Razgovor:Referendum

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Referendum.
Rad na člancima
Pismohrane:


Izdvajanje i Savjetodavni referendum[uredi kôd]

Dubrovacki lokalni referendum o izgradnji apartmanskog naselja na Srdju treba prebaciti u novu temu jer se radi o raspisanom referendumu. Izvor: [1]

Takodjer, potrebno je dopisati informacije o Savjetodavnom referendumu 1996. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Doma93 (razgovordoprinosi) 16:10, 24. lipnja 2014.

Članak "Referendum"[uredi kôd]

U članku o referendumu se navodi pogrešna, ili barem sporna, brojka potrebnih potpisa za raspisivanje referenduma u Hrvatskoj. Opetovani pokušaji promjene podataka urodili su banom na uređivanje članka. S obzirom na to da je onemogućivanje izmjena članka zacementiralo sporni podatak na tjedan dana, je li moguće barem staviti oznaku da je taj podatak sumnjive istinitosti?— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Svetivlaho (razgovordoprinosi)

Opetovani pokušaju promjene podataka = neproduktvni uređivački rat, u prijevodu: do dogovora suradnika na ovoj stranici, koji do sada nije bio moguć. Možda će sada biti.--MaGaporuči mi 15:57, 23. listopada 2014. (CEST)[odgovori]

Promijenjeni tekst o broju potrebnih potpisa za raspisivanje referenduma u Hrvatskoj je glasio: "Hrvatski zakon o referendumu određuje kako birači mogu zatražiti raspisivanje referenduma ako u roku od 15 dana prikupe 10% potpisa birača od ukupnog broja punoljetnih hrvatskih državljana upisanih u registar birača."--Svetivlaho (razgovor) 16:09, 23. listopada 2014. (CEST)[odgovori]

Potpuno je nejasno zašto suradnik Svetivlaho krivo citira članak 3. stavak 4. Zakona o referendumu koji glasi: "Hrvatski sabor će raspisati referendum o pitanjima iz stavka 2. i 3. ovoga članka ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj". U Zakonu o referendumu se nigdje ne spominje registar birača, čime je suradnik Svetivlaho svjesno čitatelje ovog članka dovodio u zabludu.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 212.15.181.72 (razgovordoprinosi)

Bez odgovarajuće promjene Zakona o referendumu uvedeno je razlikovanje institucija registra birača i popisa birača. Registar je elektronička baza o biračima koji imaju biračko pravo, a popis birača ustrojava se za svake izbore i uključuje samo one birače iz registra koji zadovolje zakonom propisane uvjete, da imaju važeću osobnu iskaznicu ili su se prethodno registrirali za izbore. S obzirom na to da je u vrijeme donošenja Zakona o referendumu jedini referentni okvir za izračun 10% birača bio popis birača istovjetan današenjem registru birača, tj. ukupnom broju punoljetnih hrvatskih državljana, to pravilo nastavlja vrijediti dok se ne donese novi Zakon o referendumu.--Svetivlaho (razgovor) 13:03, 27. listopada 2014. (CET)[odgovori]

Osim toga, kada bi se broj potrebnih potpisa određivao prema popisu birača kako se on danas definira, upalo bi se u razne probleme. Kada bi recimo tijekom prikupljanja potpisa za referendum na kraju prvog tjedna bio objavljen popis birača u Hrvatskoj za neke izbore, koji popis koristiti kao referencu. Onaj prethodni, kada je započela inicijativa, ili onaj posljednji. Ne može neka inicijativa ad hoc prekrajati zakone zato što to njima u datom trenutku odgovara, kao što ne može neki entuzijast hodati po bolnicama i operirati ljude s kardiovaskularnim problemima jer im, eto, želi pomoći.--Svetivlaho (razgovor) 13:42, 27. listopada 2014. (CET)[odgovori]

Ponovo suradnik Svetivlaho na svoj način tumači kristalno jasan Zakon o referendumu koji traži deset posto od ukunog broja birača u Republici Hrvatskoj. Dakle, broj birača u Republici Hrvatskoj, a ne broj birača u registru birača. U popisu birača upisano je 3.738.708 birača s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Ministar Arsen Bauk kaže, citiram: "Dobar dio građana o kojima je tu riječ netko (!!!) je davno prijavio ili su se sami prijavili na adrese u Hrvatskoj, odselili se, sada žive negdje u inozemstvu i njima osobna iskaznica više i ne treba, a nalaze se u našem biračkom popisu". Prema tome mrtva ili živa osoba u Novom Zelandu, Australiji, Kanadi ,SAD ili bilo gdje izvan Republike Hrvatske, a koja se nalazi u registru birača, nije birač u Republici Hrvatskoj i kao takva ne ulazi u potrebnih 10% birača.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 212.15.181.72 (razgovordoprinosi)

Sve je objašnjeno u mojem prethodnom kometnaru. (Bilo bi dobro staviti potpis jer se ne zna koji je čiji komentar). Znači popis birača nije stalan broj nego se izrađuje prije svakih izbora. Valja uzeti u obzir što se uzimalo kao popis birača u vrijeme donošenja Zakona o referedumu, dakle ne koji je broj birača bio tada u popisu, nego koje je značenje tada nosio pojam popisa birača, a to je bio popis svih punoljetnih hrvatskih državljana. Međutim, možemo pričekati da Ustavni sud odluči pa će biti još kristalnije i jasnije, jer je to očito potrebno.--Svetivlaho (razgovor) 09:26, 28. listopada 2014. (CET)[odgovori]

Također, živi hrvatski državljani u Novom Zelandu, Australiji, Kanadi, ili SAD-u jesu birači u Republici Hrvatskoj jer imaju biračko pravo u Republici Hrvatskoj. Po ovome što vi pišete, vi želite ukinuti pravo glasa dijaspori u Republici Hrvatskoj. A za to, bojim se da je potrebna mnogo šira rasprava od ove koju mi sada vodimo na Wikipediji.--Svetivlaho (razgovor) 09:40, 28. listopada 2014. (CET)[odgovori]

Suradnik Svetivlaho izvlači krive zaključke. Da bismo ovu raspravu pravilno usmjerili moramo definirati, kao u matematici, što je to uopće birač u Republici Hrvatskoj. Birač u Republici Hrvatskoj je punoljetna osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja ima važeću osobnu iskaznicu (tj. nalazi se na popisu birača, kojeg sastavlja MUP). Ima osoba u Republici Hrvatskoj koje imaju biračko pravo (i nalaze se u registru birača), ali nisu birači (!!!) jer nemaju važeću osobnu iskaznicu (iz bilo kojeg razloga). Za referendum (odnosno za prikupljanje potpisa) osobe koje žive izvan Republike Hrvatske su irelevantne, jer nisu birači u Republici Hrvatskoj.

Što je to birač u Republici Hrvatskoj nije matematičko pitanje, nego ustavno pitanje. Zaista ne razumijem kakve veze ima matematika s time. Hrvatski Ustav osigurava svakom državljaninu Republike Hrvatske koji je navršio 18 godina života opće i jednako biračko pravo (članak 45. stavak 1. Ustava). Ustav Republike Hrvatske propisuje i obvezu da u izborima za Hrvatski sabor i predsjednika Republike osigura ostvarenje biračkog prava svojim državljanima koji se u doba izbora nalaze izvan njenih granica (članak 45. stavak 2. Ustava) (tzv. dijaspora).--Svetivlaho (razgovor) 10:16, 28. listopada 2014. (CET)[odgovori]

Ako Vam je istekla osobna iskaznica, bez obzira na Vaših navršenih 18 godina i na Vaše biračko pravo Vi niste birač (tj. nećete se naći na biračkom popisu, pa neće ni moći glasovati). Osobe u dijaspori moraju se registrirati u konzulatu ili veleposlanstvu RH u dotičnoj zemlji i imati važeću osobnu iskaznicu da bi mogli glasovati, inače im uzalud biračko pravo i to što se nalaze u registru birača. Brkate pojam birača i biračkog prava, i pojam popisa birača i registra birača, pa odatle proizlazi cijeli nesporazum.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 212.15.181.72 (razgovordoprinosi)

Ništa se ne brka, nego je gore detaljno pisano što je što. Vi ako ste hrvatski državljanin i imate 18 godina imate zajamčeno pravo glasa, koje možete ostvariti ukoliko obnovite osobnu iskaznicu. Također, broj birača se sastavlja drugačije u popisu birača na izborima za predsjednika Republike Hrvatske, a drugačije u popisu birača na lokalnim izborima. Naime, potonji popis je manji. Po tome je najbolje prikupljati potpise za inicijative nakon objavljenog popisa birača na lokalnim izborima jer je tada lakše skupiti potreban broj potpisa.--Svetivlaho (razgovor) 11:22, 28. listopada 2014. (CET)[odgovori]

Točno, popis za presjedničke izbore je veći za broj registriranih birača bez prebivališta u Republici Hrvatskoj koji su se aktivno registrirali, a to je na posljednjim izborima bilo 2.243 birača, čime bi se značajno otežalo prikupljanje potrebnog broja potpisa.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 212.15.181.72 (razgovordoprinosi)

Broj koji navodite ne vrijedi za posljednje predsjedničke izbore. (Bilo bi dobro da se kometari potpisuju da se zna koji je čiji komentar). Zapravo se ne zna na koje se izbore odnosi jer niste napisali. Također, pravo na potpis za održavanje referenduma imaju svi građani koji imaju OIB, a znamo da su to svi hrvatski državljani. Osobni identifikacijski broj dobivaju hrvatski državljani rođenjem odnosno stjecanjem hrvatskog državljanstva. Ukoliko je netko hrvatski državljanin, ali ne živi u Hrvatskoj, odnosno nije prijavljen u njoj, također treba dobiti OIB.--Svetivlaho (razgovor) 13:33, 28. listopada 2014. (CET)[odgovori]

Isprika, pozvao sam se na posljednje izbore, a to su izbori za europski parlament. Taj broj (2.243) je ionako nebitan jer se računa "deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj" (članak 3. stavak 4. Zakona o referendumu). Malo statistike: u Republici Hrvatskoj je prema zadnjem popisu živjelo 4,284.889 stanovnika. Ako uzmemo u obzir da je cca 900.000 stanovnika mlađe od 18 godina, ispada da u Republici Hrvatskoj ima cca 3.390.000 stanovnika s pravom glasa. Znači da u registru birača postoji 1,150.000 birača izvan Republike Hrvatske od kojih se 2.243 aktivno registriralo za posljednje izbore.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 212.15.181.72 (razgovordoprinosi)

U redu, dakle postoji, citiram po vama "1,150.000 birača izvan Republike Hrvatske od kojih se 2.243 aktivno registriralo za posljednje izbore". (Bilo bi dobro da se komentari potpisuju.) I ti se birači pribrajaju pri izračunu broja potrebnih potpisa za raspisivanje referenduma jer su oni, kao što sami kažete, birači. Hrvatski državljani s pravom glasa u Republici Hrvatskoj.--Svetivlaho (razgovor) 14:13, 28. listopada 2014. (CET)[odgovori]

Birači ne mogu biti, jer ne mogu glasovati. Da bi mogli glasovati moraju se registrirati.Da bi se registrirali moraju imati važeću osobnu iskaznicu. Do tada ostaju "birači" upisani u registar birača, koji od prilike do prilike služe vladajućim strankama za, eventualno, onemogućavanje referendumskih incijativa.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 93.143.91.104 (razgovordoprinosi)

Upozoravam suradnike da se drže teme članka, a (posebno) neprijavljene suradnike upozoravam da potpisuju svoje komentare. Svaki komentar koji ne bude imao veze s člankom ili bude nepotpisan biti će uklonjen. Wikipedija nije forum. Hvala na pažnji.--MaGaporuči mi 14:18, 29. listopada 2014. (CET)[odgovori]