Razgovor sa suradnikom:Zeljko/Arhiv 12

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija

Pospremanje[uredi kôd]

Evo Željac, pospremila sam ti stranicu, a imaš i mail. :-)) --Roberta F. 21:50, 30. siječanj 2007. (CET)

Fašizam[uredi kôd]

Pa gle, liats aje s en.wiki. Ja od srba znam samo Nedića, a ostale ne. Komunizam ne spada u fašizam, pa njieh ne mogu. A što se tiče cionizma, stavi ti ako misliš da treba. --89.172.122.92 10:45, 31. siječanj 2007. (CET)

Privodi[uredi kôd]

Paaa, pogledaj di sam minja koje riči. Kubura 13:49, 31. siječanj 2007. (CET)

Željac,[uredi kôd]

još me malo drži neka fjaka. Ali, proći će:-) Nekidan sam ti opet petljala po jednom članku:-) pozdrav Branka France 17:46, 31. siječanj 2007. (CET)

Kauboji[uredi kôd]

Bok Željac, malo sam za gušt dopunila jednog od dražih kauboja Luckyja Lukea, pa sad "jašem" na svoju omiljenu kavicu uz more. Puno lipih pozdrava :-)) --Roberta F. 13:52, 2. veljača 2007. (CET)

Cro Cop[uredi kôd]

Oli i ti čekaš Mirkov nastup? Kubura 02:32, 4. veljača 2007. (CET)

Vodice i Dane[uredi kôd]

A jesi me za**bo, ja jučer slikao Dane i Vodice vjerojatno s istog metra ko i ti, i sad vidim da si me preteka za par sati.

A ništa, ostaje mi se samo nadat da nisi i Lanišće slika jer ću onda stvarno bit tužan :-/.

--Ante Perkovic 16:15, 4. veljača 2007. (CET)

ikonice[uredi kôd]

I meni se to događa, ali se ili pojave nakon nekog vremena (kad se stranica učita do kraja) ili jednostavno stisnem refresh ili reload (ovisno koji browser imaš). --Tycho Brahe 20:14, 4. veljača 2007. (CET)

Vikinzi[uredi kôd]

Pa to kolegi upravo i govorim a on bi sve pod jednu kategoriju. Irska povijest može i pod kategoriju Povijesti UK, a vikinzi mogu i pod povijest više država. A neko ih je jadne natrpao samo pod Skandinaviju. Vjerojatno zato što su plavi i crveni...hehehe --Wenders 21:05, 4. veljača 2007. (CET)

Nisam Željac, malo pospremam wikicu prije spavanja, a Ante mi je danas na kavici uz more :-)) pričao kako je lutao po našoj Ćićariji i tražio neku hranu :-)). Laku noć ti želim --Roberta F. 02:23, 5. veljača 2007. (CET)

Dobro da ju j' zasitil, aš bi grdo pasal da ni :-)) --Roberta F. 02:30, 5. veljača 2007. (CET)

Bokelji[uredi kôd]

Ajd' nemoj sve odbacivati automatski bez diskusije, vec odbacuj barem redom (i citaj) ono sto ja pisem. :)

Poz! --NI 23:25, 5. veljača 2007. (CET)

Susret Wikipedista[uredi kôd]

Zeljac, jesi vidio mail, ako nisi, ovdje ti piše Wikipedija:Susreti_Wikipedista#Treći susret, nadam se da možeš doći. Puno pozdrava sa sunčanog kontinenta :-)) --Roberta F. 11:42, 8. veljača 2007. (CET)

rusini[uredi kôd]

imam slika, i rado cu ih staviti, samo sam novi ovdje, jos moram skuziti kako se slike stavljaju.

Reci jesu li to slike koje imaš na kompjutoru. Ako jesu objasnit ću ti. --Zeljko 10:32, 9. veljača 2007. (CET)

evo stavio sam jednu sliku, grb ... imam jos, javi kako dalje pa cu preko vikenda ostale postaviti, hvala

je, skuzio sam, puno hvala .. kasnije nastavim dalje

a gle, ucim jos, upravo sam skuzio preusmjeravanje --V 00:26, 11. veljača 2007. (CET)

hvala na cestitkama, ali oni mojoj mami, ona je ta koja je Rusinka i obavila je sva istrazivanja, a tebi puno hvala na pomoci!!! --V 00:29, 11. veljača 2007. (CET)

a gle, Bojki, Lemki i Huculi, koliko ja shvacam to je kao da pises o Slavoncima, Zagorcima, Dalmatincima i tako dalje ... ali pitati cu staru sto ona misli o tome, pa ako sam ja u krivu onda cemo nesto napisati, ako nisam onda ti vidi sto cemo s tim --V 00:37, 11. veljača 2007. (CET)

ne znam sto da radim ustvari, raspravio sam to danas s mamom, i kaze mi da su Bojki, Lemki i Huculi kod Rusina, isto sto i Slavonci, Dalmatini kod Hrvata --V 12:30, 11. veljača 2007. (CET)

i jos nesto, citao sam tekst o Ukrajincima, i tamo se Rusini nazivaju zapadnim Ukrajincima .. to ti je isto kao da Hrvate nazoves zapadnim Srbima .. Rusini i Ukrajinci imaju 2 potpuno razlicita jezika, i medjusobno se uopce ne razumiju --V 12:37, 11. veljača 2007. (CET)

mozes li mi pomoci ividjeti sto nije u redu sa slikama koje sam stavio, tvoj kolega me plasi da ces ih pobriasti ... vecina slika je moja, ili od mama sa njenih putovanja --V 19:19, 11. veljača 2007. (CET)


i tekst i knjiga je od moje mame, i imam njenu dozvolu staviti ovaj tekst ovdje. ne kuzim u cemu je problem i gdje i kako staviti da imam njenu dozvolu za to? --V 20:07, 11. veljača 2007. (CET)

eto mene opet po tvoju pomoc ... ok, nabaviti cu dozvolu da tekst ostane .. samo ako uspijem skuziti kakva to treba pismena dozvola biti i gdje i kako ju staviti? ... --V 00:11, 12. veljača 2007. (CET)

Slioke[uredi kôd]

Moraju biti tvoje /tvoje vlasništvo/ ... ako jesu moraš napisati Vlasništvo i svoje ime. Tu ću ti pomoći. --Zeljko 19:35, 11. veljača 2007. (CET)

Crnogorci, staro[uredi kôd]

Sjecam se nasijeh sukoba od starine kada smo pricali o Crnogorcima. Ti si tvrdio kako cijeli svijet, pa i sami crnogorci lazu da pricaju srpski i da ja otimam i negiram crnogorstvo kada se prikljucujem toj "zavjeri na globalnoj razini". No ono sto sam pokusavao reci jest da Crnogorci imaju svoj jezik; Srpski jezik je jezik crnogorskog naroda. A kao drugo - Crna Gora nema veliki broj Srba doseljenika (stovise nitko ne ide u Crnu Goru, iz nje se samo odlazi ;), vecina danasnjih dvjesto tisuca Srba (oko trecina stanovnistva drzave; zive sirom zemlje i cine vecinu na polovici njezinog teritorija: Boka, Sandzak i djelovi Brda i Stare Hercegovine) su "native" i iz raznih plemena. Kao sto vec rekoh, ista bi kontroverzna situacija bila da se sada odjednom jedan milijun Hrvata (recimo, u Dalmaciji) izjasni Talijanima - no da oni ne smatraju Italiju svojom drzavom, vec Hrvatsku i dalje za svoju nacionalnu zemlju, ne govore talijanski, vec hrvatski jezik itd... no da Talijani jesu. --NI 22:19, 9. veljača 2007. (CET)

Pa onda si ti taj koji deprivira cijeli narod njegova jezika (crnogorski srpskog). ;) Jedan mali dio crnogorskog stanovnistva govori crnogorskim, to jeste istina - slicno tako jedan majusni dio Skotskog stanovnistva govori njihov starinski jezik (engleski je glavni). Nepriznanje crnogorskoga jezika ne lezi u nekoj srpskoj zavjeri, vec u cinjenici da je taj jezik tek u razvoju, i da je vaistinu njegov status osporen. Znas da brojne organizacije i institucije, a prevashodno hrvatske, ne priznaju Bunjevacki jezik. Bi li to nazvao posljedicom Velikohrvatske politike?

Pa, ti Crnogorcima negiras njihov jezik - po tebi, to su srpske lazi da crnogorski narod govori srpski, a ne crnogorski. Dakle po tvom misljenju i sami crnogorci pricaju te srpske lazi?

Da bi saznao o cem govorim kada kazem "Crnogorac", onda vidi Razgovor:Paštrovići. Postoji mnogo vise nacita shvacanja nego u Srba i Hrvata. Dali ti hoces da kazes da ima Roma koji su etnicki crnogorski Vasojevici, Kuci, Pastrovici, itd??? :) E, pa to su budalastine; pa ti poznajes etnologiju, covjece! --NI 01:49, 10. veljača 2007. (CET)

Ti si nepismena osoba.. Romi su Romi a Crnogorci, Crnogorci... kakve su to gluposti. --Zeljko 01:52, 10. veljača 2007. (CET)

Blagi boze... prekini da vrijedjas kada pokusavam biti sto jasniji. Od etnickih Crnogoraca ("plemenskih" da se izraziv), narod je podijeljen u dvije nacije: vecu, Crnogorsku i manju, Srpsku; i ta problematika jos uvijek traje i nije jednostavno definirana... ili neces naci, ili ces naici na vrlo sicusni broj Srba koji sebe ne smatraju Crnogorcima. --NI 01:59, 10. veljača 2007. (CET)

Tu ti je prisutna problematika crnogorske nacionalnosti. Crnogorski narod se nije sasvim ustaljio. Pitanje Crnogoraca je, umjesto da bude rijeseno, samo privremeno odgonetnuto i zataskano '45.-e, tako da je sada s pocetka 21. stoljeca ponovo pokrenuto. Novi ustav Crna Gore bi trebalo (po volji nekih slojeva u Crnoj Gori, po prijedlogu Srpske Narodne Stranke) da rijesi crnogorsko pitanje. Od nastanka komunisticke Jugoslavije do dan-danas taj broj je varirao: i dalje se pitanje svodi na jednostavno: biti Crnogorac, il' biti Srbin. U pocetku nastanka socijalisticke Juge bilo je 350,000 Crnogoraca u Crnoj Gori, a sada ima oko 250,000. Srba je bilo oko 5,000; a sada ima oko 200,000. --NI 01:56, 10. veljača 2007. (CET)

Ukratko, objasnjivao sam ti problematiku "polu-otvorenoga i poluzatvorenog Crnogorskog pitanja". Jedno od zanimljivih stvari koje mozes procitati je jedan novinski clanak iz 2003.-e godine: "Crnogorac il' Srbin, pitanje je sad".
Predlazem ti da jos malo istrazis Crnogorce, pogotovo sadasnjicu. --NI 02:07, 10. veljača 2007. (CET)

Pa ti mene vrijeđaš kada mi ubacueš u usta ono što nisam rekao, to ti je valjda narodni običaj i genetsko nasljeđe ... Dalje Crnogorci se ne dijele nikakve nacije, a Srbi su tamo samo nacionalna manjina, kao što su to i u Hrvatskoj. --Zeljko 02:07, 10. veljača 2007. (CET)

zeljko djikic[uredi kôd]

javljam se u vezi prijedloga za brisanje.samo bih potvrdio da su sve informacije u tom clanku tocne.Sve znam iz prve ruke jer sam i sam s njim svirao. za njega su culi neki ljudi koji se glazbom bave.Navedeni poslodavac S.Stankovic je ujedno bio 4 puta prvak Jug.u boksu,za Alena V.nije potrebno puno rijeci,.. Unaprijed hvala borisbass

zeljko djikic[uredi kôd]

evo,maknuo sam sliku,poslati ce mi neku normalnu

Pa to pokusavam i da kazem. :) Iako Srbi nisu pomenuti ama bas ni u kakvom pravnom dokumentu, oni se tretiraju kao konstitutivni narod (novi ustav ce tretirat CG kao drzavu crnogorskog i srpskog naroda, sto ce po mom misljenju samo produbiti Crnogorsko pitanje).

Srpske stranke su se uvijek (od 90.-ih) tretirale kao nacionalno-drzavne - to je originalno Milosevicevska politika smanjenja snage, no odrzala se do danas. Manjine (drustveno-priznate, nema cenzusa, zagarantirana mjesta) su Bosnjaci (s Muslimanima), Albanci i Hrvati. Crnogorski narod je podijeljen na dvije cjeline, nacije; sto se povijesno ogleda u tradicionalnoj borbi izmedju zelenasa i bjelasa.

I jedno i drugo lice djeluje dvojako i ostavlja sve otvoreno. Najasna situacija koristi vladajucem rezimu pruzajuci mogucnost asimilacije Srba i reintegracije u socijasticku crnogorsku drustvenu zajednicu; znas ono "Oni nijesu prav(n)i Srbi". Ni proglas za nacionalnu manjinu (sto dovodi do jacanja srp. talasa) ni druga alt. (onemogucuje dalju asimil.) nisu privlacni.


Pusti politiku[uredi kôd]

Konstitutivni narod -to je politika, i nema veze sa etnologijom.

Bilo gdje da žive pripadnici istog naroda tvore cjelinu koje povezuje zajednička povijest, kultura, jezik, mentalitet i sve ono po čemu se razlikuju od svih ostalih . Srbi, Crnogorci , Japanci, Sijuksi, 4 imena, četiri priče..

Po čemu su Srbi slični Crnogorcima, po ničemu. Temperament i mentaliteti su im sušta suprotnost.. Crnogorac će za čast poginut… Gdje tu vidiš Srbina u stvarima kojima se Crnogorac diči, sličniji je Indijancu koji na isti način cijeni svoju slobodu i čast. Oni su sve ono što Srbi nisu bili nikada. --Zeljko 03:28, 10. veljača 2007. (CET)

Druga strana isto prvo vidi kapiju za sirenje srpske nacionalne svijesti kod crnogorskog naroda, a drugo kao blokadu, predaju i davanje legitimnosti "zlocama". Samo me je mnogo razocarala srpska opozicija kada je predlozila "crnogorsko-srpsku drzavu". Meni se vise svidja Djukanovicev gradjanski tip drustvenoga uredjenja. Prvo triba sacekati da se Crnogorsko pitanje crnogorstva/srpstva razrijesi.

Evo dobro je za večeras, želim ti laku noć. --Zeljko 03:31, 10. veljača 2007. (CET)

pa Srbi i Crnogorci dijele zajednicku povijest, kulturu i jezik. :) Dijeli ih samo politika.

Ne razumijem te za ovo drugo... Radovan i Slobodan nisu bas uzor (a sto je zalosno, prvi je najpoznatiji Crnogorac na svitu).

Samo kao susjedi. Nemaju oni ništa zajedničko. Različiti sau Kauboji i Indijanci. --Zeljko 03:43, 10. veljača 2007. (CET)

Oh, pa sto sam ovo pricao? Kaubojci i Indijanci cak nisu ni jedan narod; Hrvati i Srbi su "blizi" znatno nego ti, uzimajuci da pripadaju jednoj etnickoj zajednici. :) Kaubojci i Indijanci nisu jedne te iste vjere, oni nemaju jedan te isti jezik za materinski, i nijesu istog etnickog porijekla; pripadnost totalno drugoj kulturi necu ni pominjati. Vrlo bi bilo neuko jednostavno govoriti "nemaju oni [Crnogorci i Srbi] nista zajednicko" (kultura, povijest, jezik, podrijetlo, religija, teritorij), kada su ta dva naroda od svih jugoslavenskih najblizi i znajuci da Srbi i Hrvati "imaju dosta zajednockog". Zeljko, pa ti si etnolog!!! --NI 13:22, 10. veljača 2007. (CET)
Pa, kada smo vec kod - svi poznati Srbi koje bih nasao s tijem vrlima (u glavnom u vrijeme borbi protiv Turaka i za vrijeme Drugog svjetskog rata) su i sami Crnogorci, pa donekle si u pravu. :) No vecina poznatih Srba su Crnogorci, pa to nije nista novo.
A za ono "4 naroda, 4 price". Molim te vidi Razgovor:Paštrovići, to je taj primitivni pogled na koji sam mislia. Ne mozes tako gledati na stvari. Nijesu bitni samo popisi stanovnistva, vec i kultura i obicaji, povijest i tradicija, jezik, vjera, teritorij, pa cak i ono medju najnebitnijima (etnicko poriklo). --NI 13:44, 10. veljača 2007. (CET)

Tebi ne vrijedi objašnjavati ,jer sve iskrivljavaš, i čini se stalo ti samo da ti prođe vrijeme. Ja bih na tvome mjestu otišao u kafić ,pa tamo pričao gluposti sa pijancima. --Zeljko 13:59, 10. veljača 2007. (CET)

O cem ti pricas? Ja pokusavam biti skroz otvoren; mnogi hrvatski suradnici ovdje su vec ukazali na tvoju "zatvorenost". Otvori se! --NI 15:50, 10. veljača 2007. (CET)
Ovo tebi mozda lici na blebetaje, ali ja to radim samo zato sto znam da ne smijem nista dirati na ovoj slobodnoj wikipediji bez tvoje dozvole (kao sto si mi ti osobno zabrania). --NI 15:55, 10. veljača 2007. (CET)

Do sada si mi iskrivio svaku riječ koju sam napisao, a potrošio sam sate i sate na tebe, ne vrijedi ti nešto govoriti. --Zeljko 16:21, 10. veljača 2007. (CET)

Pa, bi li mi onda dozvolio da mijenjam clanke na hrvatskoj wikipediji, ako je gotovo s pricom? :)
Sto sam tocno iskrivia??? --NI 00:02, 11. veljača 2007. (CET)

Vasojevići[uredi kôd]

A što bi ti mijenjao.., nisi napisao ništa osim oko deset rečenica, a prvih nekoliko je o Vasojevićima ... Ali ti imaš veliki problem... Poznam ih, iskrivio si činjenicu ... Što je problem.


  • 1) Napisao si (Vasojevići) Srpsko pleme... Srbi nemaju pleme.
  • 2) Naveo si jednu teoriju, kao činjenicu za porijeklo, ono kosovsko, ta je teorija je rasprostranjena po cijelom svijetu... šire je Velikosrbi. Zašto je šire: Zato što kriju drugu teoriju... našim wikipedijancima nepoznatu.. ali meni poznatu, jako dobro poznatu
  • 2 a) Imaš problem što ja poznam Vasojewviće.. Srbi nešto kriju kada govore o Vasojevićima... sakrivaju drugu teoriju... drugu teoriju o njihovom porijeklu, onom iz Hercegovine i brači koja su dala porijeklo za nekoliko crnogorskih plemena, Piperi i vasojevići.. i albanskih katolika Malisora iz plemena Hoti i Krasnići. Crnogorske žene iz Bratstva Vojvodići (neću ti reći iz kojega su plemena; jer sumnjam u ikakvo tvoje poznavanje crnogorskih i gegijskih plemena) nosile su gegisjko-malisorske džublete (a one su porijeklom iz ilirskog doba) i uz to imali prezimena koja je dao predak Ded (a on je bio kako vi kažete Šiptar, ne Srbin)... odnosno prezimena Dedovići, Dedići i drugi.
  • 3) Zaključak: što ovo govori... da je porijeklo od srpskog Vase, bjeguncem pred Turcima, što pobježe, ti si rekao sa Kosova, manje vjerojatnije.
  • 4) Da Vasojevići vuku porijeklo od Vase iz Hercegovine (ono što autor sa en-wikija krije zato što je Srbin, ili ne zna)... dokaz su malisorska plemena i nošnja žena iz plemena Vasojevići (ilirske džublete, što su muslimani sačuvali).
  • 5) Vasojevići su ratoborni i opasni protivnici (moje osobno mišljenje); znači po tome su totalna suprotnost Srbima, borcima iz 'busije', i ratnicima koji su izgubili sve ratove.
  • 6) Bratstvo plamenac priznaje gegijsko porijeklo Vasojeviča, od kojih je geg laz imao 3 brata Pipera Laza (pleme Piperi); vasu laza (pleme (Vasojevići) i Krasni laza (pleme krasnići).
  • 7) Ono što bi ih svrstalo u Srbe... to je da se Vasojevići danas smatraju Srbima, i žele se odvojiti od Crne Gore, nakon što se Crna Gora odvojila od Srbije. Ako to nije srpska propaganda, onda sram ih budi...
  • 8) Pa ja sam ti rekao, ne laži mi, meni ne možeš, o Vasojevićima znam više nego bilo tko u Hrvatskoj. --Zeljko 20:49, 11. veljača 2007. (CET)...

Pa prvo, izbrisao bih nekoliko recenica sa clanka Bokelji, za pocetak. Koji problem to imam? Koga poznas??? Pa sto sam ja to iskrivia??
1) Pa, zavisi kako gledas na to - Srbi i sami jesu [bili] pleme. :) A i povjesno gledano sto su bili Moravljani i Timocani no "plemana". No na stranu gledano, vec sam ti objasnio povjesni gled na "srpska plemena". Dijele (ili bolje izgovoreno, dijelila su se) se na cetiri grane: Brdska, Hercegovacka, Crnogorska i primorska. Tako su prezentirali i tvoj Jovan Erdeljanović na koga se pozivas, pa i Vuk Stefanović Karadžić (obojica i sami Crnogorci). Danas ne vjerujem da je istina da su vecina Srbi ko sto neki tvrde, drzim da su medj' nji' u relativnoj vecini Crnogorci ipak. I zbog povijesti i sadasnje strukture - zato jednostavno ne shvacam kako mozes reci "'Srbi nemaju pleme", jer to jednostavno receno, ne lezi. Ako si apsolutno siguran da (barem danas) nema srpskih plemena, objasni mi onda kto su Maleševci? Molim te pogledaj njihov zvanicni sajt: Web sajt srpskog plemena Maleševci. Mozes li barem ovog puta priznati da si u krivu? :) Dalje, citirat cu prvi dio Cetvrte tocke iz cuvenoga Vasojevickog zakona iz prve polovice 19. stoljeca: Ko srpsko [odnoseci se na svojinu Srba, tojest Vasojevića i svih Srbljaka] krade pa se ufati, da plati duplo i kmetovima ručak. A ako se ne ufati, da mu je aram. I za dodatnu domacu zadacu, sjeti se Srbljaka (vjerujem da vec znas).
2) & 3) Tu nema nikakvih "Velikosrba". Ti nas dobro poznajes, pa vjerujem da si ipak cuo za to. Da te malo poducim o Vasojevicima. Ovako. Postoje dvije teze o porijeklu Vasojevica:

  • Prva je da je rodonacelnik dinastije Vaso iz Prizrena (u vrijeme prve polovice 14. stoljeca), od roda Vukana Nemanjica. Njegov nasljednik Stevo/Stevan Vasojević, je u narodnim pjesmama poznat kao Stevan Musić, i on se borio na Kosovu, tu nema sumnje. E tek njegovi potomci su otisli u Hercegovinu i naselili se kod Foče, pa se zato i smatra da su oni hercegovackog porijekla. E odatle su otisli u seobu na desno, prosli kroz Crnu Guru i nastanili se u Brdima, na Nožici u Lijevoj Rijeci.
  • Druga je ona manje vjerojatna, jer je za ovu predjasnju genealogija dobro poznata i ima korijena u narodnome predanju, no to ne znaci da nije bitna pomena. Po njoj, rodonacelnik je "Vaso" sin mitskog vladara hercegovine (opet Hercegovina... ;), i da se preselio takodjer preko Crne Gore u Brda. Sada, obije teze su identicne po navodjenju Vasine brace: Ozra, Pipa, Krasa i Ota (navodni rodonacelnici crnogorskih/srpskih Ozrinića i Pipera i albanskih Krasnića i Hota) - no ocito je da prva obuhvata drugu, i da je kako kazu (neki) povjesnicari, mozda cak i nastala iz prve.

Dalje, za Vojvodiće mi ni ne trebaš reći - zar si stvarno mislia da nijesam čuo za Vojvodu Kastratovića??? Prekini vrijedjati, do sada se dokazalo da u stvari ti znas manje no sto tvrdis, ali ja tebi (do sada) nikada nijesam nabacivao na nos "Uja, ja sve znam, ti nemas pojma; bjezi odavde!!!" Imaj malo vise obzira prema meni.

a on je bio kako vi kažete Šiptar, ne Srbin Necu se praviti fin i pretvarati se da nijesam prepoznao duboko uvredljivu stereotipnu konotaciju koju si mi nalijepio na celo. Necu ni komentirati - samo cu ti evo reci jednu privatnu stvar, ako te uopce zanima: za mene (i pretke moje porodice) nisu nikada bili Albanci - ali nismo nikad ni uporabljivali taj pogrdni naziv (kako mnogi misle) - vec Arvaniti (redje Arbanasi, ali nikad Siptari i Albanci).

4) Mnogo ilirskoga je opstalo, primorska i starocrnogorska plemena se ponose tim (a i znas i sam da predanja o porijeklu nekih idu cak i do samih Ilira). Ja kao osoba znam zasigurno da imam ilirske krvi, ali i srpske, i hrvatske (i crnogorske i jugoslavenske, kako bi god to produzia).


5) E ovdje te ne razumijem. Hoces da kazes da su svi ratovi koje su vodili pripadnici te etnicke grupe izgubljeni? :P Moras vise proucavat povijest, zalim. :))) To se vrlo kosi sa tezom o ratnobornom narodu Srba koja je propagirana u svjetu tokom 19.-og stoljeca i pocetkom 20.-og; pa i ptije (no tada su svi Crnogorci automatski bili ubrajani u njih). Ali na kraj krajeva, zar to opet nije stereotipno misljenje (kada bi bilo tocno to sto si rekao) opet?
6) E vidis, o tome nijesam znao bas puno; no interesantno; covjek svaki dan spozna nesto novo.
7) Nemoj generalizirat. Veliki broj Vasojevica (sad cu lupit, mozda cak i jedna cetvrtina, il' vise!) se smatra Crnogorcima. I vjeruj mi kad ti kazem, to ne postoji; Vasojevici nijesu kao Drobnjaci (koji i danas sanjaju o Srbiji); Vasojevici u stvari ne zele nista - oni su Srbi, i zele sacuvati svoj srpski identitet (koji, navodno, njeguju stoljecima). Za informacije rekoh vec, pogledaj

1.Tezu u njihovom podrijetlu
2.Dvanaest vasojevickih tocaka
3.Povijest Vasojevica
4.Poznate Vasojevice
5.Narodne pjesme o njima
6.Pitaj (vecinu) danas

8) Nemoj tako - egoizam i preveliko samouvjerenje samo skodi. Ja nikada nijesam velicao sebe i svoje znanje, ali ti to uvijek radis... nemoj, stovise nije lijepo. Ja sam vec izrazio duboko postovanje tvojoj sveznanosti, ali nemoj sada pretjerivat i kvariti situaciju! Gdje sam to ja lagao??? A kada smo vec kod toga, bio sam ljetos u Vodicama, pa mozda ti teorija o tvom sveznanju otpada. :))) Bog i cujmo se! Nadam se da si nakon ovog (zamorno dugog) post-a promijenio svoj izrazito negativan stav o meni. --NI 00:22, 12. veljača 2007. (CET)

Ti si vjerojatno mislio na porijeklo od Keća, Arbanasa; ali to je zapisao samo Han Austrijanac u Skadru; Spiridon Gopčević je to od njega samo prepisao.

I po njima, prica je totalno drukcija - Kec, odbjegli Arbanas od Turaka, je dobio sest sinova u Piperima: Lazar, Ban, Merkot, Kaster, Vas i Piperi. Tu je bila neka svadja, bla, bla. I nakon izmirenja (poslije neke krvne osvjete) nastadose Piperi. Piperijeva braca su otisla i narodila Kuce; Lazar poslije Hote, a Ban Bonkece; a Merkot se vraca i stvara Mrke. Vas se zeni srpskom seljankom iz Recice i "stvara" Vasojevice. A Kaster se vraca u Metohiju i od njega dolaze Krasnici.

No nas lijepi Marko Miljanov kaze da nema nikakvoga Lazara i Mrkote, vec Ozro i Oto, i Kecu jos naziva "Pontin". Marko sam osporava problematiku kao vrlo tesku, i odmah objasnjuje da "Bon" vrlo vjerojatno nikada nije ni postojao. Diobom od Krasa su nastali Krasnići (Marko ih cudom nekim naziva Krastenići) a od Ota Oti, dok su od Vasa, Ozra i Pipera nastali srpski Vasojevići, Ozrinići i Piperi. Procitaj Markovo djelo Zivot i obicaji Arbanasa.

Albanski Hoti su sacuvali opet drukcije (malkice) predanje: potvrdjuju da je bilo petoro, a ne sestoro: ali ih opet nekom zbrkom (obrati paznju) nazivaju: Pipo, Vaso, Kraso, Lazar [mjesto Ota] i Ban [umjesto Ozra]. Po njima od Lazara su Hoti, a od Bana Zatrepcani. Ono sto je vrlo interesantno je i da Hoti tvrde da su oni isto pleme s Ozrinicima.

Crnogorski strucnjaci navode oca Lazara (!) i pet njegovih sinova: Pipa, Vasu, Hota i Krasa - a da je peti u potpunosti zaboravljen, i tvrde da postoje u Crnoj Gori na stotine verzija o mitu petorice brace.

Postoji i jedno narodno predanje po kojem je bilo pak cetvoro brace (Vaso, Kraso, Oto i Ozro), te da su cista laz da je Pipo iz njihova roda! Ono sto je interesantno, je da jedna paralelna isto navodi Pipu mjesto Ozra i kaze da Ozro nije brat kao sto svi misle!

Jovan Erdeljanovic[uredi kôd]

Citirat cu istrazivanja ovog tvog omiljenog. On takodje podrzava tezu da je bilo cetvoro brade (Pipo, Ozro, Vaso, Oto), ali kaze da su oni sinovi spskog izbjeglice Nikole Gojkova koji je od Turaka pobjegao iz Pirota (a narodno predanje pamti da je on jedan od starih Srba, i da je pobjegao iz Prizrena [opet kosovski porijeklo, a moj Zeco?] :)

Nekolicina srpskih strucnjaka takodjer kazu da je bilo cetvoro brace (Kraso, Oto, Vaso i Ozro); ali oni tvrde isto sto i ti, pak => da su dosli iz Hercegovine, i da je "Hromi Ozro" orodio Ozrinice kada su dosli na Kcevo. Jedna identicna prica navodi: Bijeli Pavle, Vaso, Pipo i Kraso u slicnoj situaciji, i po njoj to su iskljucivo Slaveni (Srbi), i da nemaju veze s Arbanasima - no vecina uzima ovu za najnepouzdaniju fabrikaciju.

Pa onda postoji i mit o trojici brace: Vaso, Ozro i Pipo, koja kaze da su to sve srpska plemena. A po jednoj paralelnoj Vaso, Hoto i Kraso su bili; po njoj Hoto i Kraso ce orodit Arbanase, a Vaso crnogorsko pleme (jedno).

Jedan francuski skadarski konzul (Anar il' tako nesto) je naveo Vasu, Hasu i Kolaša, od kojih su Vasojevići, Ašani i Kolašinci - ni on ne navodi arbanaske potomke, a ni ne tvrdi da je rodonacelnik bio Arbanas (kao i vecina svih ovih predanja i mitova). --NI 01:26, 12. veljača 2007. (CET)

Ono sto je bitno je da se "Vaso" uvijek pojavljuje - i da je vecina predanja nastalo ocajnickom zeljom da se prikaze "srodstvo" Vasojevicima. Oni jesu najvece od svih endgaagnih plemena, i svi su htjeli uza njih. Svi su htjeli njih za "rodjake" (pa i sami Vasojevici su htjeli ostale - jedan o osnova ekspanzije, sto nije ne-tipicno za Vasojevice, sjecas li se nji' i Srbljaka?). Slicno je i sa Vasinim ocem: Kećo, Lazar il' Nikola? I tako se stalno rotiraju i dodaju i oduzimaju Vasina braca. Jedini koji bi se mogli takmiciti u ovoj "disciplini" su Klimenti, kao sto i sam znades. :)

I tako se doslo do pobratimljenja. Npr. na kraj svjega, Oto i Ban su samo polubraca Pipu i Vasi. Kao i Brato od Bratonozica. Dok je srodnost Kuca sa Vasojevicima (kroz Banjkane, bog-zna-kako preko Crnojevica) cista izmisljotina isto tako. Dok je (H)aso u potpunosti izmisljeni brat Vasov. Po glavnom zakljucku, kako god bilo, Oto, Pipo i Vaso pripadali su najvjeroajatnije srodnoj (ne istoj) etnickoj zajednici, u cijim je potomcima religija postala kljucni elemenat (islam i krscanstvo). Tako su se Oti od Ota poturcili i nastali, ubedljivo turksi (pa onda arbanaski), Oti. A Piperi i Vasojevici su ostali Srbi. Slijedece upamti: "Srbin" je krscanin (tako su i katolici), a "Turcin" je musliman, u svakom slucaju za vrijeme rane osmanske okupacije - dok je u "nizem" zemljopisno-crnogorskom (Crna Gora s okolinom) usla i pod-podjela: Crnogorac=Krscanin i Albanac=Musliman. No da se vratim na pobratimljenje. Miljan Vukovic vasojevicki vojvoda se pobratimia s Knjazom Danilom - i oni su se tako orodili i ostali zapamceni u predanju (a nijesu krvno srodni ama bas nimalo).

Za kraj bih zavrsio ovaj moj esej (nadam se da ces ga procitati kada budes nasao vremena) sa necim sto je vojvoda Marko Miljanov Popović rekao o plemenicima: rekao je da je pobratim svetiji od brata. Pozdrav, prijatelju! --NI 01:47, 12. veljača 2007. (CET)

Započeo si Vasojeviće, zašto lijepo prvo njih ne završiš, po redoslijedu: Definicija, što su Vasojevići, Ime, Povijest, etnografija, literatura, vanjske poveznice, onako kako to ja radim. Neću ti se miješati u posao, a posla imaš za obaviti nekoliko dana. Poslije možemo završiti Bokelje, zdogovorit ćemo se. 2) Lokalna grupa nije pleme, nego lokalna ili geografska skupina nekog naroda koja živi u nekom karakterističnom kraju. Pleme ima plemesku organizaciju, svoje zakone i drugo.

Znači Vasojevići su crnogorsko pleme, mogućeg srpskog porijekla koji su dobili ime po nekom pretku Vasi o čemu postoje dvije različite teorije, (pa se onda navedu obadvije), etc

Maleševci


3) Ja sam rekao da svojim dolaskom Srbi učestvuju u daljnjoj izgradnji i formiranjima crnogorskog plemena. Pošto Srbi nisu imali plemena (Timoćani nisu bili pleme nego lokalna geografska grupa; ovom razgovoru i ne pripadaju), ono je posuđeno od Crnogoraca koji su tradicionalno plemenski organizirani. To znači da se Srbi kulturno asimiliraju, odnosno da su podvrgnuti akulturaciji, i oni prihvaćaju crnogorski tribalni način života i sudjeluju u nastanku nekih bratstava u raznim crnogorskim plemenima. Kao takvi, od Crnogoraca asimilirani i akulturirani oni postaju dijelovi crnogorskih plemena ili formiraju posebne zajednice... takav postupak je trajan proces, on se ne prekida nego se stalno događa... pa može doći, možda izazvano nekim vanjskim faktorom, ili nekim nezadovoljstvom unutar plemenskih odnosa, do separacija neke grupe iz njene zajednice. Crnogorsko pleme Maleševci, može biti samo dokaz da plemenski život u Crnoj Gori nije zamro i da taj proces i dalje traje, i ne dolazi u sukob sa onim što tvrdim, nego kako sam i naveo u tekstu gore više.. a to je da i Srbi učestvuju u daljnjem procesu tribalizacije crne Gore ,i da neka plemena ili bratstva, možda osnovano, neki možda i neosnovano, u novije vrijeme žele da separiraju od matične grupe, bilo to bratstvo iz plemena, ili kao Vasojevići i Maleševci, izgrađena plemena, iz cijele crnogorske nacije .

Zavrsio bih, ali me je strah tebe.

2) Zavisi kako gledano. U prvoj jugoslavenskoj drzavi, postojala su tri plemena (srpsko, hrvatsko i slovensko). Ali naravno, tako gledano, bilo je i mlogo srpskih plemena u Srbiji, koja su se pogotovo formirala u vrijeme Turaka.

Pa zavisi. Mnogi Vasojevice nazivaju crnogorskim plemenom, ali to je djelomicno pogresno. Oni su crnogorsko pleme samo u smislu drzavljana Crne Gore, i osim veze s Crnom Gorom koja nikako ne prodire u dublju povijest (vec izricito doskorasnju), nista ih drugo ne cini "crnogorskom plemenom" (brojni su clanovi danas Crnogorci po nacionalnosti, jedino to). Ali najtocnije receno, oni su brdsko pleme.

3) Postoji problem - rijetko ces naci pleme koje prati svoje pretke skroz do prije doseljavanja Srba i Hrvata na Balkan (a u te brojne legende, ja ne ucdim mnogo povjerenja). Cinjenica jeste da su mnogi srpskog porijekla. A sve te grupe majusnih naroda (Crnogoraca, Hercegovaca, Brdjana i Bokelja) cine stovise narodi raznolikog etnickog podrijetla, koji su povezani medjusobno ne politicki, crnogorskom(+brdskom) drzavotvornoscu (pa cak ni duhovno-moralno Cetinjskom mitropolijom) toliko koliko jednom osobinom (vrlo grubo i prosto receno) koja je pogotovo ostala izrazena u doba turskoga osmanskog (pa i djelomicno opcenitog muslimanskog) jarma => srpstvom. Kroz to su oni ostali do dan-danas povezani, iako podijeljeni u tri-cetiri-pet (ako ne i sest-sedam) drzava, u cetiri povijesne narodnosne grupacije, dvije etnicke grupe, dva (ili cak i preko tri ako cemo lingvistickim putem) jezika, dvije (nekoc i tri) vjere. Tako je i nastala jedna nacija koja se danas suoci sa teskim nacionalnim pitanjem: Crnogorci. Tu lezi i osnovna deprivacija Crnogorcima njihovog nacionalnog imena, koja je i rasprostranjena u svijetu (da su oni "u stvari" sami Srbi). Pa tako, bilo kako bilo, ne bih napravia cistu pogresku, kada bih za bilo koje ot svih tih plemena nazvao "srpsko pleme" (i bilo bi tocno, makar u neku ruku). I ponavljam, ne mora bit' Srbin clan srpskog plemena. U ranije vrijeme, imao si srpska plemena koja su imala manjinu Arbanasa (a i ti sami Arvaniti su tvrdili da su iz plemena srpskoga).

Cudi me sto nisi spomenuo Drobnjake, kao sto sam vec rekao, Vasojevici (kod Malesevaca je druga stvar, oni ti dodju kao bas srbijanci) ni vecina plemenika u Crnoj Gori nemaju takva separatisticka osjecaja, i princip bratstva i jedinstva je vrlo jak, cak u sred crnogorsko-srpskog rascjepa. Jedini izuzetak su Drobnjaci, koji masovno bojkotiraju ovu drzavu i zele da zive u Srbiji (no bez iseljenja iz svojih kuca).


P.S. Nisi odgovorio za srpske ratove uopce. :))) Bog. --NI 17:20, 12. veljača 2007. (CET)

Možda mi nećeš vjerovati, ali zbilja smo te spominjali, i baš bi bilo lijepo da si nam došao:-) Branka France 18:17, 12. veljača 2007. (CET)

Strip[uredi kôd]

Željac, vidim da nam je strip zapušten, a kad se sjetim koliko sam stripova imala, da sam barem bila tvrdoglavija i uspjela sačuvati dio nekadašnje kolekcije, ali znaš već kako je bilo, stripovi su se gomilali, a roditelji šizili. Puno lipih pozdrava :-)) --Roberta F. 13:57, 13. veljača 2007. (CET)

Ja nažalost imam samo još par primjeraka, ali s guštom pregledavam stare stripove, prijatelj ima zavidnu očuvanu kolekciju, pa mi tu i tamo pokaže neke stripovske poslastice. :-)) --Roberta F. 14:06, 13. veljača 2007. (CET)

Montenegrina[uredi kôd]

Iako je to dobar sajt, sa skupinom raznoraznih clanaka koje su razni (hrvatski, crnogorski, pa i srpski) strucnjaci napisali; mnogo su me razocarali kada sam vidio Jevrema Brkovića - simbola negativnog u Crnoj Gori. Pored toga, generalno se bavi dokazivanjem da Crnogorci nijesu Srbi - a to nikada ne valja i nikada me takve baze podataka, koje dokazuju ono sto nije, nikada ne govoreci sto jeste tocno, nisu interesirale. Slican je i jedan hrvatski sajt "Herceg-Bosna", iako daleko bolji i uporabniji od Montenegrine, i on je totalno zakrivia da uopce ni malo ne govori o Hrvatima i BiH, ono sto sam tvrdi da radi. No na stranu to - Montenegrina je, kroz to malkice polariziranje u jednu stranu, posla ka (kako mnogi kazu) falsificiranjem. Npr. prikazuje mnoge clanke i dokumente, ali mijenjajuci rijec "Srbin" rijecju "Crnogorac" (cak i kod nekih ocitih stvari, kao sto je to Danilov zakonik). Takodjer prikazuje i jedan enciklopedijski clanak Matice Srpske (vrlo lijepo skeniran), koji datira iz vremena kada Matica srpska jos nije postojala. Pa tako; ali dobre stvari su sto ces na Montenegrini naci (poneke, iako ih ima malo) unikatne tekstove o Crnogorcima (koji su tocni).

A za ono kada si rekao da su Srbi ucestvovali u etnogenezi crnogorskoga naroda: pa, trebalo bi bit' obrnuto. Cijela tvorevinu Srbiju cine Crnogorci od Karadjordja iz ranog 19. stoljeca do Aleksandra Karadjordjevica 1918.-e i cijeli srpski svijet su vodili (a ocito da i vode danas, vidji predsjednika republike i vlade Srbije). Ironija... zar ne? :) --NI 17:46, 13. veljača 2007. (CET)

Sve zavisi od tebe... da li te zanimaju isključivo samo činjenice, ili želiš pošto-poto doći do rezultata koji ima unaprijed zacrtan rezultat. Onda si moraš zauzeti nepristran stav i proučiti sve autore koji su se bavili etnogenezom stanovništva cijelog prostora nekadašnje Crvene Hrvatske (kako ja nju nazivam) i sve to odvagnuti... pri čemu ne smije biti nikakvog utjecaja tvog nacionalnog osjećaja. Znači moraš zamisliti da izučavaš pleme iz Amazone kako bi pravilno procijenio što je istina, i biti ćeš realan. –U protivnom dovoljno ti je poslušati kakav politički govor sa tribine ,i tamo ćeš ćuti upravo ono što želiš. A to je samo govor kojim neko želi doći do političkih poena i glasova ,i nema nikakve veze sa činjenicama. --Zeljko 18:09, 13. veljača 2007. (CET)

Eh, ono sto sam htio izvuci iz tebe je makar neki mali, sicusni sorry... Nekoliko puta si eskivirao kada sam te direktno pitao. :) Znaci necu dobit, eh zar ti bizarna cast/stav (necu reci egoizam) toliko znaci?

Pa dobro - krajnja nepristranost je nemoguca. Ni ti nisi (kada pises o ovim prostorima). --NI 00:45, 14. veljača 2007. (CET)

Imao bi pitanje!![uredi kôd]

Dobar dan,

zanimalo bi me šta znači da je teks prepisan (u slucaju grada Mrkoplja).... ja sam taj teks kopirao sa njihove sluzbene stranice grada Mrkoplja. Šta moram napravit da mi se to ne izbriše... da izmišljam tekst i podatke ..... šta....

Dobiti njihovu pismenu dozvolu i staviti je na tekst za razgovor --Zeljko 16:23, 14. veljača 2007. (CET)

al ja taj tekst mogu promjeniti i niko nemože dokazat da ga ja nisam prepisao iz neke knjige.....


To mi je malo nejasno.... Ja nisam doso na wikipediju da izmisljam gluposti nego da popunim prazna mjesta... u ovom slucaju grada Mrkoplja...

Mogo bi pisat nesto i o geodeziji posto sam dipl. ing geodezije.

Ratovi[uredi kôd]

Kada smo vec kod ratova - ne treba se velicati njima. Ratoborna povijest jedne drzave i drugog politickog entiteta ili nacionalne zajednice nikada ne valja. Npr. Hrvati uopce nisu nikakav "ratoboran narod" po tome, i trebali bi se ponositi svojom povijescu; i stiditi onih malo ratova koje su vodili sto kaljaju ime. Tu nema niceg pozitivnog (barem u modernom smislu). --NI 01:44, 15. veljača 2007. (CET)

slika Višnjana[uredi kôd]

Dozvolio sam si mali komentar pa ovako i javljam "IZAĐI IZ AUTA I SLIKAJ LJEVO " Ako je tako umjetnička slika oprosti mi.

SAD gradovi - mjesta[uredi kôd]

Cijeli razgovor prebačen ovdje! Duh Svemira 11:51, 17. veljača 2007. (CET)

Duh Svemira 17:25, 1. ožujak 2007. (CET)

Bufalo[uredi kôd]

Pozdrav Željko, hoćeš li mi objasniti razliku između bufala i bizona? Provjerio sam u hrvatskom rječniku i ne postoji izraz "bufalo", Nego piše buffalo = bizon ili bivol. Pozdrav! Sale 15:02, 17. veljača 2007. (CET)

Da bizon živi u SjevernojAmerici, vidio si ga valjda u nekom filmu o Indijancima....u Južnoj Americi ga nema i nalik je vodenom bivolu iz Azije. Ako ti smeta bufalo stavi bivol. --Zeljko 15:09, 17. veljača 2007. (CET)

Nije da smeta, ali svejedno, trebamo se ravnati prema hrvatskom jeziku, pa ako rječnik kaže da je bufalo bizon, onda neka bude tako. :-) Sale 18:15, 17. veljača 2007. (CET)

E, samo kad se mora. Baš sam shvatila kolko je sati pa bježim u krpe. Laka ti noć Željac :) --MayaSimFan 02:55, 18. veljača 2007. (CET)

Žac....mislim, da sam i ja danas zločesta:-( Branka France 20:56, 18. veljača 2007. (CET)

Hvala[uredi kôd]

... na nagradi. Trudim se, koliko stignem. Pozdrav --Suradnik13 11:25, 22. veljača 2007. (CET)

OK. Ja se ovdje motam oko nekih košnica, ali hrvatski nazivi mi baš nisu tako poznati.--Donatus 21:12, 22. veljača 2007. (CET)

Mailić[uredi kôd]

Željac, opet ti je sletila golubica :-))--Roberta F. 00:43, 23. veljača 2007. (CET)

Odgovorila :-)--Roberta F. 00:14, 24. veljača 2007. (CET)

Promjene kod popisa gradova[uredi kôd]

Željko, jesi ovo ti radio ili netko nepoznati? Nisam htio vraćati, ako si možda ti nešto mijenjao.--Donatus 15:47, 23. veljača 2007. (CET)

Aha, vidim :-) --Donatus 17:36, 23. veljača 2007. (CET)

Željko, provjeri majlove. Tamo sam ti objasnila kako to radim Duh Svemira 12:08, 24. veljača 2007. (CET)

Odgovor na mailuDuh Svemira 14:32, 24. veljača 2007. (CET)

Ma budem ja već završila to slovo S, to mi dodje ko odmaranje. Koliko vidim još su samo slovo L i S ostali nedovršeni ? Jel tako ? Ili sam previdila nešto ?!?! Duh Svemira 14:06, 27. veljača 2007. (CET)

Teco-Tecoxquin[uredi kôd]

Hello,

I see you have been active on an article on the Teco-Tecoxquin. I am writing an article on the beach town of Chacala Nayarit Mexico, and decided to add the text of the signs from the nearby Altavista Petrogylphs.

There is a lot of good info on the Tecoxquin. link FAAFA 03:38, 25. veljača 2007. (CET)

Grenland[uredi kôd]

Odgovor ovdje Duh Svemira 15:10, 25. veljača 2007. (CET)

Željac,[uredi kôd]

pozdrav! Kakav si mi ovih dana?? Branka France 17:20, 25. veljača 2007. (CET)

Brisanje[uredi kôd]

Večer :)

Ma brišem sada jer sam vidjela da sam prije zaboravila obrisati, pa se jedan ulomak 2 puta ponovio. A trenutno dodajem još Copal, a mislim dodati još par gradova.

--Daisy 21:31, 25. veljača 2007. (CET)

Zar nemamo članak o Majama??? Ako nema nigdje općenitog članka, ova ću dva s preusmjeravanjima obrisati. Ako znaš da ima neki članak o civilizaciji Maja općenito, preusmjeri ova dva na njega.--Donatus 10:12, 26. veljača 2007. (CET)

Evo, stavio sam preusmjeravanja s Maya i Maje na Maja. Da tako ostavimo, ili da neki drugi stavimo kao glavni naslov?--Donatus 10:23, 26. veljača 2007. (CET)

Zahvala[uredi kôd]

Nisam se zahvalila za pčelicu :s Baš sam nepristojna :( ali bila sam se totalno ufurala u članak onaj dan. Uglavnom HVALA :)--Daisy 21:50, 28. veljača 2007. (CET)

Slike[uredi kôd]

Uh, Željko nisam baš razumjela pitanje, u kojem smislu zabranjene? :-)) --Roberta F. 19:17, 1. ožujak 2007. (CET)

U smislu ne smiješ, zabranjeno,... pitanje je ako je skineš digitalcem sa monitora, a ne da je peistuješ. Ako ne znaš pitaj koga --Zeljko 19:20, 1. ožujak 2007. (CET)

Kategorije[uredi kôd]

Pliz, nemoj ovo radit ako nisi 100% siguran kako radimo kategorizaciju. Hvala. --Ante Perkovic 23:06, 1. ožujak 2007. (CET)

OK, samo više nemoj otvarat kategorije od jednog članka. Kod indijanaca još i možeš, tu ti se nitko ne mota oko nogu, ali gradovi su već dosta "prometno" područje koje je kategorizirano kako treba sve do jednog. Ma, napisat ću pravila, očito moram. Šta prije to bolje. Pozdrav. --Ante Perkovic 23:13, 1. ožujak 2007. (CET)

El Castillo[uredi kôd]

Dobra večer :) Da, volim tu kulturu i kao što ste dobro primijetili pišem ponajviše o likovnoj umjetnosti jer sam diplomirala na toj temi iz područja likovne kulture.

Šteta što tada nisam imala ovakav uvid u lingvističku stranu priče u koju ste me uputili. Imam nekoliko dobrih knjiga o Mayama, pa bih mogla još nešto dopuniti u neko dogledno vrijeme. Imam samo jednu molbu. Ona fotografija koja je na članku El Castillo nije ispravna. Naime, navodi se da je to El Castillo, a ta fotografija zapravo pokazuje opservatorij El Carcol, pa Vas molim da ispravite tu pogrešku ako možete jer ja ne znam kako se postupa pri odabiru fotografija. Hvala na pomoći.--Daisy 21:29, 5. ožujak 2007. (CET)

Bunjevci[uredi kôd]

Smatras li Bunjevce obicnim Hrvatimi ili jednom etnickom grupom? --NI 11:52, 6. ožujak 2007. (CET)

Željko, oprosti, malo sam zauzet sada. Pogledat ću Maya kasnije.--Donatus 20:07, 6. ožujak 2007. (CET)

Slika[uredi kôd]

Željko, treba staviti {{infoslika}} na onu sliku Slika:The Huns at the Battle of Chalons.jpg. Sve takve neoznačene slike brišem sljedeće nedjelje.--Donatus 09:23, 7. ožujak 2007. (CET)

Mislim da je bila s engleske Wikipedije.--Donatus 09:38, 7. ožujak 2007. (CET)

Etnolozi i deja vu[uredi kôd]

Bok, Željko.

Gledam tvoje rasprave sa ovim novim suradnikom Aztenochom i imam lagani deja vu. Iskreno, pojma nemam tko je u pravu, ali svakako mislim da je komunikacija skrenula na krivi kolosijek.

Nije prvi put da se na wikici pojavi netko tko se zanima za etnologiju, ali se čini da se uvijek nekako dogodi da ih ti počneš zvati neznalicama i vandalima. I nekako mi se čini da je nekako preveli kbroj tih sukoba vezan za tebe.

Vidi ovo, mi imamo par suradnika koji se npr zanimaju za Pokemone i još se nije dogodilo da ova postojeća Pokemon ekipa izvrijeđa i potjera nove pokemonce. Ima sigurno još primjera iz bilo koje sfere.

E, sad, ili ima nešto "divlje" u toj etnologiji što sve koji se za nju zanimaju tjera da idu vandalizirat wikipediju ili je problem u tvom stavu.

Nakon nekih 5-6 sukoba (a još se sjećam bespotrebnog eskaliranja u priči oko Bura i Afrikanera), nekako mi se čini lakše povjerovati u opciju B.

Zato bi te zamolio da budeš malo tolerantniji i da pokušaš ne svaditi se sa ama baš svakim tko ovdje dođe pisati o etnologiji. Za svaki slučaj ću ponovit - ne znam tko u u pravu, ali već 5. put gledamo isti film :-/

Cijenim tvoj rad i obožavam čitati tvoje članke o npr. bolivijskim indijancima i slične, ali ipak te moram zamoliti za malo više tolerancije. Nadam se da se nećeš naljutit zbog ove moje reakcije.

Pozdrav i svako dobro. --Tycho Brahe 13:49, 7. ožujak 2007. (CET)

Wikicitati »Zašto ja moram tražiti linkove da bih opovrgavao nečije gluposti«
Ovo je srž problema. Ljudi griješe. Ponekad i ti, pretpostavljam. Ako pogriješe, treba ih ispraviti i potkrijepiti to linkom, a ne nazivati ih vandalima i vikat na njih da prestanu sa "glupostima". Staviš referencu i amen. Bolje da izgubiš 3 minuta na link nego pola sta na svađu. A da ne spominjem da je ovo prvo i znatno humanije.
Takva su pravila wikipedije. A i bon-tona, kad smo već kod toga.
Ako netko iznistira na svojemu i nakon reference, tek onda uopće dolazi do potrebe za raspravom. Prije toga, ne moraš niti razgovarati s čovjekom.
--Tycho Brahe 14:29, 7. ožujak 2007. (CET)
Wikicitati »Uvijek si to protiv mene, nije li tako?«
Ne, nisam. Ja jedino pokušavam biti dosljedan cijelo vrijeme. Žao mi je što to ne vidiš. --Tycho Brahe 14:50, 7. ožujak 2007. (CET)

Dan žena[uredi kôd]

Hvala ti Željko! Puno lipih pozdrava :-)) --Roberta F. 10:23, 8. ožujak 2007. (CET)

Željac,[uredi kôd]

hvala na lijepim željama:-) Baš si me obradovao:-) -- Branka France 11:46, 8. ožujak 2007. (CET)

Dan žena 2[uredi kôd]

Hvala Željko Duh Svemira 14:49, 8. ožujak 2007. (CET)

Znam, L i V, ali prvo treba ih srediti i dodati poveznice, pa ih onda mogu prebaciti Duh Svemira 14:57, 8. ožujak 2007. (CET)
Ajde pliz ako si dobre volje dodaj troslove još na slovo L, meni je dosta abecede :-) Duh Svemira 18:56, 8. ožujak 2007. (CET)

A čuj, Željac, prvo treba ispucati sva diplomatska rješenja, a onda krenut na ono žešće :) Na wiki se onda obično zaustave. I da, skužih da ti nisam zahvalila na čestitki pa evo sad - hvala :) Uživaj --MayaSimFan 13:45, 10. ožujak 2007. (CET)

Ognjena zemlja[uredi kôd]

Pa samo sugeriram da je bolje da se članak zove Ognjena zemlja, a da tierra del fuego bude samo redirect. Također bolje je da početak članka glasi: Ognjena zemlja (španjolski Tierra del Fuego) ..., budući da imamo dosta korišten hrvatski zemljopisni naziv za to područje (tako npr. Beč se neće nazivati Wien, ili Gradišće Burgenland). --Suradnik13 16:04, 10. ožujak 2007. (CET)

Hvala :)--Daisy 14:35, 11. ožujak 2007. (CET)

Stručni[uredi kôd]

A nažalost :( ma pripremam stručni ispit, pa nemam dovoljno vremena da se posveti drugim stvarima. Mislim da me neko vrijeme neće biti, dok to ne riješim. Ali i tome će doći kraj :) Eventualno ću napisati koji članak o školstvu, budući da to sada pripremam. --Daisy 14:45, 11. ožujak 2007. (CET)

Držim Vam fige i želim uspjeh. --Zeljko 14:47, 11. ožujak 2007. (CET)

Ej, Željac,[uredi kôd]

nemam pojma zašto, no nisam imala oznaku na ekranu za tvoju čestitku za Dan žena :-( Oprosti, da se tek sad zahvaljujem:-) Pozdrav Branka France 10:23, 12. ožujak 2007. (CET) Hm, sad vidim, da sam se ipak zahvalila. A što da radim, godine....ponovo pozdrav :-)

Nema problema glavno da smo se dogovorili. Pozdrav--Suradnik13 17:16, 12. ožujak 2007. (CET)

Milje i drugo[uredi kôd]

Glede ovoga:

Prvo, milje nas u principu ne zanimanju, kao ni palčevi, laktovi, stope i drugi dijelovi tijela. Ok, ako se radi o moru, ima smisla, ali ti ih uglavnom stavljaš i kad ne treba (npr. kod površine neke države otoka...), vjerojatno usljed doslovnog prevođenja. No, dobro, ne bi ti ovo ni spomenuo da tebi nije zasmetalo uklanjanje milja.

Drugo, po 543. put te molim da budeš malo obzirniji prema ostalima, komentari tipa brišemo podatke, ha... uvod u nepismenost prema suradniku koji to apsolutno ničim nije zaslužio su zaista nepotrebni.

Jest da je ovo sitnica, ali kad se stalno ponavlja... a ne vidim čime su svi ti suradnici to zaslužili.

--Tycho Brahe 23:58, 14. ožujak 2007. (CET)


Da, znam da Britanci i Ameri nisu baš u dobre sa SI sustavom. Milje su OK na en wiki, ali kod nas su prihvaćeni SI standardi. --Tycho Brahe 01:04, 15. ožujak 2007. (CET)

Vidim, odlucia si da progovoris. Izgleda da me malo manje mrzis. :)

Pa kakve to veze ima? 'Ocemo staviti Njegosa na Srbi, ali ne i na Crnogorci?

Zasto vracati sablon? Pa rekoh da je sada u redu. --NI 15:35, 15. ožujak 2007. (CET)

Hvala Puno[uredi kôd]

Edgar je, vidio suradničku tek dans i zahvalan sam ti na svim onim nagradicama i onoj poruci. Puno ! Ako treba neš omoć ili pitat tu sam ti --89.172.125.57 18:36, 15. ožujak 2007. (CET)

ma žele moj, jesi ti ubra kako smo izgubili? ala brale.. aj ako ništa drugo, aktivan je rezultat, idemo ja i ekipa po karte u fanshop šta prije, bit će 20ak iljada ljudi. živia. --West Brom 4ever ® 20:49, 15. ožujak 2007. (CET)

najava spajanja[uredi kôd]

Javno javljam da ću spojiti "Računalne igre" u "Računalne i video igre", radi šireg pojma.

Obje kategorije ću staviti pod 24 satnu izradu.

Pozdrav


--H0zz3R 11:19, 17. ožujak 2007. (CET)

samo velim, ti patroliraš promjene, tu će ih biti puno.

--H0zz3R 11:22, 17. ožujak 2007. (CET)

Eh, Željac,[uredi kôd]

sutra idem kod djece, pa obavljam 1000 toga. A imam i malo putnu groznicu :-( Sad me nećeš vidjeti na wiki do početka travnja. No, možda ponekad navratim i od tamo. Hvala za brigu, i pozdrav:-) Branka France 12:33, 19. ožujak 2007. (CET)

Malo više koncentracije, molim[uredi kôd]

Željko, s tobom je ponekad jako teško komunicirati.

Vidim da si Donatusa doveo do ludila, a nisam ni ja daleko.

Čini mi se da ponekad sudjeluješ u razgovoru bez da prethodno provjeriš činjenice, što čovika zna izludit.


Primjer 1:

U članku Ognjena zemlja, verzija od 12. ožujak 2007 se vrlo jasno, u prvoj rečenici, vidi teskt

Ognjena zemlja (španj. Tierra del Fuego) je otočje...

No, unatoč tome, ti puna 3 dana kasnije izjavljuješ "Kakva je to mržnja prema izvornim nazivima, da ga se uopće ne smije spomenuti. "

Ove dvije stvari su u očitoj suprotnosti. Ti očito nisi pročitao niti prvu rečenicu članka prije nego si me napao oko tog istog članka. To baš i nema smisla.


Primjer 2:

Razgovor o kategoriji:Mezopotamija (u međuvremenu premješten):

Nakon što je Suradnik:Donatus vrlo lijepo objasnio

...Mislim da bi onda trebalo preimenovati kategoriju u Kategorija:Drevna Mezopotamija, kao što imamo Kategorija:Drevni Egipat. Onda u nju više ne bi spadale moderne države toga područja. ...

uz objašnjenje da Mezopotamija nije samo povijesni nego prvenstveno zemljopisni pojam, da bi ga ti kasnije popljucao sa

Ne Doni, ne miješaj geografiju sa povijesnim kulturnim područjima i njima pripadajućim kulturama...

i s daljnjim komentarima iz kojih je svakome jasno da uopće nisi pročitao tekst zbog kojeg si čovjeka ajmo reć kritizirao (s malo manje takta nego se očekuje).

Donatus je nakon toga objavio da mu je dosta svega i da se povlači. Fala bogu, vratio se, ali vjerujem da mu je stresa preko glave.

Već sam ti jednom rekao, ali ću sad ponoviti i ovaj put mislim ozbiljno:

Je, radiš za 5 ljudi, svaka ti čast, ali ako ćeš svojim ponašanjem potjerat njih 10, onda ću radije postupit po svim wikipravilima, bez iznimke i gledanja kroz prste, i riskirat da ti dogneš nos nego da potjeraš još koga.

Računaj da će ubuduće svaki tvoj komentar iz kojeg bude očito da nisi ni pročitao ono što komentiraš biti pobrisan, a ni ostali ekscesi se neće tolerirati.

Pozdrav. --Tycho Brahe 17:10, 20. ožujak 2007. (CET)

P.S. Ja ne bi htio potjerati. Zapravo, ja bi prvenstveno htio da ti ne moram svaki čas objašnjavati da te ja i još neki ne žele potjerati :). --Tycho Brahe 18:35, 20. ožujak 2007. (CET)

Evo me Željko, opet sam se vratila s puta u pauzi za ponovni odlazak na put. Ako me pitaš zašto ne ide abecednim redom, mislim da to određuje tablica, zato su naši znakovi na kraju kao posebni. Ahrivirala bih ti stranicu za razgovor jer je postala preduga. Lipi sunčano-burni pozdravi :-))--Roberta F. 12:14, 22. ožujak 2007. (CET)