Razgovor:Savudrijska vala

Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Savudrijska vala.

Ovo nije forum za opću raspravu o temi članka. Pisanje kojemu ovdje nije mjesto može biti premješteno ili uklonjeno.
Postavite novi tekst pod stari tekst. Kliknite ovdje kako biste započeli novu temu.
Potpišite i datirajte svoje komentare dodajući četiri tilde (~~~~).
Novi ste na Wikipediji? Dobro došli! Pročitajte naš uvodni tečaj.

Rad na člancima

Pismohrane:

Savudrijska vala ili Dragonjski zaljev[uredi kôd]

Ovaj bi članak trebao imati naziv Savudrijska vala ili Dragonjski zaljev, a nikako Piranski zaljev. U prethodno navedenome pitanju nas ne bi trebali zbunjivati navodi o učestalosti ili nekom obrascu koji se navodno "međunarodno" primijenjuje. -- Bugoslav (razgovor) 02:12, 18. lipanj 2009. (CEST)

Slažen se. Neka se članak zove Savudrijska vala.
"Učestalost" je nezahvalna stvar. Hoćemo li čekat da sad prođe 40 godina dok se nakupi jednaki broj spominjanja naziva "Savudrijska vala" u medijiman i stručnim knjigaman sa nazivon "Piranski zaljev"? Jasno da nećemo.
Stoga, Savudrijska vala. A za Dragonjski zaljev triba vidit je li on možda koji manji dil ili označava isto. Kubura (razgovor) 02:22, 18. lipanj 2009. (CEST)

Voda Dragonja[uredi kôd]

Bez obzira što autor djela: Povjest književnosti hrvatske i srpske doživljava hrvatsku i srpsku književnost dvjema književnostima pisanima jednim jezikom, autor donosi podatak kako su krajevi kojih su posjednici Hrvati i Srbi, graničili u njegovo vrijeme od zapada vodom Dragonjom u Istriji. Čitav citat glasi:

»S panonskim su Slovenima u VI. vijeku došli Hrvati i Srbi u krajeve s onu stranu Dunava, odakle se kroz stotinu godina pomiču preko Drave i Save u Ilirik i Dalmaciju, dok nisu polovinom VII. stoljeća bili čvrsto posjeli ovih krajeva, što sad graniče od zapada vodom Dragonjom u Istriji i Jadranskim morem do Bojane, od juga Bojanom poviše Skadra do niže Gusinja pa do Đakove, Prizrena, Starog sela i Kačanika prema Vranji, odakle udara granica na sjever prema Nišu i teče niz Timok između Kneževca i poniže Zaječara; tad prelazi u Ugarsku niže Velikoga Gradišta i mimo Bijelu Crkvu, Temešvar, Arad, Segedin, Sentu, Baju, Muhač, Šikloš i Pečuh stiže do Drave, odakle zakreće prema Muri, da duž međe štajerske i kranjske dođe do rijeke Dragonje, koja utječe kod Pirana u more.«

(Šurmin, Đuro. Povjest književnosti hrvatske i srpske, Knjižara Lav. Hartmana [Kugli i Deutsch], Zagreb, 1898., str. 6. [dno] i 7. [vrh] )

Knjiga je dostupna na books.google.com

Bugoslav (razgovor) 00:47, 15. listopada 2009. (CEST)[odgovori]