Razgovor:Prezime
| Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Prezime. | |||
|---|---|---|---|
| |||
| Pismohrane: | |||
Prezime je obiteljsko ime, i ne možemo reći da to može biti, jer to je. Ono je drugo ime osobe. Prvo ime mu je osobno, recimo Šime, a drugo mu je obiteljsko, recimo Prpić, Pavelić, Radošević, Starčević, Rončević etc. Malo logike, ne treba nam ovdje politike. --Zeljko (razgovor) 11:07, 28. travanj 2009. (CEST)
Pravopis[uredi kôd]
Prezime općenito[uredi kôd]
Za porodice i obitelji rabi se množinski oblik.
Žensko prezime[uredi kôd]
"Ako se za ženu upotrijebi samo njezino prezime (bez imena, bez jasne ženske oznake tipa gospođa ili titulskoga tipa doktorica, profesorica u taj krug ne bi ulazile riječi kao načelnica, šefica, voditeljica, pročelnica, ministrica, predsjednica!), onda treba načiniti ženski oblik po obrascu Petrovićeva."[1]
Kod nas nema ženskog prezimena, u stvari mislim više nigdje, to je svojstveno samo Rusima. Prezime nema spola, i glasi Rončević, i za muža, i za ženu. Gospodin Ronečević, Gospođa Rončević. A šta čemo, to je tako kako je. Nemamo u obitelji dva prezimena nego jedno.
Dnedavno smo bili toiliko patrilinearni, govorim o određenim osobama, da su njihove supruge nazivali, ne ni po imenu, ni po prezimenu, nego po muževom zanimanju, mesarica... i šumarica. Jednoj je muž bio mesar, a drugoj šumar --Zeljko (razgovor) 21:43, 26. rujna 2012. (CEST)
Izvori[uredi kôd]
- ↑ http://hr.scribd.com/doc/52449578/Gluhak-A-20071216-svakojaki-jezicni-grijesi-BPL Alemko Gluhak, Svakojaki jezični grijesi iz glasila, Radna građa, st. 16.XII.2007, 302-312(pristupljeno 26. rujna 2012.)