Referendum o neovisnosti Crne Gore 2006.
Izvor: Wikipedija
Referendum o neovisnosti Crne Gore po drugi put je održan 21. svibnja 2006. godine. Prvi je održan 1992. godine.
Referendunsko pitanje je glasilo: "Želite li da Republika Crna Gora bude neovisna država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom?".
Ponuđeni odgovori su bili DA (propagirao "Blok za neovisnu Crnu Goru" s liderom Milom Đukanovićem) i NE (propagirao "Blok za očuvanje Državne Zajednice Srbije i Crne Gore" s liderom Predragom Bulatovićem).
Da bi referendum bio legitiman, bila je potrebna izlaznost od preko 50% upisanih birača, a da bi bila donijeta odluka o neovisnosti, za nju se moralo opredijeliti preko 55% izašlih. Izlaznost je bila daleko iznad 50%. U medijima (i političkom krugu Bloka za neovisnost) se špekuliralo sa takozvanom sivom zonom, odnosno da je za neovisnost glasalo više od 50% glasača, a manje od 55%, mada je Europska unija jasno stavila do znanja da ne postoji nikakva siva zona, odnosno Crna Gora će postati neovisna država, samo onda ako ta opcija bude izglasana od 55% i više birača. Prema preliminarnim rezultatima Referendumske komisije, Crna Gora je postala neovisna i suverena država. Za prijem u Ujedinjene narode kao i ostale međunarodne institucije vlasti u Podgorici će morati podnijeti službenu molbu. Ona je uslišana. Srbija kao jedna od članica državne zajednice i sada već neovisna i suverena država, automatski nasljeđuje članstvo u svim međunarodnim institucijama, kako je i bilo određeno Ustavnom poveljom Srbije i Crne Gore.
Sadržaj |
[uredi] O referendumu
Vlast i opozicija u Crnoj Gori suglasili su se da referendum bude održan 21. svibnja, a ne 14. svibnja, kako je to ranije predložila Europska unija. Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, je tada saopćio, da će skupštini predložiti datum referenduma i formulirano referendumsko pitanje odmah pošto parlament usvoji Zakon o referendumu.
Vujanović je također saopćio da će poštovati odluku vlasti i opozicije da se lokalni i parlamentarni izbori održe istovremeno - na jesen. Predsjednik Crne Gore je izrazio uvjerenje da će prihvaćanjem zakona o referendumu proces izjašnjavanja građana imati puni legitimet.
Predsjednici Socijalističke narodne partije Predraga Bulatovića, Narodne stranke Predraga Popovića i Demokratske srpske stranke Ranka Kadića, pak, u zajedničkom saopćenju poslije sastanka sa Lajčakom naveli su da su od slovačkog diplomata tražili da se uredi medijsko praćenje referendumskog procesa. Od Lajčaka je zatraženo da se osigura ispunjavanje zakonskih normi, koje se odnose na donošenje novinarskog kodeksa i posebnih pravila u javnom servisu.
Predstavniku EU je rečeno da treba usaglasiti i postupak financiranja kampanje, a Lajčak je predstavnike opozicije obavjestio da je u toku postupak kandidiranja predsjednika republičke referendumske komisije. Predsjednik republičke referendumske komisije biti će stranac. Predsjednik crnogorske skupštine Ranko Krivokapić sazvao je za srijedu sjednicu na čijem dnevnom redu se nalazi Prijedlog zakona o referendumu o državno-pravnom statusu Crne Gore.
[uredi] Srpsko državljanstvo
Mnogi Crnogorci koji žive i rade u Srbiji, pred referendum masovno su podnosili zahtjeve za dobijanje srpskog državljanstva.
[uredi] Nadzor od strane Europske unije
Delegacija Parlamentarne skupštine Vijeća Europe od 15 članova pratila je referendum u Crnoj Gori, saopćeno je iz sjedišta te organizacije u Strasbourgu. Delegacija, koju je predvodio Žan-Šarl Gardeto, došla je u Podgoricu 19. svibnja, gdje se sastala sa predstavnicima bloka za neovisnost i bloka za zajedničku državu, predstavnicima vlade, medija i nadležnim za organizaciju referenduma.
[uredi] Rezultati
Rezultati referenduma
- DA - 55.5%
- NE - 44.5%
- Ukupni odaziv - 86.3%
[uredi] Proglašenje neovisnosti
Crnogorski parlament je 3. lipnja 2006. godine usvojio Odluku o neovisnosti, čime je Crna Gora, poslije 88 godina, ponovno postala samostalna država. Formalnom proglašenju neovisnosti Crne Gore u Skupštini nisu prisustvovali poslanici Bloka za zajedničku državu, jer nisu priznavali rezultate referenduma.
Odluku o neovisnosti prisutni u sali propratili su dugotrajnim pljeskom. Blok za zajedničku državu odbio je prihvatiti rezultat referenduma, navodeći da referendum nije bio pravedan i demokratski i da ne predstavlja pravi izraz volje građana Crne Gore.
