] je životopis koji je sam Prerad pisao 1856. Crtice moga života a tiskano je 1890. u knjizi Petar Preradović, Milivoj Šrepel: Izabrane pjesme, Izd. Matice Hrvatske, Zagreb, 1890.

Str. (III):
"To je bilo godine 1838., na koje koncu prispijem k regimenti, gdje nadjem nekoliko oficira sunarodnika, naime: Gjuru Benka, Engelberta Knežića i Jerka Pevelića. Premda smo se kao Hrvati radi imali i često skupa bili, ali živjeli smo samo u vojničko-njemačkom duhu; malo kad nam je na um palo da progovorimo na svome jeziku."

Str. (XVI):
"Sa velikom je žalošću gledao Preradović na razdor Hrvatâ i Srbâ, ali nije gubio nade da će prosvjeta i razbor s vremenom i ovu nesreću odkloniti. O tom bratskom sporu jada on u pismima prijatelju dru. Ignjatu Brliću. Tako mu piše iz Tamišvara 23. travnja 1861.: Srblji se odmiču od nas, više na svoju nego na našu štetu, to će oni osjetiti kašnje, kad se bude kolač dielio. Mene srce boli misleći na taj naš medjusobni jad."

Ovo Šrepel komentira. Str. (XX):
"Pod modrim talijanskim nebom sastala su se godine 1840. dva mlada Hrvata častnika - Preradović i Kukuljević, da uglave vjerno prijateljstvo."

Pa onda ponovno na str. 366.-367. sam Prerad piše:
"...Poslanica Špiri Dimitroviću. Nas nekoliko častnika Hrvata imali smo priliku upoznati se tu s nekojimi častnici zemljaci pukovnije Karla Ferdinanda, br. 51., koji su u narodnom duhu drugovali, Kačićeve pjesme čitali... Dodje od njega pjesma, a u pjesmi svi mi hrvatski častnici Bakonjevci (bilo nas je jedno šestorica)... "--Rovoobo oboovoR 10:49, 25. siječnja 2012. (CET)

Hvala za sve to ono što si ovde napisao, zanimljivo je i motiviše me da ću još nešto o tome pročitati :-)

Na stranici 154 Farkaševe knjige piše ovo: Gaj je sin doseljenika iz Slovačkem, dalekim podrijetlom Fancuz, Demeterov otac, Teodor, doselio se u Zagreb iz Grčke, Preradović je Srbin iz Hrvatske; Vraz je Slovenac; Bogoslav Šulek Slovak; tvorac prve hrvatske opere Vatroslav Lisinski rođen je kao Ignatius Fux, sin Slovenca doseljenika... [3] Novije knjige ono srpsko poreklo više ne pominju (Dubravko Jelčić - Povijest hrvatske književnosti naprimer; u Povijesti hrvatske romantičke književnosti na strani 488 spominje samo da je bio sin graničarskog pukovnika). Moramo isto uzeti u obzir, ono da tokom Preradovićevog života sve one nacionalne kategorije nisu bile još potpuno definisane (Iliri sa jedne strane i Srbi triju vera sa druge). Onda mi se čini da nije bilo tako teško za Preradovića - iako što je bio sa Vojne krajine - da tokom svog boravka u Beču prelazi na katoličanstvo i prime hrvatski identitet (znamo dobro svi da je Ilirski pokret kod Srba doživeo potpuni krah). Ali u pitanju nije bilo koja nacionalna pripadnost, nego poreklo tog pisca. Malo me to podseća na slučaj Stanko Vraza... Aktron (razgovor) 17:19, 25. siječnja 2012. (CET)

Frangeš a ne Farkaš? Što je neki autor samo napisao (kao Frangeš: "Preradović je Srbin iz Hrvatske") to i nije izvor ako nema na koga se poziva, odakle je tu informaciju preuzeo. Sam Prerad pobija Frangešovu "definiciju" kad za sebe kaže da je Hrvat. Ako su mu roditelji srpskog podrijetla treba to navesti i potkrijepiti izvorom, za sada ga nema. Sam Prerad u Crticama... kaže da mu je otac Ivan Preradović a majka Pelagija rođena Ivičić i ništa drugo.--Rovoobo oboovoR 22:14, 25. siječnja 2012. (CET)

Kod pravoslavaca u Hrvatskoj u 19. stoljeću je bio dosta snažan hrvatski osjećaj. Odatle toliki pravoslavci tvrdokorni Hrvati. Iste su obitelji tijekom 19. st. i poslije postale Srbima po istoj šemi kao svi nesrpski pravoslavci u Srbiji: Grci, Cincari, Bugari, Macedonci, Rumunji, Vlasi, Crnogorci, Rusi, pravoslavni Albanci...
Što se tiče hrvatskih autora iz razdoblja 1945.-1990., postojale su tabu teme koje je autorima Hrvatima bilo vrlo opasno spomenuti. Čim bi se dirnuo u tu temu, vrlo brzo ga se etiketiralo kontrarevolucionarom, reakcionarnom buržoazijom, šovinistom, nacionalistom. Sve je to značilo gubitak radnog mjesta i da se znanstvenik nikad više ne zaposli u struci. Teško bi se uopće zaposlio, a ako je to i bilo, bilo je vrlo teško u svom kraju. Također to je nosilo slanje zatvor (po mogućnosti oni na najlošijem glasu), maltretiranje zatvorenika i bliže rodbine.
1987. je godine bilo vrlo opasno naglašavati da su postojali Hrvati pravoslavne vjere. Popis tabu tema hrvatske povijesne i jezične znanosti iz vremena Jugoslavije je podugačak.
Nisu slučajno Hrvati bili 90%-tna većina hrvatskih političkih zatvorenika u Jugoslaviji. Sve do albanskih nemira na Kosovu 1982., nakon čega je narastao udio Albanaca.
Stoga ne valja doslovno preuzimati tekstove iz doba Jugoslavije. Neki Hrvati su pazili što pišu da se ne zamjere vlastima, pa su napisali nešto netočno (ili skrili istinu) jer ih je bilo strah za vlastitu sigurnost, a neki Hrvati su bili jugokomunistički poslušnici i dodvorice koji su se penjali na društvenoj ljestvici pljuvanjem po Hrvatima, reduciranjem hrvatske povijesti i kulture, negiranjem hrvatskih atributa nečemu (osobama, pojavama, procesima...), "da ne bi Hrvati slučajno ispali bolji ili sposobniji od ... jednog naroda".
Inače, Aktrone, Hrvatska ti ne spada u južnoslovenske zemlje. Južnoslovenske zemlje su ti krajevi oko Kopra i slično. Kubura (razgovor) 04:14, 6. veljače 2012. (CET)

Austrijsko Carstvo

Hrvatska je u vrijeme rodjenja Petra Preradovca bila dio Austrijskog Carstva pa sam dodao tu izmjenu u infoboxu. Bizutage (razgovor) 06:43, 20. studenog 2016. (CET)

...o tome gdje je netko rođen uvijek se stavlja trenutna, aktualna država.--Rovoobob Razgovor 10:20, 20. studenog 2016. (CET)

Odličje?

U slovenskome listu Slovan. iz 1887. godine na str. 358., piše kako je Preradović 1847. godine od cara i kralja Ferdinanda I. dobio zlato svetinjo: "Cesar Ferdinand I. podaril mu je dné majnika 1. 1847. zlato svetinjo »litteris et artibus«". Zna li netko točno što je to, kako bi se to prevelo sa slovenskoga na hrvatski jezik? Je li to nekakvo odličje? Zlatna medalja »litteris et artibus«?, Zlatna svetinja »litteris et artibus«?--Rovoobob Razgovor 12:56, 13. siječnja 2018. (CET)